Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zainteresovani kupci preuzimaju preduzeća u Srbiji po manjkavom Zakonu o finansijskom tržištu: U
Zainteresovani kupci preuzimaju preduzeća u Srbiji po manjkavom Zakonu o finansijskom tržištu: U 46 firmi obezvređeni manjinski paketi akcija
- Đorđe Nicović i njegova firma "Nicko agrar" iz Banatskog Brestovca je kroz ponudu za preuzimanje postala odskora većinski vlasnik trgovinskog preduzeća "Jabuka". Nicović, koji sada ima kontrolni paket od 55 odsto od ukupnog broja akcija "Jabuke", kaže da je rano za prognoze da li će i kada kupiti i preostale deonice ove firme. On ističe da je kupljeno "onoliko akcija koliko je bilo para", pa je umesto minimalnih 25 odsto, kako stoji u ponudi, otkupljeno duplo više. Svoj paket u "Jabuci" je kroz ponudu za preuzimanje prodala i država, osim nekih šest odsto koje su deponovane na račun "Nicka", ali nisu otkupljene. Na prodaju je bilo ponuđeno oko 91 odsto akcija "Jabuke", ali će njihovi vlasnici morati da ih ponude na berzi. Akcijski fond je od letos, kada je Vlada Srbije svojom odlukom omogućila državi da prihvata ponude za preuzimanje, a što je bilo inicirano slučajem "Knjaza Miloša", na ovaj način prodao svoje "pakete" u nekoliko preduzeća - "Cvetnom trgu", "Duvanu", "Našoj školi" u Obrenovcu, "Rumaplastu" iz Rume i Sajmu UTP Novi Sad. "Seme" iz Sombora je kupila" Delta M", koja je kroz ponudu za preuzimanje, nedavno kupila i klaničnu industriju "Juhor", a zatim je na ovaj način "Midland risorzis" kupio "Inos" iz Valjeva, auto-kuću "Šumadija" je preuzeo "Verano motors", a ranije je kupio i "Žitko" iz Bačke Topole. Prema podacima Akcijskog fonda, država je u ovim firmama ovako, van berze, prodala sve akcije s tim da joj je preostalo oko šest odsto u" Rumaplastu", "Šumadiji" i "Žitku". Inače na sajtu Centralnog registra je 46 firmi, čiji su akcionari prodali svoje akcije kroz ponudu za preuzimanje. U toku su još tri kupovine, "Merkator" hoće "Ce market", ali je prodaja zamrznuta do odluke suda, "Mega tabak" koji, iako se bavi duvanom, namerava da pazari farmaceutsko preduzeće "Srbolek", a "Big trejd" iz Novog Sada planira da preuzimanjem postane vlasnik "Tehnometala". Sva ova preduzeća su nove gazde dobile prema Zakonu o finansijskom tržištu, koji je oštro kritikovan nakon afere oko prodaje "Knjaza", pre svega zbog nedovoljne zaštite prava manjinskih akcionara. Nacrt ovog zakona još nije došao u Republičku skupštinu, iako je bilo rečeno da će biti usvojen po hitnom postupku. Njegova najveća mana je što se prodaju akcije čija je tržišna vrednost nepoznata, jer pre preuzimanja nije bilo trgovine na berzi, a tajkuni su kupovali samo kontrolni paket, čime su, skoro po pravilu obezvredili neprodate akcije ostalih akcionara. Izvor: Glas javnosti.

Uskoro zakon o hartijama od vrednosti

- Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac najavio je juče da će Vlada Srbije uskoro razmatrati predloge zakona o tržištu hartija od vrednosti i preuzimanju. "Novim zakonskim rešenjima, trebalo bi da bude ojačano finansijsko tržište, sprečene neregularnosti u postupku preuzimanja akcija preduzeća i bolje zaštićeni mali akcionari", rekao je Štimac.
Komisija za hartije od vrednosti, kako je predloženo, biće samostalna, finansijski nezavisna od vlade, a imaće i mogućnost da pokreće istrage ukoliko se utvrde nepravilnosti na finansijskom tržištu. Mirko Vasiljević i Boško Živković, autori predloženih zakona, pojasnili su da će novim zakonima o tržištu hartija od vrednosti i preuzimanju biti utvrđene i sankcije za obmanjivanje javnosti davanjem netačnih podataka.
Živković je naglasio da će kupac većinskog paketa akcija u postupku preuzimanja biti obavezan da po istim uslovima otkupi sve ponuđene akcije malih akcionara. Predloženi zakoni, prema proceni njihovih autora, najverovatnije će naići na protivljenje određenih interesnih grupa ili pojedinaca, pa je neizvesno da li će biti usvojene zakonske odredbe koje su predložene.

Izvor: Glas javnosti.

KASNI SETVA REPE: Ove godine 80.000 hektara

Nepovoljne vremenske prilike uslovile su da setva šećerne repe ove godine počne nešto kasnije nego prethodnih, međutim, nije neubičajeno ni da se taj posao obavi krajem druge i početkom treće dekade marta.
Po rečima upravnika Zavoda za šećernu repu Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu Lazara Kovačeva, šećerna repa bi trebalo da se poseje do 5. ili 10. aprila, tako da još uvek ima dovoljno vremena da se taj posao obavi valjano. Setva će, kaže on, početi kada se ostvare minimalni ekološki uslovi, a ove godine će biti zasejano više površina nego lane. Ako se repa zaseje u optimalnom roku, odnosno najkasnije do 10. aprila, ovo “zakašnjenje” se neće odraziti na prinose. Kako kaže Kovačev, šećerane su do sada ugovorile setvu na više od 80.000 hektara, a prošle godine je šećerna repa bila zasejana na 66.000.
Stručnjaci kažu da se nije okasnilo ni s prihranjivanjem pšenice i ječma, niti sa setvom jarih strnina. – Kad uslovi dozvole, veoma brzo se moraju posejati jara pšenica i ječam – kaže dr Lazar Panković iz Zavoda za strna žita novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo. – Što pre treba obaviti kvalitetnu predsetvenu pripremu, potom posejati i obavezno povaljati, kako bi se obezbedilo dovoljno vlage u zemljištu. Neophodna je i prihrana, pa se čak 80 odsto đubriva daje odmah.
Panković naglašava da je potrebno nastaviti tretiranje glodara, a oni kojji to do sada nisu radili trebalo bi da počnu.

Ubrzati prihranu žita
– Ako ne bude jutarnjih mrazeva, u njive se, da bi se prihranila pšenica, neće moći ući do petka ili subote. Oni koji budu čekali da se površinski sloj zemlje osuši pre neće moći ući u njive. Međutim, ako bude malo mraza, ratari će moći da počnu prihranu – kaže dr Lazar Panković.
Po njegovim rečima, prvo bi trebalo da se prihrane usevi koji su najranije posejani. Ukoliko je deficit azota veći od 60 kilograma po hektaru, pšenica i ječam se prihranjuju dva puta jer su biljke suviše male da bi prihvatile veliku količinu azota, napominje Panković, dodajući da prvu prihranu treba obaviti čim se za to steknu uslovi, a sledeću 15 do 20 dana kasnije.

Izvor: Dnevnik.

AIK banka se ne spaja sa MB bankom

- Ljubiša Jovanović, direktor AIK banke, kaže da nije bilo nikakvog dogovora o integraciji sa niškom MB bankom, kako se ovih dana pominje povodom spajanja Kapital banke u likvidaciji i niške MB banke.
"Pre godinu i po dana AIK banka je bila zainteresovana da kupi Kapital banku u likvidaciji i poslala je pismo o namerama, ali nije dobijen pozitivan odgovor. Sada možemo samo da kupimo akcije na berzi jer je sve na prodaju pa čak i AIK banka. U tržišnim uslovima nema pripajanja", kaže Jovanović.

Izvor: Glas javnosti.

Prodaja akcija "Uzora"

- Firma "Serbian snacks and foods" iz Novog Sada dala je ponudu za preuzimanje najmanje 4.500 akcija firme "Uzor" iz Novog Sada ili 35,75 odsto ukupnog broja deonica po ceni od 6.300 dinara po akciji.
Do sada nije bilo trgovine akcijama ove novosadske firme, pa je ponuđena cena za samo 15,5 dinara veća od knjigovodstvene. Ponudilac namerava da zadrži postojeću delatnost firme, kao i da vrši njeno unapređenje i proširivanje.

Izvor: Glas javnosti.

Na pomolu otvaranje bogatog rudnika lignita u južnom Banatu: Milioni tona uglja iz Kovina

Pokrajinska vlada priprema projekat razvoja rudnika uglja u Kovinu, pošto su analize pokazale da bi izgradnja površinskog kopa u ovom delu južnog Banata bila ekonomski opravdana. Formiran je i poseban stručni savet, koji u naredne dve nedelje treba da sačini takozvani projektni zadatak koji će poslužiti kao osnova za izradu dugoročne strategije razvoja ovog rudnika. Procenjuje se da na području Kovina postoje ukupne rezerve od oko 400 miliona tona kvalitetnog lignita.
- Prema sačinjenim procenama, ukupna ulaganja u površinsku eksploataciju bi iznosila oko 130 miliona evra, a dodatna ulaganja za podvodnu eksploataciju još oko šest miliona evra. Sa cenom uglja od 8-10 evra po toni, izgradnja površinskog kopa imala bi punu ekonomsku opravdanost. Eksploatacija oko četiri miliona tona bi u novoizgrađenoj termoelektrani omogućila proizvodnju od 600 megavata struje godišnje, što bi zadovoljilo potrebe Vojvodine za strujom u narednih 100 godina - kaže pokrajinski sekretar za energetiku Dragan Surdučki.
U istraživanja zaliha, kao i u rudnik u Kovinu, do kraja 2001. godine uloženo je oko 67,5 miliona evra, a preostalo je i kreditno zaduženje od 10 miliona evra za plovni bager, kupljen od nemačkog proizvođača. Kada su Nemci polovinom 1992. godine zbog sankcija napustili rudnik, posao su preuzeli domaći stručnjaci, koji su razvili jedinstvenu podvodnu tehnologiju po kojoj se sada obavlja probna eksploatacija.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta