Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U "Župi" opet previranja

- Štelovanjem završnog računa i proglašenjem 700 radnika za tehnološki višak, od kojih je 500 dibilo otkaz, većinska vlasnica HI "Župa"Violeta Josifova dolila je ulje na vatru i svojim izjavama o tome kako je "isplatila sve plate i sprovela investicioni program i još više ujedinila radnike da istraju u zahtevu za raskid štetnog ugovora", rečeno je juče na konferenciji za novinare u Veću Saveza samostalnih sindikata u Kruševcu.
Predsednik Štrajkačkog odbora Zoran Ilić izjavio je da je uprava fabrike juče popodne pozvala zaposlene na pregovore o rešavanju spora. Radnici su pristali na razgovor o isplati šest zaostalih plata, ali kažu da od generalnog štrajka i raskida ugovora ne odustaju ni po koju cenu.
Upozoreno je da će generalni štrajk, koji počinje u ponedeljak 7. marta, naići na razne opstrukcije iz uprave firme. Među radnicima se pronela vest da će kapije "Župe", biti zaključane i da će ih čuvati privatno obezbeđenje. Ali, bez obzira na opstrukcije, radnici kažu da neće dozvoliti da fabrika hlora i još neki drugi pogoni stanu, pa će u njima obezbediti minimum procesa rada kako ne bi izbila epidemija u gradu.

Izvor: Glas javnosti.

AUSTRIJSKA ERSTE BANKA BI DA KUPI NOVOSADSKU BANKU: Vojvodina ujedinjuje mnoga tržišta

Jedan od najozbiljnijih kandidata za kupovinu Novosadske banke je austrijska finansijska kuća Erste banka. Oni ne kriju da im je veoma stalo da dođu na ovo tržište. Juče je u Novom Sadu Hana Cigonkova iz Pi-Ar odeljenja ove kuće predstavnicima vojvođanskih medija objasnila šta Erste može da ponudi Vojvodini kao regionu.
Cigonkovu smo pitali zašto se menadžment Erste banke javio baš za kupovinu Novosadske banke i da li će, ako pobede, preseliti sedište u Beograd? “ Nama je bitno da banka funkcioniše u određenom regionu i da ima pouzdanu mrežu. Pokazalo se da se po ulasku u tranziciju višestruko uvećava robna razmena među susednim zemljama. Vojvodina je kao region zanimljiva, jer su tu blizu Mađarska, Hrvatska, Rumunija. Vi ste aktivno pogranično područje koje se uklapa u našu stategiju” objasnila je Cigonkova razloge interesovanja za Novosadsku banku...

Izvor: Dnevnik.

"Delta" kupila i "Kozaru"

- "Delta holding" kupila je oko 15.000 akcija malih akcionara AD "Kozara" iz Banatskog Velikog Sela, najvećeg proizvođača hrane u kikindskoj opštini, po pojedinačnoj ceni od 10.860 dinara. Na taj način ova kompanija obezbedila je većinski upravljački paket. "Delta", naime, poseduje 73 odsto akcija malih akcionara "Kozare", odnosno 45 odsto ukupnog broja akcija.
"Kozara" raspolaže sa 1.900 hektara oranica, svinjogojskom farmom kapaciteta 25.000 tovljenika godišnje, silosom kapaciteta 2.000 vagona i najsavremenijom poljoprivrednom mehanizacijom. Velikoselci su višegodišnji rekorderi u ovom delu Banata u biljnoj proizvodnji.

Izvor: Glas javnosti.

Investicioni fondovi kao magnet

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac navodi alternativni model aktiviranja “mrtvog” kapitala, koji podrazumeva hitno donošenje zakona o investicionim fondovima, čiji je zadatak da objedine mnoštvo sitnih uloga i potom ih kao tražnju usmere na tržište kapitala.
- Procene su da građani Srbije raspolažu sa tri do pet milijardi evra i ako se samo četvrtina te sume aktivira preko investicionih fondova to bi bila značajna injekcija za razvoj tržišta kapitala, ali i privrede u celini- kaže Štimac.- Investicioni fondovi omogućavaju sitnim ulagačima da se uključe u krupnu ekonomsku igru i kanališu ekonomske interese u pravcu razvoja, a kako je Srbija mala zemlja ti projekti se pre svega vezuju za povećanje izvoza, što bi moglo da doprinese i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita.
Finansijski eksperti ističu da bi usvajanje ovog zakona omogućilo da se formiraju domaći investicioni fondovi. Time bi se jednim udarcem “ubile dve muve”. Prvo, aktivirao bi se deo “tezaurisane” štednje i drugo, pojačala bi se konkurencija na tržištu, što bi dovelo i do rasta cena akcija, od čega bi korist imali i sitni akcionari, a konačno i država, jer bi po tom osnovu mogla da naplati više poreza na kapitalnu dobit.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta