Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li će posle odluke Trgovinskog suda akcije C marketa biti iznete na berzu: Akcionari i rukovodst

- Trgovinski sud u Beogradu odbacio je tužbu C marketa protiv Centralnog registra hartija od vrednosti, i utvrdio da je rešenje Centralnog registra od 9. marta 2004. godine, kojim su akcijama C marketa dodeljeni identifikacioni brojevi radi slobodne prodaje, bilo zakonito.
Iz Trgovinskog suda podsećaju da je pred ovim sudom i dalje u toku postupak u parnici C marketa protiv Centralnog registra hartija od vrednosti i brokerske kuće Senzal radi brisanja tog rešenja iz Centralnog registra a naredno ročište zakazano je za 30. mart.
Prema rečima predsednika Upravnog odbora C marketa Milivoja Belića, ova dva sudska postupka treba posmatrati odvojeno, jer je reč o različitim tužbama. Ovo je, kaže on, za C market stara i beznačajna tužba, pa samim tim i presuda Trgovinskog suda ne proizvodi pravne posledice o kojima mali akcionari pričaju.
- Mali akcionari pokušavaju da stvore pogrešnu predstavu u javnosti da je reč o tužbi rukovodstva C marketa protiv Centralnog registra zbog dodele identifikacionih brojeva, a činjenica je da se akcijama C marketa i dalje ne može trgovati, jer je sudski postupak u toku. Za nas je validna samo tužba za koju je ročište zakazano za 30. mart - tvrdi Belić i dodaje da se C market zbog toga neće ni žaliti na ovu presudu.
Konsultant Udruženja malih akcionara Branko Pavlović kaže za Danas da rukovodstvo C marketa, izjavama da je reč o dvema različitim tužbama minimizira značaj ove sudske presude.
- Reč je o dve povezane tužbe, koje su podnete u različito vreme i mi pretpostavljamo da će presuda i po drugoj tužbi biti istovetna. Ako se C market ne bude žalio, istog trenutka će biti aktivirana ponuda za preuzimanje. Prema mojim saznanjima dva zahteva za podnošenje ponuda, već čekaju u Komisiji za hartije od vrednosti. Ukoliko C market, ipak, odluči da podnese žalbu Višem trgovinskom sudu, on to mora da učini u narednih osam dana. Sud bi u tom slučaju trebalo da prioritetno rešava taj predmet i da u roku od 20 dana od dana podnošenja žalbe donese presudu - kaže Pavlović.
On ističe da je sud samo postupio po zakonu s obzirom na to da je direktor C marketa Slobodan Radulović bio dužan da do januara 2003., stvori uslove da akcije dobiju identifikacine brojeve.
Podsećanja radi, Odluku o obustavi trgovine akcijama C marketa, Trgovinski sud je doneo 12. oktobra prošle godine, zbog toga što je rukovodstvo C marketa osporilo dodelu identifikacionih brojeva akcijama tog preduzeća. U tužbi, upućenoj Vrhovnom sudu Srbije, C market je naveo da je Centralni registar dodelio dva identifikaciona broja akcijama C marketa na zahtev brokerske kuće Senzal iako je takav zahtev mogao da podnese samo C market. Vrhovni sud se u ovom slučaju proglasio nenadležnim i predmet prosledio Trgovinskom sudu u Beogradu koji je 15. oktobra obustavio trgovanje akcijama ovog trgovinskog preduzeća.

Izvor: Danas.

U EPS do kraja godine 7.371 radnik manje

- Elektroprivreda Srbije će do kraja ove godine kroz restrukturiranje smanjiti broj zaposlenih za 7.371 radnika. Ovo će biti urađeno bez socijalnog programa, kolektivnog ugovora i pojedinačnih kolektivnih ugovora za preduzeća koja se izdvajaju iz ovog javnog preduzeća, pošto ne postoje - upozorio je juče Milan Kovačević, predsednik Sindikata Elektroprivrede Srbije i za sledeću nedelju najavio zauzimanje stava Glavnog odbora o ovim pitanjima.
U martu će iz EPS-a biti izdvojena preduzeća iz Kostolca, Elektrosrbije Kraljevo i Kolubare sa 2.071 radnikom, a u septembru firme iz Kolubare, Elektrovojvodine i Elektrodistribucije Beograd sa 3.000 radnika. Od aprila do juna, dodao je Kovačević, iz Elektroprivrede bi trebalo da uz stimulativne otpremnine izađe oko 2.000 radnika.
Na kraju ove godine EPS će imati oko 40.000 radnika, što je bez radnika sa Kosmeta oko 33.000, ističe Kovačević. "Ova cifra je mnogo manja od 45.000 koliko bi radnika trebalo da ima EPS prema studiji koju je pre nekoliko godina uradio Dilojt end tuš, i suprotna preporukama Svetske banke", objasnio je on.

Izvor: Glas javnosti.

- Ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić izjavio je da bi tehnička izgradnja autoputa Beog



Sindikat proziva vladu zbog skrivanja ponuda za RTB Bor: Ruska kompanija nudi otplatu duga?

Dva pisma o namerama svetski poznate ruske kompanije "Južuralzoloto" za investiranje i konsolidaciju RTB-a Bor poslata prošle godine Vladi Srbije i resornim ministarstvima nisu naišla na odziv, niti je o tome upoznata javnost. Ruska firma se, posle svih neuspešnih pokušaja da uspostavi zvaničnu saradnju, obratila sindikatima upoznavši ih sa sadržajem ponude.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Sindikatu "Nezavisnost" u Boru rečeno je da Rusi predlažu da u prvo vreme investiraju 15-20 miliona evra za kupovinu rudarske mehanizacije, a spremni su i da obezbede uvozni koncentrat bakra za topioničku preradu. Na taj način dostigla bi se godišnja proizvodnja 80-100 hiljada tona katodnog bakra. Pri kraju celog ciklusa od tri godine nivo proizvodnje bi se gotovo udvostručio, što ne osporavaju ni stručnjaci u Boru.
- Reč je o projektu koji garantuje siguran posao za svih 9.000 zaposlenih. Ukoliko bi bilo interesovanja za dobrovoljni odlazak iz preduzeća, ruska kompanija obezbedila bi socijalni program. Istovremeno, omogućili bi školovanje kadrova za nove tehnologije. Posebno je važno da Rusi prihvataju i otplatu svih dugovanja u iznosu od blizu 500 miliona dolara, računajući i četiri neisplaćena lična dohotka radnicima - rekao je Rudolf Navijalić, predsednik sindikata "Nezavisnost" RTB-a.
Ruska kompanija predlaže vladi da posle trogodišnjeg proizvodnog i finansijskog oporavka RTB-a usledi priprema za uspešnu privatizaciju u kojoj bi i oni, ravnopravno sa ostalim zainteresovanim firmama u svetu, učestvovali.
Osnovna delatnost "Južuralzolota" jeste vađenje i prerada rude zlata. Godišnje se proizvede 20 tona zlatnih poluga, kao i više od četiri miliona i 200 hiljada tona energetskog uglja. U rudnicima uglja i zlata zaposleno je 11.000 radnika.
"Južuralzoloto", na isti način kao što predlaže i Boru, od prošle godine stabilizuje proizvodnju i uspešno oporavlja rudnik olova i cinka "Sase" u Srebrenici.
Đorđe Mihajilović, zamenik ministra za rudarstvo i energetiku i predsednik saveta za stratešku konsolidaciju RTB-a, odgovorio je 31. januara granskom sindikatu metalaca Srbije da je Ministarstvo upoznato sa pismima o nameri ruske kompanije, ali ne objašnjava da li je o tome u nadležnim državnim institucijama šire razgovarano.

Za nove rudnike - 750 miliona evra.
- Izveštaj Svetske banke je, prema našim informacijama, odbačen kao nerealan. Oni, podsetimo se, tvrde da je najbolje sadašnje rudnike zatvoriti, da o radnicima brine država sve dok se ne otvore potencijalna rudna ležišta Crni vrh i Borska reka. Za rentabilnu proizvodnju u novim rudnicima potrebno je vreme od 8 do 10 godina, uz ulaganja od 750 miliona evra - kaže Aleksandar Ivanović, poverenik "Nezavisnosti" za Borski okrug.

Izvor: Dnevnik.

EFG BANKA U OFANZIVI: Grci ciljaju Novosadsku i Kontinental banku

Generalni direktor grčke EFG banke Nikolas Nanopulos izjavio je juče da će ta banka učestvovati na tenderu za privatizaciju Novosadske i Kontinental banke. “Namera nam je da kroz akvizicije i spajanja sa bankama postanemo prva regionalna banka u jugoistočnoj Evropi”, rekao je on na konferenciji za novinare povodom godišnjice poslovanja ogranka EFG banke u Beogradu.
Rukovodilac međunarodnog odeljenja EFG banke iz Atine Dejvid Votson kazao je da će prvi revizorski izveštaji za učešće u privatizaciji Novosadske i Kontinental banke početi da se izrađuju početkom marta. Tender za prodaju državnog udela u Novosadskoj i Kontinental banci objavljen je 24. septembra prošle godine. Država u Novosadskoj banci ima 82,79 odsto vlasništva, a u Kontinental banci 98 odsto vlasništva...

Izvor: Dnevnik.

SUBOTIČKI „PARTIZAN” U ODISEJI PRIVATIZACIJE: Vape za vlasnikom, stiže stečaj?

Subotički «Partizan, nekadašnja uspešna fabrika danas je svojevrsni tranzicioni brodolomnik, čija odiseja po uzburkanom moru privatizacije još uvek traje. Naime, zaposleni u ovoj fabrici, ukupno njih 220 - od preko hiljadu radnika koliko je u vreme najvećeg sjaja imao „Partizan” - već skoro dve godine čekaju da se njihova firma „transformiše”, da se konačno nađe vlasnik koji bi mogao pokrenuti mašine i obnoviti proizvodnju, ali se i dalje još uvek ne zna kada će se to i ostvariti...

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta