Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Razmena sa svetom veća za 40 odsto

- Srpska spoljnotrgovinska razmena u prošloj godini značajno je porasla - blizu 40 odsto, ali je došlo i do bitnih promena u njenoj strukturi, tako da je zabeležen veći uvoz investicionih sredstava, kapitalnih proizvoda i opreme, dok je blago porastao izvoz industrijskih proizvoda, izjavio je Tanjugu Goran Nikolić iz Centra Privredne komore Srbije za naučno istraživački rad.
"Porast uvoza kapitalnih sredstava svedoči o naporima naše privrede da se restrukturira, ali istovremeno sve veća sličnost srpske tražnje evropskoj govori da je u stalnom porastu uvoz robe široke potrošnje koji bi se, sa aspekta budućih investicija mogao smatrati neproduktivnim, ukazao je on.

Izvor: Glas javnosti.

Vojvodanske pivare cvetaju

Vojvodanske pivare lane su povecale proizvodnju za oko 10 posto. Proizvedeno je (i popijeno) preko 3,8 miliona hektolitara piva.
Sve veca tražnja za pivom u pogoduje ovoj proizvodnji u Vojvodini koja je rekonstrukcijama, obnavljanjem kapaciteta i modernizacijom opreme udovoljila zahtevima tržišta. Kapaciteti pivara su još uvek dobrim delom uposleni i na proizvodnji bezalkoholnih pica, koji kao dopunski proizvodni asortiman, takode, sve lakše pronalaze put na tržište.

Izvor: Dnevnik.

Ministar dr Milan Parivodic za „Blic“: Ocekujem milijardu dolara investicija

- U 2005. ocekujem najmanje milijardu dolara stranih investicija. To je konzervativna procena, jer ocekujem i više. Investicije treba ocekivati u prehrambenoj, tekstilnoj, mašinskoj, metalskoj industriji, rudarstvu, kao i visokim tehnologijama, poput softverske - kaže za „Blic“ dr Milan Parivodic, ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi Srbije.
- O znacaju stranih investicija govori i podatak da je naš pojedinacno najveci izvoznik „Ju-Es stil“. Ali nama treba mnogo više takvih preduzeca, a to su stvari koje mogu da se promene za godinu-dve dana. Kad sam ‘94. bio u Engleskoj vodili su me da obidem fabriku „Danlop“, koja je bila u vlasništvu Japanaca. Prethodno je bila gubitnicka i vodili su je Englezi. Japanci su za godinu dana napravili cudo i jednu od najuspešnijih fabrika u Engleskoj. Hocu da kažem da su brze promene moguce, samo treba biti hrabar.

Šta su preduslovi za te brze promene?
- Temeljne reforme u svojinskim odnosima. Znaci, brza privatizacija preduzeca, gradskog gradevinskog zemljišta, denacionalizacija... Pored toga, potrebna je demonopolizacija da bi tržište postalo konkurentnije. I dalje su cene previsoke na našem tržištu, i to od pocetka lanca, od banaka do trgovine. Skupo je, a to znaci da naše tržište još nije konkurento, i da nemamo dovoljno ozbiljne igrace na tržištu koji mogu da obore cene. Poseban je problem državnih monopola, koje treba ozbiljno preispitati. Tek tada ce ovo društvo progledati u ekonomskom smislu, a to moramo da uradimo u roku od godinu do dve dana.

Koji su prioriteti ovog ministarstva?
- Pregovori sa EU u pogledu trgovinskog režima, prikljucenje STO, politika stranih direktnih investicija, sve su to stvari na kojima radimo. Radimo i na merama za promociju investicija kroz industrijske parkove. To ce biti definisane industrijske zone, koje cemo davati na koncesije od, recimo, 99 godina nekoj firmi, koja ce tu napraviti sekundarnu infrastrukturu. Jedna je situacija ako strano preduzece donese odluku da otvori fabriku u Srbiji, pa zbog proceduralnih stvari ceka godinu do dve dana, a drugo je ako vec ima pripremljenu situaciju u industrijskoj zoni i ako od dana odluke do pocetka proizvodnje prode svega dva meseca. To je ogromna razlika. To je mnogo jeftinije i konkurentije.

A koji su to proizvodi s kojima mi možemo da konkurišemo, šta je to što možemo da lansiramo kao naš brend?
- Prvo moramo da pozicioniramo ko su naši konkurenti. To su Rumunija, Bugarska i Hrvatska. Moramo da vidimo šta oni rade i da obezbedimo da budemo bolji od njih, odnosno da ponudimo nešto drugacije. To kod nas može biti voda i, recimo, mislim da je „Voda Vrnjci“ najbolja voda u Evropi. Treba promovisati brend „vrnjci“ na medunarodnom planu. Ali treba imati dovoljne kolicine za velika tržišta i standardni kvalitet. Za to je u principu potrebno da se kod nas udruže konkurentska preduzeca u konzorcijume, ili klastere i grade zajednicki brend. Jedino ce tako uspeti da se probiju na medunarodno tržište i da postignu uspeh. Osim vode, možemo da ponudimo izvoz i vina, sokove, mesnu industriju. Iz oblasti prehrane možemo da radimo mnogo toga, jer 40 odsto našeg izvoza cine prehrambeni proizvodi.

Radite li na merama za smanjenje deficita?
- Podsticanje izvoza podrazumeva strane investicije. Imamo primer USS, ali i drugih , poput „Si end Si“ kompanije koji prodaje u Norveškoj, „Metalca“ iz Gornjeg Milanovca... Dakle, imamo ih, ali nam treba mnogo više takvih.

Jesmo li zaista prezaduženi i hoce li 2007. biti problema s otplatom duga?
- To je jedna od stvari zbog kojih insistiram na brzoj reformi cele ekonomije u narednih godinu do dve dana da bismo stvorili privredu koja ce moci da servisira dugove. Nadam se da necemo zapasti u dužnicku krizu, ali je zato potrebna odlucnost u reformama. Opasnost od prezaduženosti treba ozbiljno shvatiti, jer ne bi nam bilo prvi put da dodemo u situaciju da ne možemo da otplatimo strani dug.

Jesmo li izgubili šansu za neku novu donatorsku konferenciju?
- Donatorsku konferenciju treba praviti kada napravimo neki veci proboj, poput pozitivne studije o izvodljivosti ili obnove aranžmana sa MMF-om. Tek tada možemo da razmišljamo i o tome.

Izvor: Blic.

Za radnike "Knjaza" po 1.000 evra

- Pavle Pašajlić, presednik Upravnog odbora "Knjaza Miloša", izjavio je da će "FPP Balkan", kao vlasnik ovog preduzeća, ispuniti svoje obećanje o isplati 1.000 evra svakom zaposlenom radniku.
Na spekulacije da se očekivalo da to uradi čim se upiše kao vlasnik "Knjaza", on objašnjava da to ni teorijski nije moguće jer na računu ove firme za tako nešto nema para.
"Moramo sačekati da se završi postupak dokapitalizacije da bismo uneli u "Knjaz" obećanih 25 miliona evra, iz čega će biti isplaćene nagrade" precizira Pašajlić. "Balkan" je po 1.000 evra obećao u bruto iznosu, što znači da će radnici dobiti iznos koji preostane posle uplate poreza.

Izvor: Glas javnosti.

Konzorcijum Zekstra - Bankom vecinski vlasnik Veterinarskog zavoda iz Zemuna: Ugovor vredan 9,1 mili

- Konzorcijum preduzeca Zekstra d.o.o. i Bankom d.o.o. potpisali su kupoprodajni Ugovor za 70 odsto društvenog kapitala Veterinarskog zavoda a.d. iz Zemuna u vrednosti od 9,1 miliona evra. Ponuda konzorcijuma Zekstra - Bankom je pravno ispravna ponuda, što potvrduju rešenje Ministarstva privrede i presude Vrhovnog suda - kaže se u saopštenju ovog konzorcijuma.
Kako se dalje navodi kupac se obavezao i na petogodišnji investicioni program vredan 4,3 miliona evra i bezuslovno prihvatanje obaveznih zahteva socijalnog programa.
- Za kupovinu Veterinarskog zavoda, Konzorcijum Zekstra-Bankom ponudio je oko pet miliona evra više od drugorangiranog ponudaca, konzorcijuma zaposlenih Veterinarskog zavodacije - stoji u saopštenju.

Izvor: Danas.

Rezultati privatizacije u Pirotskom okrugu: Problematicna tri kupoprodajna ugovora

- Od 66 preduzeca sa društvenim kapitalom u Pirotskom okrugu po starom zakonu privatizovano je sedam a po novom osamnaest preduzeca - izjavio je bivši konsultant Agencije za privatiaciju za ovaj Okrug Pavle Nikolic uz napomenu da u preduzecima, koja su privatizovana po novom zakonu postoje brojni problemi.
Prema njegovim recima ozbiljnu smetnju predstavlja neodredena zakonska regulativa i veliki broj tužbi radnika zbog neisplacenih zarada iz perioda pre privatizacije. Kao prilog toj tezi naš sagovornik navodi da ce u tri preduzeca u Pirotskom okrugu biti poništeni ugovori o kupoprodaji. Rec je o metalskom preduzecu "Metalac", trgovinskom preduzecu "Trgokop", kao i gradevinskom preduzecu "Vrelo".
- U ovim slucajevima kupci nisu ispunili planirane investicije, nisu ostvarili kontinuiranu proizvodnju niti su isplatili ostatak duga - rekao je Nikolic.
Podsecanja radi, u Pirotu su po prethodnom Zakonu privatizovani gumarska korporacija "Tigar A.D." i Pekarsko preduzece "Blagoje Kostic A.D.", dok je po novom zakonu kapital transformisan u devet pirotskih preduzeca.
- Od tih devet privatizovanih preduzeca u Fabrici boja i lakova "Suko" vec nekoliko meseci traje štrajk radnika koji od vecinskog vlasnika traže isplatu neisplacenih zarada - tvrdi Nikolic.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta