Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zainteresovani kupci preuzimaju preduzeća u Srbiji po manjkavom Zakonu o finansijskom tržištu: U

- Đorđe Nicović i njegova firma "Nicko agrar" iz Banatskog Brestovca je kroz ponudu za preuzimanje postala odskora većinski vlasnik trgovinskog preduzeća "Jabuka". Nicović, koji sada ima kontrolni paket od 55 odsto od ukupnog broja akcija "Jabuke", kaže da je rano za prognoze da li će i kada kupiti i preostale deonice ove firme. On ističe da je kupljeno "onoliko akcija koliko je bilo para", pa je umesto minimalnih 25 odsto, kako stoji u ponudi, otkupljeno duplo više.
Svoj paket u "Jabuci" je kroz ponudu za preuzimanje prodala i država, osim nekih šest odsto koje su deponovane na račun "Nicka", ali nisu otkupljene. Na prodaju je bilo ponuđeno oko 91 odsto akcija "Jabuke", ali će njihovi vlasnici morati da ih ponude na berzi.
Akcijski fond je od letos, kada je Vlada Srbije svojom odlukom omogućila državi da prihvata ponude za preuzimanje, a što je bilo inicirano slučajem "Knjaza Miloša", na ovaj način prodao svoje "pakete" u nekoliko preduzeća - "Cvetnom trgu", "Duvanu", "Našoj školi" u Obrenovcu, "Rumaplastu" iz Rume i Sajmu UTP Novi Sad.
"Seme" iz Sombora je kupila" Delta M", koja je kroz ponudu za preuzimanje, nedavno kupila i klaničnu industriju "Juhor", a zatim je na ovaj način "Midland risorzis" kupio "Inos" iz Valjeva, auto-kuću "Šumadija" je preuzeo "Verano motors", a ranije je kupio i "Žitko" iz Bačke Topole. Prema podacima Akcijskog fonda, država je u ovim firmama ovako, van berze, prodala sve akcije s tim da joj je preostalo oko šest odsto u" Rumaplastu", "Šumadiji" i "Žitku".
Inače na sajtu Centralnog registra je 46 firmi, čiji su akcionari prodali svoje akcije kroz ponudu za preuzimanje. U toku su još tri kupovine, "Merkator" hoće "Ce market", ali je prodaja zamrznuta do odluke suda, "Mega tabak" koji, iako se bavi duvanom, namerava da pazari farmaceutsko preduzeće "Srbolek", a "Big trejd" iz Novog Sada planira da preuzimanjem postane vlasnik "Tehnometala".
Sva ova preduzeća su nove gazde dobile prema Zakonu o finansijskom tržištu, koji je oštro kritikovan nakon afere oko prodaje "Knjaza", pre svega zbog nedovoljne zaštite prava manjinskih akcionara. Nacrt ovog zakona još nije došao u Republičku skupštinu, iako je bilo rečeno da će biti usvojen po hitnom postupku. Njegova najveća mana je što se prodaju akcije čija je tržišna vrednost nepoznata, jer pre preuzimanja nije bilo trgovine na berzi, a tajkuni su kupovali samo kontrolni paket, čime su, skoro po pravilu obezvredili neprodate akcije ostalih akcionara.

Izvor: Glas javnosti.

Misteriozna ruska „Alfa grupa“

„Alfa grupa“, jedan od najvećih privatnih industrijskih konzorcijuma u Rusiji, nedavno je navodno kupila Karićev „BK trejd“, jednog od osnivača „Mobtela“.
„Alfa grupa“ poznata je po širokoj lepezi poslovanja, od nafte i gasa, preko komercijalnog i investicionog bankarstva, osiguranja, telekomunikacija do trgovine i tehnologije.
„Alfa grupa“ preko holdinga „Alfa telekom“ ima učešće u trećem ruskom operateru mobilne telefonije „Megafon“, a vlasnik je udela i upravlja sa više operatera mobilne telefonije u Ukrajini i u drugim zemljama Zajednice nezavisnih država. „Alfa grupa“ se osim telekomunikacijama bavi i finansijama. Na čelu konzorcijuma nalazi se „Alfa banka“, inače najveća privatna banka u Rusiji. U posedu „Alfa grupe“ je i najveći lanac samoposluga u Rusiji, a u Tjumenu „Alfa grupa“ ima veliku zajedničku kompaniju sa „Britiš petroleumom“, koja se bavi proizvodnjom i preradom nafte.
Majkl Fridman (39), predsednik „Alfa grupe“, poznat je kao poštovalac zapadnog menadžmenta i marketinga. Deo takvog pristupa poslu stekao je radeći sa Mihailom Gorbačovom.

Izvor: Blic.

Rekordna vrednost indeksa akcija

U protekloj nedelji je zabeležen rekordan rast kompozitnog indeksa akcija listiranih na Beogradskoj berzi - BELEXfm od čak 7,39 odsto, a indeks je skokom od čak 2,17 odsto u petak 11. marta dostigao svoju najveću istorijsku vrednost od 1.479,86 poena. Od 118 preduzeća čijim se akcijama trgovalo, čak 48 je zabeležilo rast cene, 37 cena je ostalo na nepromenjenom nivou, a ostalih 33 akcije zabeležile su pad cene u odnosu na kraj prethodne nedelje.
Od 48 akcija čije su cene rasle, čak 12 je zabeležilo rast od preko 20 odsto, a među njima su se našla preduzeća: "Hemofarm", "Imlek", "Tehnogas", "Alfa Plam", Bačka fabrika šećera. Upravo ovakva kretanja cena uzrokovala su rekordno pomeranje indeksa BELEDžfm koji je ovim poslednjim skokom dostigao rast od 26,9 odsto u 2005. godini. Ukupan promet Beogradske berze u prethodnih pet radnih dana iznosio je nešto manje od 1,3 milijarde dinara ili 8,36 odsto više u odnosu na prethodnu nedelju.
Najveća transakcija u protekloj nedelji bilo je blok trgovanje akcijama Kikindskog mlina. U transakciji realizovanoj 8. marta trgovano je sa 16.314 akcija Kikindskog mlina u ukupnoj vrednosti od oko 195,7 miliona dinara ili 12.000 dinara po akciji.
U redovnom trgovanju se po vrednosti najviše trgovalo akcijama Atlas banke i to u iznosu od oko 78,8 miliona dinara. Slede akcije "Ateksa" sa skoro 59 miliona dinara vrednosti trgovine, a na trećem mestu su bile akcije "Hemofarma".
Najveći rast u kontinuiranom trgovanju zabeležile su akcije "Alfa Plama", čija je poslednja cena od 35.000 dinara veća od prošlonedeljne za čak 37,25 odsto. Akcija koja je zabeležila najveći nedeljni rast cene od čak 67,44 odsto je preduzeće Hibrid, a poslednja cena ovih akcija iznosi 7.200 dinara.

Izvor: Glas javnosti.

MINISTAR SLOBODAN LALOVIĆ NAJAVLJUJE: U aprilu izmene Zakona o radu

Pred poslanicima republičkog parlamenta već narednog meseca ponovo će se naći Zakon o radu. Naime, Ministarstvo za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku već priprema predlog njegovih izmena i dopuna kako bi se razrešile dileme sa kojima će se suočiti poslodavci već prvog dana primene.
Prema Zakonu koji su poslanici nedavno usvojili ne zna se da li poslodavci radnicima moraju da isplate topli obrok i regres, kako je to predviđeno članom 118. ili mogu da se pozovu na član 120. u kome se kaže da to pravo može da se utvrdi opštim aktom odnosno ugovorom u radu ali da nije obaveza. Budući da su ovi članovi u međusobnoj koliziji poslanici će morati da se odluče da li je topli obrok obaveza ili samo mogućnost. Resorni ministar Slobodan Lalović kaže u izjavi našem listu da će se njegovo ministarstvo založiti da isplata toplog obroka i regresa bude mogućnost a ne i obaveza poslodavca. Lalović objašnjava da ministarstvo priprema poseban zakon o toplom obroku kojim će deo ove naknade koju poslodavci isplaćuju zaposlenima biti oslobođen plaćanja poreskih obaveza, ali će on biti obaveza poslodavca.
Kontradiktorni su i članovi 189. i 190. jer jedan predviđa otkazni rok za radnika koji dobije otkaz a drugi predviđa da mu se isplati otpremnina. Ministarstvo za rad će se zalagati za otkazni rok, mada postoji mogućnost i da se za radnike koji dobiju otkaz zbog lošeg rada predloži neko rešenje između dva koja su sada kontradiktorno određena Zakonom o radu.
Biće predložene i izmene člana koji dobrovoljnim davaocima krvi svaki put daje po tri plaćena dana odustva. Umesto toga predlaže se pravo na jedan dan. Tražiće se izmena člana koji određuje visinu otpremnine radnicima koji se proglašavaju za višak. Naime, prema Zakonu koji je usvojen otpremnina za viškove iznosila bi trećinu zarade po godini staža radnika, dok je Vlada predlagala da se na ime otpremnine radnika isplaćuje po trećina plate za prvih 10 godina staža a kasnije godine po četvrtinu zarade s tim što bi se računale samo one godine staža koje je radnik proveo na radu kod poslodavca koji ga proglašava za višak. Ministar Lalović kaže da još nije precizno definisana izmena ovog rešenja ali će ona najverovatnije biti neko srednje rešenje između dva pomenuta.
- U toku su konsultacije sa poslaničkim grupama oko ovih predloga, moguće je da će se pojaviti još neke ideje i ja se nadam da će ih Skupština narednog meseca usvojiti – kaže ministar Lalović.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta