Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
O prodaji „Mobtela“ i dalje se ništa ne zna

Iako je ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić najavio da će se u ponedeljak u Vladi Srbije održati sastanak sa bordom direktora „Alfa grupe“, na kome bi trebalo da budu izneti detalji u vezi kupovine „BK trejda“, kupoprodajni ugovor će i dalje ostati tajna, jer nikakav sastanak juče nije održan.
Kako smo saznali u „Alfa telekomu“, niko iz ove kompanije nije otišao u Beograd, i dalje stoje pri ranije datoj izjavi da nisu postali vlasnici ovog dela „Mobtela“, da stoga nemaju razloga da otputuju u Srbiju i da nemaju više šta da komentarišu. Čak je i Igor Cukanov, koji je predstavljao rusku kompaniju pri zaključenju ugovora, juče bio u Moskvi.
U Ministarstvu za privredu i privatizaciju takođe nisu imali informaciju o sastanku koji je ministar za kapitalne investicije najavljivao.
U „BK trejdu“ i dalje ne daju izjave za javnost.
Vlada još nije dobila potvrdu da je ruska Alfa grupa kupila BK trejd, koji je jedan od suvlasnika Mobtela, rekao je potpredsednik vlade Miroljub Labus. „Nije jasno šta se desilo sa Mobtelom, ali u celoj toj priči mene interesuje zašto se ne sprovodi zaključak vlade o raspisivanju konkursa za privatizacionog savetnika za sektor telekomunikacija u Srbiji“, rekao je Labus.

Izvor: Blic.

Propis NBS: bez iznenađenja na šalterima: Banke da istaknu cenu kredita

Sve banke u Srbiji od danas moraju da na isti način prikazuju efektivnu kamatnu stopu, odnosno da jasno i uočljivo iskažu ukupnu cenu kredita koji odobravaju i štednje koje primaju. Od 1. aprila, kako najavljuju iz Narodne banke Srbije, počeće kontrola banaka da li primenjuju ovu odluku.
Banke će biti u obavezi da kroz jedinstveno obračunatu efektivnu kamatnu stopu iskažu ukupnu cenu kredita koje odobravaju, odnosno depozita koje primaju. Na taj način njihovi klijenti imaće mogućnost da uporede i na osnovu toga odluče se za banku sa kojom će sklapati ugovorni, odnosno poslovni odnos.
U svakoj ponudi banke će, bez obzira na to da li je reč o kreditu koji se odobrava ili polaganju štednje, morati da prikažu i visinu nominalne kamatne stope na kredit, iznos naknada i provizija koje obračunavaju u postupku odobravanja kredita, odnosno polaganja štednje. Takođe, i iznos troškova koji mogu da nastanu tokom realizacije ugovora, kao i kriterijume za indeksiranje, odnosno za revalorizaciju kredita ili depozita ističu u NBS.
Obračunata efektivna kamatna stopa moraće pregledno i vidljivo da bude istaknuta u postorijama banke, kao i prilikom oglašavanjima u medijima, a kada klijent to zatraži i u pismenoj formi. Banke će imati obavezu i da u ugovorima o kreditu ili depozitima iskažu kamatu, ali i da klijenta revnosno izveštavaju o elementima koji mogu da utiču na njenu promenu.
- Prikazivanjem efektivne kamatne stope kredita i štednje zapravo videće se kakva je prava ponuda banaka i što je najvažnije one će moći da se upoređuju. Više neće moći da postoje skriveni troškovi, a među bankama imaćemo lojalnu konkurenciju. U zavisnosti od tržišta, na kraju ćemo videti da li će banke kako bi bile konkurentnije snižavati troškove - kaže Bojan Stanivuković, generalni direktor Nacionalne štedionice.

Izvor: Blic.

PIVARA ČELAREVO POČELA DA PROIZVODI TUBORG: Dansko, a naše

Pivara Čelarevo počela je da proizvodi pivo „tuborg-grin”, postavši tako prva u Srbiji koja je u svoj program uvrstila proizvod sa svetski priznatim imenom. Boguslav Barčak, generalni direktor Pivare Čelarevo rekao je juče na promociji u Beogradu da su pivari iz Čelareva ovim proizvodom dokazali da se na domaćem tržištu može proizvesti vrhunsko pivo, po kvalitetu jednako uvoznim. On je saopštio da je planirano da „tuborg” u 2005. učestvuje sa 20 odsto u ukupnom rastu proizvodnje, što znači da „lav” ostaje okosnica u planovima za povećanje produkcije. Pivara Čelarevo je tokom 2004. proizvela 590.000 hektolitara piva, skoro isto kao i godinu dana ranije. U prvoj polovini prošle godine došlo je do smanjenja udela na domaćem tržištu, ali je taj trend je zaustavljen sredinom 2004, rekao je Barčak. U januaru ove godine piva iz Čelareva su držala treće mesto na listi najprodavanijih u Srbiji i Crnoj Gori. Pivara Čelarevo je u januaru imala 13,9 odsto udela u prodaji na domaćem tržištu, a do kraja godine je planirano da se to učešće uveća za tri do četiri procenta.
Danski „Kalsberg” koji je pre dve godine kupio Pivalu Čelarevo, investirao je lane 12 miliona evra u modernizaciju proizvodnje, a ove godine je predviđeno ulaganje od sedam miliona evra, ne računajući troškove za medijsko promovisanje proizvoda. Najviše će se investirati u zamenu ambalaže za pivo „lav”. „Kalsberg” će sve do 2010. ulagati u proseku po sedam miliona evra godišnje sa ciljem da ukupne investicije do tada dosegnu 47 miliona evra. Barčak kaže da je dosadašnje ulaganje premašilo dogovoreni nivo prilikom preuzimanja vlasništva.
Za ovu godinu bilo je predviđeno da se 10 odsto proizvodnje izveze u Republiku Srpsku. Barčak je, međutim, rekao da se po prodaju negativno odrazila odluka vlasti u Bosni i Hercegovini da na piva iz Srbije poveća carinske stope. Zbog toga je tokom februara u Republiku Srpsku otpremljena tek jedna trećina planirane količine piva. Ističući da je Pivara Čelarevo lane za 60 odsto povećala cene u Republici Srpskoj, Barčak je negirao optužbe iz BiH da je tamo izvoženo po damping cenama.
Pivara Čelarevo će ove godine biti sponzor na važnim kulturnim, zabavnim i sportskim manifestacijama u zemlji. „Tuborg” će biti oficijelno pivo na nekim važnim muzičkim događajima tokom predstojećeg leta, te sponor fudbalske reprezentacije Srbije i Crne Gore.

Izvor: Dnevnik.

Svetska banka za okruglim stolom o poboljšanju investicione klime u Srbiji: Vlast podržava velike

- Srbija je u proteklih nekoliko godina napredovala u ekonomskim reformama, kao i u stvaranju ambijenta za ulazak neophodnih investicija, koje omogućavaju stabilan i održiv rast. Ali to nije dovoljno.
Da bi Srbija privukla investicije, mora da zaštiti ugovore, poboljša kreditiranje i smanji administrativne barijere. Veoma je bitno da se hitno ojačaju i svojinska prava i otklone prepreke koje se javljaju u zaštiti vlasničkih prava - rekla je Karolin Jungr, šef kancelarije Svetske banke za SCG, na jučerašnjem okruglom stolu posvećenom razvoju investicione klime, regulatornim reformama i uklanjanju administrativnih barijera za razvoj privatnog sektora.
Srbija treba, nastavila je ona, još puno da uradi u domenu reforme javne administracije, zatim na izgradnji institucija, a ima još mnogo propisa koje je neophodno doneti da bi se razvijao biznis. Potencijalne strane investitore prvenstveno interesuje rizik ulaganja, koji je i dalje veoma visok, naglasila je Jungr. Ona je istakla da je tranzicija stalni proces, i da Srbija u budućnosti mora više da se oslanja na domaće i strane investitore i njihov privatni kapital, a mnogo manje na državni sektor.
Prezentirajući ograničenja za razvoj privatnog sektora Jicak Goldberg, stručnjak Svetske banke, istakao je da je produktivnost ključni parametar reformi. Prilikom donošenja odluke o ulaganju, nastavio je on, sve više investitora obraća pažnju na produktivnost investitora u okruženju, koja ne sme da stagnira. Privatna preduzeća su, više puta je naglasio Golberg, 90 odsto produktivnija od državnih.
"Zbog toga je bitno nastaviti sa restrukturiranjem javnog sektora. Srbija je prošla prvu fazu reformi i sada se nalazi pred drugom - težom fazom, koja podrazumeva jačanje i izgradnju institucija i prodaju velikih sistema od čega se korist vidi tek posle pet godina. Da bi se sprovela i ta faza reformi, neophodno je doneti odluku na nivou vlade, na šta negativno utiču politički faktori", istakao je Goldberg.
On je istakao da vlast više ne sme da ohrabruje gubitaše, jer nerestrukturirana preduzeća stvaraju monopole, koji odbijaju dolazak novih ulagača. "Ti gubitaši, pored monopola, imaju i veliki politički uticaj preko koga dobijaju novac za pokrivanje neracionalnosti. Tako se dešava da se novac daje njima umesto da se ulaže u infrastrukturu i investicije", zaključio je Goldberg.

Izvor: Glas javnosti.

Analizom do rezultata
Ministar privrede Predrag Bubalo promovisao je rad vladinog Saveta za regulatornu reformu, koji je osnovan 2003. godine. Tek u oktobru prošle godine, naveo je Bubalo, uvedena je obaveza tom Savetu da sačinjava analize uticaja zakona, koji treba da budu doneti, na nova ulaganja. To se posebno odnosi na uticaj donetih propisa na mala i srednja preduzeća koja su glavna kategorija u procesu restrukturiranja privrede, rekao je Bubalo.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta