Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DINKIĆ ZAPRETIO FIRMAMA KOJE DRŽAVI DUGUJU 10 MILIJARDI DINARA: Ili plaćanje, ili zaplena

Preduzeća koja državi duguju 10 milijardi dinara za neplaćene poreze iz prethodnog perioda moraće do kraja godine svakog meseca u državnu kasu da uplate milijardu dinara, a u suprotnom će im poreznici zapleniti imovinu i prodati je na licitaciji, najavio je juče ministar finansija Mlađan Dinkić. On je na konferenciji za novinare precizirao da u toj grupi ima preduzeća koja značajna sredstva plaćaju za reklame, a u isto vreme ne izvršavaju obaveze prema državi. To se više neće tolerisati, a prema svima biće primenjene iste mere, poručio je Dinkić, navodeći da i preduzeća u problemima duguju državi devet milijardi, ali nisu sposobna da taj dug izmire.
Uz napomenu da je zadovoljan prvim prihodima od PDV-a, Dinkić je kazao da svi obveznici PDV-a nisu izmirili svoje obaveze i zbog toga je doneto 229 rešenja o blokadi računa i 79 za prinudnu naplatu tog poreza. On je istakao da je juče i zvanično počela borba protiv „pirata“, pri čemu će se prvi na udaru naći „veliki igrači“, vlasnici ilegalnih fabrika i magacina. Ministar finansija je najavio da će krajem marta, zbog usklađivanja sa rastom plata i cena iz poslednjeg tromesečja 2004. uslediti povećanje penzija za oko 12 odsto. On je rekao i da nema nikakvih novih detalja o prodaji „BK Trejda“ ruskoj „Alfa grupi“. Bez obzira ko je vlasnik „BK Trejda“ zahtevi država se neće menjati i ona će tražiti da joj se kroz vansudsko poravnanje ili na međunarodnoj arbitraži prenese većinsko vlasništvo nad „Mobtelom“ i isplati 52 miliona evra na ime dividende zaključno sa 2003. godinom, kazao je Dinkić. Po njegovim rečima, premijer Vojislav Koštnica i ministar privrede Predrag Bubalo danas će članove Vlade obavestiti o razgovorima od prošlog petka sa predstavnicima ruske kompanije.
Sa ukupnim javnim dugom od 9,6 milijardi evra, od čega 5,6 milijardi čini dug stranim poveriocima, a ostatak su obaveze po osnovu stare devizne štednje, Srbija nije prezadužena i ne preti joj dužnička kriza, ocenio je Dinkić.

Besplatne akcije u javnim preduzećima
Dinkić je poručio da će ove godine biti restrukturirana ključna javna preduzeća, NIS, EPS, ŽTP, JAT, PTT i „Telekom“. On je najavio da ekipa na čelu sa potpredsednikom Vlade Miroljubom Labusom priprema predlog da se zaposlenima u javnim preduzećima besplatno podeli između 10 i 15 odsto akcija. Prilikom privatizacije tih preduzeća oni će moći da prodaju akcije, a u međuvremenu će imati pravo na deo dobiti, tako da će biti motivisani da smanje troškove poslovanja, jer će se automatski povećati njihova dividenda kazao je Dinkić. On je istakao da važeći zakon dopušta takvu mogućnost i procenio da bi odluka o besplatnoj podeli akcija mogla biti doneta za nekoliko meseci.

Tenderi za kazina
U skladu sa Zakonom o igrama na sreću uskoro će biti raspisan međunarodni tender za tri do četiri licence za kazina, izjavio je Dinkić. On je istakao da su za dobijanje tih licenci zainteresovani vodeći svetski i evropski lanci kazina, ali ih nije imenovao. Ministar finansija je saopštio i da je za dva meseca Državna lutrija u budžetski fond za finansiranje lokalne samouprave, invalida, Crvenog krsta, humanitarnih organizacija, socijalne zaštite i sporta uplaćeno 250 miliona dinara.

Izvor: Dnevnik.

Na prodaju još šest banaka

- Privatizacija Novosadske i Kontinental banke trebalo bi da bude završena do sredine godine, a zasad se prijavilo deset zainteresovanih kupaca. Ponude za Nišku banku primaju se do kraja marta, a do kraja ove godine predviđena je privatizacija Vojvođanske banke, Agrobanke i Panonske banke - rekao je juče Mlađan Dinkić, ministar finansija, prilikom otvaranja Drugog međunarodnog sajma bankarstva "Bank ekspo".
Dinkić je za ovu godinu najavio smanjenje kamate banaka na pet do šest odsto godišnje. "Jedan od načina da to uradimo jeste emitovanje državnih obveznica jer za njima postoji veliko interesovanje", istakao je on. Prošle godine, dodao je on, odobreno je 100 milijardi dinara kredita. Oko 70 milijardi dinara bili su investicioni, a 30 milijardi dinara potrošački krediti.
"Štednja je u poslednja dva meseca povećana za 100 miliona evra. U poslednje četiri godine ona je premašila 1,5 milijardi evra, što ukazuje na poverenje građana u bankarski sistem", naglasio je ministar. Od 1,5 milijarde evra, koliko je bilo prošlogodišnje inostrano zaduženje, 1,2 milijarde dinara su krediti bankarskog sektora, a 300 miliona evra je zaduženje države kod stranih finansijskih institucija.

Prekid odnosa sa BiH?
- Uvođenje carine Bosne i Hercegovine na poljoprivredne proizvode iz Srbiji je kršenje Sporazuma o slobodnoj trgovini između ove dve zemlje. Ovaj izuzetno loš potez ugroziće diplomatske odnose između Srbije i BiH i može dovesti i do njihovog prekida - istakao je Dinkić i dodao da će vlada tražiti da se vrate stare carine. "Ili će Bosna vratiti carinu ili raskinuti Sporazum o slobodnoj trgovini što može imati velike posledice", istakao je Dinkić.

Izvor: Glas javnosti.

Minos ostvario dobit od oko milion dinara

- Akcionarsko društvo Minos, od pre dve godine u vlasništvu konzorcijuma radnika, ostvarilo je u protekloj poslovnoj godini, više od 72 miliona dinara prihoda, a kad se od te cifre odbiju ukupni rashodi, preduzeće Minos je poslovnu 2004. godinu završilo sa nešto više od milion dinara čiste dobiti. Od ukupnog dobitka koji je akcionarsko društvo Minos ostvarilo u protekloj godini, na dividende će otići 504.500 dinara, a posle otplate rate kredita koji su radnici podigli prilikom kupovine preduzeća, zaposlenima će biti isplaćeno 100 dinara po akciji.
Prema rečima generalnog direktora Minosa Veselina Veljića, preduzeće, čija je osnovna delatnost reparacija i regeneracija šinskog klasičnog pribora, bilo je angažovano na remontu dela pruge Beograd-Bar, zaobilaznici kod Beograda, zatim remontu nekoliko pruga u Bosni, kao i remontu pruge u Paraćinu. U planu za ovu godinu je rekonstrukcija pet mostova na pruzi Niš-Pirot, a Minos će biti angažovan i na rekonstrukciji pruge za Višegrad, nastavku radova na zaobilaznici kod Beograda i nastavku rekonstrukcije pruge Beograd - Bar.

Izvor: Danas.

„VITAMIN“ DOBIO SERTIFIKAT ISO 9001: Evropski šmek horgoške paprike

Prehrambenoj industriji AD „Vitamin” iz Horgoša juče je na prigodnoj svečanosti uručen sertifikat ISO 9001, kojim se ovo preduzeće sa 150 zaposlenih, poznato po proizvodnji začinske paprike pridružuje porodici evropskih firmi koje posluju po međunarodnom sistemu kvaliteta. Generalnom direktoru „Vitamina” Petru Nikoliću...

Izvor: Dnevnik.

Tri Zastavina preduzeća danas na aukciji: Šta se krije iza Fiata

- Iako ministar privrede Predrag Bubalo koji je za 10. mart najavio početak privatizacije Zastave nije mogao da precizira o kojim je preduzećima reč, gotovo je izvesno da će danas na prodaju biti ponuđeni Zastava-Jugosport, Zastava-Šped i Zastava-Hidroelektrane. Reč je o tzv. zavisnim preduzećima, odnosno o firmama u kojima Grupa Zastava vozila ima 100 odsto kapitala. Zastava-Kovačnica, Zastava-Alatnica, Livnica u Topoli i Zastava-Elektrorača u Rači Kragujevačkoj na aukciji će se naći 14. aprila. Reč je o bivšim preduzećima nekadašnje Grupe Zastave, odnosno o preduzećima koja su nakon transformacije Zastave (u leto 2001.) postala samostalna fabrika.
Na aukciji zakazanoj za 14. april, na prodaju će biti ponuđeno do 70 odsto kapitala Kovačnice, Alatnice, Livnice i Elektrorače, dok će preostalih 30 odsto dobiti zaposleni u tim firmama. O raspodeli 30 odsto akcija ovde se već nedeljama vodi polemika, pošto u Kovačnici i Alatnici smatraju da bi raspodela akcija tih firmi svim Zastavinim radnicima (sadašnjim i bivšim) obezvredila njihovu vrednost. U opticaju je i drugo mišljenje prema kome imaju prava na akcije Zastavinih firmi, pošto su svi učestvovali u stvaranju kapitala nekada jedinstvenog sistema Zastave.
Kada je reč o sudbini Grupe Zastava vozila, ima se utisak da stručna ali i ona druga javnost preferira uspostavljanje ponovne saradnje sa Fiatom, što je sasvim razumljivo kad se zna da je u Zastavi, sredinom 50-ih minuloga veka, proizvodnja automobila započeta montažom "fiata 750", kao i da se za Fiat vezuju uspesi domaće auto-industrije. Ono što, međutim, dovodi u sumnju eventualne Fiatove namere jeste činjenica da se ta italijanska kompanija u minulih desetak godina u Zastavi nekako uvek pojavljivala kad kragujevačka fabrika započne iole ozbiljnije razgovore sa nekom od poznatijih svetskih auto-firmi. Tako je na primer, bilo kad je Zastava svojevremeno pregovarala sa Micubišijem ili sa Folksvagenom. U Zastavi su početkom februara, podsetimo, zajedno sa američkim biznismenom Brankom Tupanjcem, boravili i menadžeri Opela, koji su zainteresovani da u Kragujevcu u dogledno vreme otpočnu montažu nekog od svojih modela (pominje se corsa). Ubrzo potom u Zastavi pojavila se i višečlana delegacija Fiata, koja je Fabrici automobila ponudila montažu 6.000 do 7.000 automobila marke "punto" godišnje. Ova poseta predstavlja iznenađenje, imajući u vidu činjenicu da je menadžment Fiata sredinom prošle godine javno poručivao da nema mogućnosti (i namere) da sa Zastavom obnavlja poslovni aranžman. Spekuliše se, doduše, neproverenim informacijama, da Vlada Srbije, uprkos javno izrečenom stavu Fiata, tajno pregovara sa menadžmentom te kompanije o uspostavljanju poslovne saradnje sa Zastavom.

Počela proizvodnja automobila
Kragujevac - Ovogodišnja proizvodnja automobila u Zastavi startovala je juče. Razlog za dvomesečno odlaganje pokretanja proizvodnih i montažnih traka treba tražiti u besparici, nedostatku većeg broja pozicija i delova, ali i hladnom vremenu. U Zastavi kažu da je planirano da sa montažnih traka do kraja marta siđe oko 1.600 vozila. U ovoj godini, prema planu, trebalo bi da bude proizvedeno 18.000 putničkih vozila. Podsetimo da je lane sa Zastavinih montažnih traka sišlo nešto više od 13.000 automobila.

Čeka se Studija izvodljivosti
Izvor Danasa tvrdi da su šanse da Zastavina Fabrika automobila uskoro dobije strateškog partnera sasvim izvesne.
- Napravljeni su scenario i elaborati, a utvrđeni su i precizni rokovi početka i dinamike saradnje sa budućim strateškim partnerom. Sve to se, međutim, drži u strogoj konspiraciji i tako će biti do kraja marta kada se očekuje da naša zemlja od Evropske unije dobije Studiju izvodljivosti, nakon čega će biti poznata većina detalja vezanih za saradnju sa inostranim partnerom - ističe naš izvor.

Izvor: Danas.

Montmontaža će u gasifikaciju Sombora uložiti pet miliona evra

- U gasifikaciju Sombora ove godine biće uloženo 1,25 miliona evra, koliko je investirano i u prethodne dve godine, a do kraja 2008. planirano je da se investira oko pet miliona evra. Ovo su novinarima predočili Rade Šaša, direktor Somborgasa i Miodrag Sekulić, član Skupštine ovog preduzeća i predsednik Skupštine opštine Sombor. Većinski vlasnik Somborgasa je zagrebačka Montmontaža, kojoj pripada 51 odsto kapitala, a 49 odsto je u vlasništvu Skupštine opštine Sombor.
Ove godine treba da bude izgrađeno 55 km gasne mreže, a do 2008. godine planirano je da 65 odsto gradskih objekata, fabrika i domaćinstava bude priključeno na mrežu. Gasifikacijom je dosad obuhvaćeno nekoliko fabričkih postrojenja i stotinak domaćinstava u MZ Nova Selenča. Prošle godine isporučeno je sedam miliona kubnih metara gasa, a potrošnja će rasti do 12 miliona kubika. Cena priključka po domaćinstvu je 925 evra, a za ostale kućne instalacije potrebno je još oko hiljadu evra. Učešće po domaćinstvuje je 10 odsto, kredit je obezbeđen na četiri godine, uz godišnju kamatu od sedam odsto. Cena kubnog metra gasa je 14,39 dinara, a računica pokazuje da je gas najjeftiniji energent.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta