Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Investicija Lafarž BFC: U modernizaciju uloženo 55 miliona evra

- Beocinska fabrika cementa Lafarž prošle godine završila je investicioni program rekonstrukcije i modernizacije vredan 55 miliona evra, i po tehnickim i tehnološkim rešenjima svrstala se u vrh cementne industrije Evrope - ocenio je juce na konferenciji za novinare predsednik UO Lafarž BFC Džordž Bobvoš.
On je dodao da je cementara u Beocinu prva posle privatizacije privela kraju investicioni program i naglasiio da sada u Beocinu radi gotovo nova cementara. Zahvaljujuci novoj tehnologiji i filtrima, emisija toplote, ugljen-dioksida i prašine svedena je na najmanju meru.
Kako je saopštila Verica Zrnic, menadžer prodaje tokom prošle godine proizvedeno je 926 hiljada tona cementa, a ove godine tržištu bi trebalo da se isporuci 960 hiljada tona cementa i 20 hiljada tona multibata, hidraulicnog veziva namenjenog za zidanje i malterisanje. U Lafaržu BFC nisu zadovoljni prodajom koja je zbog "crnog tržišta" za osam odsto niža od planirane. Uprkos tome, ocekuje se da cementara u Beocinu zadrži lidersko mesto na domacem tržištu. Poslovna logika promenjena je, pa se proizvodi ono što traže kupci, a ove godine uložice se 300 hiljada evra u novu liniju za pakovanje cementa na palete i povecati isporuka cementa u rinfuzi. Znatna sredstva uložena su u obuku i treninge zaposlenih, a predvidena je cvršca saradnja sa gradevinskim i firmama koje proizvode beton.
Za razne donacije i programe samo u opštini Beocin lane je izdvojeno 75 miliona dinara, a posle lokalnih izbora znatno je bolja saradnja sa opštinskom upravom.

Izvor: Danas.

Cene u januaru porasle 2,7 odsto, najviše poskupele usluge: Planiranu inflaciju (ne)moguce ostvarit

Inflacija u januaru bila je za 2,7 odsto veca nego u decembru, jer je cena robe veca za 0,9 odsto, a usluge za 7,8 odsto, dok je cak za 14,4 odsto veca nego u januaru prošle godine. Troškovi života u Srbiji u januaru veci su u nego u decembru u proseku za 2,2 odsto, a za 13 odsto nego u januaru 2004. Cena poljoprivrednih proizvoda viša je za 3,1 odsto, a industrijsko-prehrambenih proizvoda za 2,1 odsto, i to zbog vecih cena svežeg mesa i mleka, masnoca i šecera. Usluge su u proseku poskupele za 7,8 odsto, a najviši rast zabeležen je kod komunalnih usluga i to za 18,5 odsto.
Medutim, pomocnik ministra finansija Goran Andelic rekao je juce da ce Vlada Srbije u ovoj godini nastaviti cvrstu monetarnu i fiskalnu politiku, uz stabilan dinar i jednocifrenu stopu inflacije. On je istakao da se u 2005. godini, "koja ce u svakom pogledu biti razvojna, ocekuje rast društvenog bruto proizvoda od pet odsto i stopu inflacije od osam i po do devet procenata".
Nedavnom prodajom Jubanke Grcima "pokriven" je budžetski deficit za ovu godinu, a uvodenjem poreza na dodatu vrednost prihodi u budžetu trebalo bi da budu povecani za 14 odsto, što ce znatno pojacati investicione aktivnosti, ocenio je Andelic. Vlada planira i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, a u prvom ovogodišnjem kvartalu ocekuje priliv stranih investicija od oko 600 miliona dolara.
On je najavio da bi iz budžeta uskoro trebalo da bude izdvojeno 600 miliona dinara za mikrokredite kojima ce se, po vrlo povoljnim uslovima, podsticati zapošljavanje, dok ce se u isto vreme u državnoj upravi "racionalizovati politika plata i smanjiti broj zaposlenih za deset odsto".
Medutim, ekonomista Danijel Cvjeticanin tvrdi da je izuzetno teško, i samo uz velike "lomove", u ovoj godini moguce ostvariti planiranu inflaciju od 9,1 odsto. Cvjeticanin kaže da je ocekivana visoka stopa januarske inflacije, ali ne baš u ovoliko visokom procentu.
- Problem je to što je projektovana inflacija za 2005. izuzetno visoka, na osnovu cega je otvoren put za vece povecanje cena. Jedino uz znacajno smanjenje novcane mase i uz još restriktivniju monetarnu politiku može da se ostvari planirana inflacija. Medutim, onda uopšte nece biti potrošackih i kredita za privredu, otpašce prodaja usluga... i to sve uz smanjenje broja radnih mesta. Inace, kod malog rasta društvenog bruto proizvoda, velike stope nezaposlenosti i uz izuzetno restriktivnu monetarnu politiku, cena održavanja planirane inflacije postaje ogromna - upozorava Cvjeticanin.

Amortizer
Komentarišuci jacanje dinara prema evru u poslednjih nekoliko dana, profesor kaže da je, zahvaljujuci transferima, odnosno prodaji preduzeca, doznakama i donacijama, i uz visoke devizne rezerve, još uvek postoji takozvani amortizer.

Izvor:Glas javnosti.

Vlada Srbije odobrila davanje koncesija: Za puteve 1,2 milijarde evra

Za autoputeve u Srbiji trebalo bi ubrzo da bude uloženo 1,2 milijarde evra. Ovaj novac nece obezbediti srpska država jer ga nema, vec ce ulog obezbediti firme koncesionari. Vlada Srbije je protekle sedmice odobrila davanje koncesija za deo autoputa Beograd - južni Jadran (Horgoš - Subotica - Novi Sad i Beograd - Cacak - Požega), kao i za krak ovog koridora 10 od Niša do Dimitrovgrada, koji Srbiju spaja sa Bugarskom.
Ako Skupština usvoji Vladine predloge, moci ce da se raspiše tender za izgradnju ovih važnih putnih pravca.
Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilic tvrdi da je Srbija postala regionalni centar u saobracaju i da to mora da bude iskorišceno, isticuci da su koridori najveci kapital ove zemlje i da se saobracaj kroz Srbiju mora ubrzati - popraviti postojece i investirati u novo puteve.
- Za autoput Beograd - južni Jadran ima puno zainteresovanih firmi, a velike evropske i svetske kompanije vec su najavile ucešce na tenderu - rekao je Ilic ne precizirajuci koje su to firme.
I u Republickoj direkciji za puteve tvrde da je davanje koncesija za izgradnju ovih puteva veoma bitno za Srbiju i njenu infrastrukturu.
- To je jedna od najznacajnijih stvari kojom ce moci da se ubrza obnova i razvoj naše infrastrukture. Vrlo je važno da parlament to usvoji kako bi se što pre raspisao tender, zainteresovani podneli tendersku dokumentaciju, a to onda opet ide na razmatranje u Vladu, i sve to traje cetiri pet meseci - kaže Branko Jocic, direktor Direkcije.
Jocic, medutim, iako tvrdi da zna ko su zainteresovane firme za ovaj tender, nije hteo da tu informaciju iznosi u javnost. Takode istice da se još uvek ne zna da li ce put Horgoš-Požega ici vec postojecom trasom, ili ce investitor koji bude dobio posao graditi put na novoj trasi. To je, prema njegovim recima, „bot“ sistem u kome investitor odlucuje o izgradnji, korišcenju i održavanju puteva.
- Ukoliko u 2005. godini Srbija ne zapocne izgradnju kapitalnih objekata u drumskom i železnickom saobracaju, nestacemo sa putne karte Evrope. Dok se mi dogovaramo i beskonacno raspravljamo, susedne zemlje ubrzano grade autoputeve, stvarajuci tako nove koridore koji povezuju Zapad i Istok. Evropa nema više ni vremena ni strpljenja da ceka na nas. Putni koridori su žila kucavica savremene trgovine i velike svetske kompanije pažljivo mere koliko se njihovi kamioni zadržavaju na našim granicama, koliko teretni vagoni stoje na našim prugama - rekao je pocetkom meseca Ilic, predstavljajuci novi Predlog zakona o putevima.
Izgradnja autoputa Niš-Dimitrovgrad dugo je u Srbiji bila pod znakom pitanja, uprkos velikom interesovanju prevoznika, potencijalnih inostranih investitora, evropskih institucija i posebno naših suseda - Bugara. Osnovni razlog bio je nemogucnost da se obezbedi novac za ulazak u ovaj posao, od koga bi korist bila višestruka ne samo za Srbiju i Bugarsku vec i za citavu Evropu, jer je ovaj put najbrža i najkraca veza koju naš kontinent spaja sa Azijom, a koncesija bi prema predlogu Vlade bila data na 25 godina, sa mogucnošcu produženja do maksimalnih 30 godina.
Vrednost potrebnih ulaganja za izgradnju autoputa od Niša do Dimitrovgrada procenjena je na oko 575 miliona evra, dok je za izgradnju dela autoputa Beograd - južni Jadran (do Požege) predvideno ulaganje od 638 miliona evra što, prema Jocicevim recima, nije sve.
- Bice tu potrebno i više novca ali, koliko tacno, znacemo kada se odobre koncesije.
Za izgradnju modernog autoputa duž celog Koridora 10 kroz Srbiju, prema racunicama nadležnog ministra, potrebno je oko dve milijarde evra.

Izvor: Blic.

Država odbacila kritike na izmene Zakona o privatizaciji: Neogranicena ovlašcenja ministra

- Ministarstvo privrede odbacilo je mnogobrojne kritike Saveta za borbu protiv korupcije na vladin predlog izmena i dopuna Zakona o privatizaciji. Ovim izmenama unose se drasticne promene, jer svakoj firmi koja ude u proces restrukturiranja uslovno se, u slucaju da dobije kupca, opraštaju svi dugovi prema državnim poveriocima, a to su javna preduzeca poput NIS-a i EPS-a, državni fondovi i Poreska uprava.
Ministarstvo istice da primedba Saveta koja se odnosi na velika ovlašcenja direktora Agencije za privatizaciju, koji treba da donosi odluku koje ce preduzece u restrukturiranje, nije pravno osnovana.
- Po Predlogu ovog zakona, ako firma u restrukturiranju ima prigovor na prijavljeno potraživanje državnog organa, može da se žali arbitražnom vecu kojim predsedava ministar finansija ili osoba koju on ovlasti. Pa gde cete bolju situaciju za korupciju nego kad takvu odluku donosi ministar - rekla je Verica Barac, predsednica Saveta za borbu protiv korupcije.
Prema njenim recima, iskljucivo zakon mora da odredi kada firma ide u restrukturiranje, a ne da o tome odlucuje direktor Agencija za privatizaciju. "Ako direktor Agencije i ministar finansija imaju po zakonu ovakva ovlašcenja, onda smo mi zabrljali jer nam izvršna vlast dominira, a podela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku je prazna prica", smatra Baraceva. Ona, govoreci o tome kako može da se manipuliše sa restrukturiranjem, navodi primer Šecerane u Padinskoj skeli.
- Pre više od dve godine, ova fabrika je odredena za restrukturiranje. Medutim, nekome je odgovaralo da je skloni iz procesa privatizacije u vreme nelegalnog izvoza šecer za EU, pa konsolidacija Šecerane nije pokrenuta. Tek sada im je odreden konsultanta za restrukturiranje - tvrdi Baraceva.
Ministarstvo privrede odbacuje i primedbe da se odluka o nacinu prodaje firme tenderom ili aukcijom donosi bez jasnih kriterijuma zbog cega opet direktor Agencije za privatizaciju ima poslednju rec.

Izvor: Glas javnosti.

Nema preprodaje Veterinarskog zavoda

- Niko od zaposlenih u Veterinarskom zavodu nece biti otpušten, vec se može razgovarati samo o zapošljavanju novih ljudi, a u prvoj godini bice potrebno uložiti najmanje 10 miliona evra, najavio je juce direktor kompanije "Zekstra", koja je kupila zemunski Veterinarski zavod.
"Nema razloga za otpuštanje ljudi", naglasio je direktor Dragan Đuric i napomenuo da nece biti ni smanjenja zarada zaposlenih, "ali ce sigurno morati mnogo više da rade". Nema govora ni o preprodaji firme, naglasio je Đuric. On je naveo da je prosek zarada u Veterinarskom zavodu oko 60.000 dinara, pri cemu generalni direktor ima oko 300.000 dinara, a najniža mesecna plata je oko 39.000 dinara. On je rekao da u Zemunski zavod nije ulagano u proteklih 10 godina, dok su plate povecavane bez istovremenog rasta fizickog obima proizvodnje.
Povodom tvrdnji Konzorcijuma zaposlenih u Veterinarskom zavodu da "Zekstra - Bankom" nije odgovarajuci strateški partner, Đuric je rekao da su takva razmišljanja bez osnova, jer u svetu postoje mnogobrojni primeri da firma iz jedne branše kupuje kompaniju koja se bavi drugom delatnošcu i nastavlja uspešno da je razvija.
Prema njegovoj oceni, zaposleni u Veterinarskom zavodu su izmanipulisani, jer iza njih stoji neko od "tajkuna" u Srbiji, koji je želeo da za svega šest miliona evra, koliko je na tenderu ponudio Konzorcijum zaposlenih u Zavodu, kupi tu zemunsku firmu, nasuprot 14 miliona evra koje je platio Konzorcijum "Zekstra - Bankom".

Izvor: Glas javnosti.

Kredit EBRD za usavršavanje kontrole letenja u SCG

U Palati federacije potpisan je Sporazum predstavnika SCG i Evropske banke za obnovu i razvoj o kreditu u iznosu od oko 33,5 miliona evra za finansiranje Projekta modernizacije i usavršavanja sistema upravljanja kontrolom letenja SCG.
Vrednost projekta procenjena je na oko 90 miliona evra, od cega ce 33,5 miliona obezbediti EBRD, 34 miliona Evropska investiciona banka, a 22,5 miliona Agencija za kontrolu letenja SCG. Ministar za unutrašnje ekonomske odnose SCG Amir Nurkovic ocenio je da ce zajam EBRD-a omoguciti unapredjenje bezbednosti avio-saobracaja i povecanje kapaciteta kroz modernizaciju infrastrukture usluga avio-saobracaja i izgradnju novog kontrolnog centra u Beogradu i Podgorici. Nurkovic je podsetio da je od 2001. godine EBRD našoj zemlji odobrila kredite u ukupnom iznosu od oko 650 miliona evra. Predsednik EBRD-a Žan Lemijer rekao je da ce modernizacija kontrole letenja u SCG omoguciti ukljucivanje u evropske standarde i povecanje sigurnosti i broja prevezenih putnika u civilnom avio-saobracaju.
Limijer je podsetio da je osim kredita, EBRD od 2001. godine omogucila ulazak stranih investicija u našu zemlju, koje se krecu izmedju 1,2 i 1,3 milijardi evra. Sporazum su, osmin Lemijera i Nurkovica, potpisali i direktor Agencije za kontrolu letenja SCG Nikola Stankov i sekretar srpskog ministarstva finansija Vesna Kovac.

Izvor: Ekonomist.

Predlog EU da se kvota za preferencijalni izvoz šecera iz SCG poveca na 180 hiljada tona, naišla n

Iz Brisela je ovih dana stigla dobra vest za proizvodace šecera u Srbiji i Crnoj Gori. Generalna direkcija Evropske komisije za poljoprivredu predložila je, naime, da se SCG utvrdi godišnja kvota za preferencijalni izvoz šecera u EU od 180 hiljada tona, što je 30 hiljada tona više od prvobitnog predloga. Valja dodati i da je SCG jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je završila pregovore sa Evropskom komisijom o kvotama za šecer.
- Iako je rec o predlogu to predstavlja pozitivan pomak. Ako analiziramo izvoz ostvaren prošle godine koja je bila mešovita kada je rec o uslovima (samo cetiri meseca imali smo preferencijalni tretman), kada smo na tržište Evropske unije plasirali 195 hiljada tona šecera, onda je predložena kvota nešto niža. Medutim, imajuci u vidu sve probleme koji su pratili izvoz šecera i cinjenicu da smo prokockali poverenje koje nam je EU ukazala 2001. godine, odobrivši nam preferencijalni status, kvota od 180 hiljada tona šecera predstavlja znacajnu kolicinu, i na nivou je polovine ukupne proizvodnje. Poverenje se teško stice pa bi se stoga ovaj predlog o povecanju kvote mogao shvatiti kao neka vrsta testa da smo od maja 2003. do avgusta 2004. godine ipak uspeli da pružimo dokaze da smo u stanju da uspostavimo kontrolu nad proizvodnjom i prometom šecera - naglašava u izjavi za Danas Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije.
Željko Kovacevic, zamenik generalnog direktora šecerane Šajkaška koja posluje u sastavu Grcke industrije šecera izjavio je za Danas da bi bilo dobro da je predložena kvota veca, medutim, "ako bi se kvota pravedno raspodelila izmedu kompanija koje su vlasnici šecerana u Srbiji, bili bismo zadovoljni".
- Treba podsetiti i da je 2004. godina bila veoma uspešna kada je o proizvodnji šecera rec. Proizvedeno je više od 400 hiljada tona, a za potrebe domaceg tržišta neophodno je od 200 do 220 hiljada tona, tako da za izvoz ostaje kolicina približna predloženoj kvoti. Mi se zalažemo da država zadrži prelevmane na uvoz šecera i štiti domacu industriju šecera, što nije monopolski stav jer to cine i druge zemlje. Unutar EU, šecer koji je u sistemu tzv. A kvote skuplji je od našeg, ali je zato jeftiniji onaj koji se nalazi na slobodnom režimu, kao i kubanski i brazilski šecer od trske - istice Kovacevic.
Prema recima Vesne Paraušic, analiticara u Institutu za tržišna istraživanja proizvodnja šecera kod nas je po pravilu oscilirala oko nivoa domace potrošnje šecera koja je iznosila oko 230 hiljada tona ili 30 kilograma šecera po stanovniku godišnje. Medutim, poslednjih godina proizvodnja šecera nije prelazila 300 hiljada tona, što znaci da nije postojala velika ponuda šecera za izvoz.
- Ukoliko bi godišnja proizvodnja šecera dostigla nivo od oko 400 hiljada tona imali bismo dovoljno za izvoz. Dakle, da bi se ispunila kvota od 180 hiljada tona šecera za izvoz u EU neophodno je i da se znacajno uveca proizvodnja šecera - kaže naša sagovornica.
Prema recima Jovana Purara, v.d. generalnog direktora MK Komerca, imajuci u vidu raniji predlog prema kojem bi kvota za preferencijalni izvoz šecera iz Srbije u EU bila na nivou od 150 hiljada tona, trebalo bi da budemo zadovoljni predloženim povecanjem do 180 hiljada tona.
- I dalje, medutim, smatramo da šecerna industrija Srbije obzirom na svoje proizvodne kapacitete može izvesti i vece kolicine kao tržišni višak. No, kako se radi o jednostranoj odluci Evropske komisije za poljoprivredu, moramo se zadovoljiti i predloženom kvotom - tvrdi Purar.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta