Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MK KOMERC” NAJAVLJUJE STRATEŠKO PARTNERSTVO: Kostićevim šećeranama evropska ambalaža?

Kampanju prerade ovogodišnjeg roda šećerne repe četiri vojvođanske šećerane će ove jeseni početi kao deo jedne velike evropske kompanije. Predsednik "MK Komerca" Miodrag Kostić, u čijem su posedu fabrike u Vrbasu, Baču, Pećincima i Kovačici, tvrdi da se opredelio za najvećeg, ili jednog od dva najveća proizvođača slatkog kristala u Evropi. Kako ga tajnost pregovora obavezuje na ćutanje ne može da obelodani ime partnera, ali navodi da je to, u pravom smislu reči, evropska kompanija, jer se uz firme takvog tržišnog značaja više ne može stavljati nacionalna odrednica.
- Time ćemo sebi otvoriti vrata evropskog tržišta i doći do neophodnog tehnološkog znanja ("knonj honj")- kaže Miodrag Kostić. - Dok su drugi napredovali ova zemlja je 15 godina propadala. Ne preostaje nam drugo, nego da uđemo u evropsku tržišnu strukturu i da se pridružimo jačem. Ako to ne učinimo, izloženi njihovoj konkurenciji, proćićemo kao ostatak srpske privrede. Otvorili smo zemlju, koja je 10-15 godina krvarila da bi tek onda postali svesni da nismo sposobni za oštru tržišnu utakmicu.
U zajedničku kuću "MK Komerc" bi mogao da uđe sa reputacijom najvećeg regionalnog igrača. Prošle godine, četiri Kostićeve šećerane su proizvele 183 hiljade tona slatkog kristala. Ako se uzmu u obzir i navodi da je do sada u opremu investirano 13,6 miliona evra, onda ambicije vlasnika "MK Komerca" nisu neosnovane. Mada bi, u predstojećem aranžmanu, strani partner imao većinski udeo, Miodrag Kostić ne zazire od takve srazmere. Računa da će njegove akcije u takvoj kompaniji više vredeti, nego ako ostanu zarobljene u "MK Komercu.
Ključni adut novosadske kompanije u pregovorima je povlašćen tretman našeg šećera na tržištu Evropske unije. Kako odluka nije vremenski ograničena i važiće sve do našeg ulaska u EU, njeni finansijski efekti imaju značajan uticaj na bilo čiju poslovnu kalkulaciju. Kada se pridružimo evropskoj porodici i kada uđemo u teške pregovore oko nivoa našeg učešće u podmirenju evropskih potreba, korisnije je biti deo nekog velikog sistema nego usamljen igrač na tržištu.

Izvor: Dnevnik.

Skupština akcionara C marketa neće biti održana, Drakulić nije kupac

Danas nezvanično saznaje da je Republički javni pravobranilac pokrenuo juče postupak za zaštitu zakonitosti rešenja Trgovinskog suda o zakazivanju skupštine akcionara C marketa. Pokretanje ovog postupka zapravo znači da zastupnik malih akcionara Branko Pavlović neće moći da organizuje skupštinu akcionara, kako je to već unapred najavljivano. Inicijativa za pokretanje postupka za zaštitu zakonitosti, došla je od strane preduzeća C market.
I pored pokušaja da stupimo u kontakt sa zastupnikom malih akcionara Brankom Pavlovićem, u tome nismo uspeli. On je najavljivao da će Skupština akcionara biti održana u maju i tvrdio da je Komisija za hartije od vrednosti na potezu da "deblokira" proces preuzimanja akcija C marketa.
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac kaže za Danas da Komisija ne može da nastavi proces preuzimanja dok Trgovinski sud ne donese odluku o ukidanju privremene mere zabrane trgovanja akcijama.
- Pavlović je uspeo da dobije izvršno sudsko rešenje ali samo za jednu radnju a to je sazivanje skupštine akcionara. Sve odluke suda se odnose na skupštinu akcionara i nijedna nema veze sa Komisijom za hartije od vrednosti i ponudom za preuzimanje. Sve što se dešava je na liniji sud i onih koji se sude. Komisija je inicirala proces za zaštitu zakonitiosti rešenja o stavljanju privremene mere i to je jedino što smo mogli da učinimo. Bilo kakvo postupanje bi kompromitovalo ne samo Komisiju nego i samo preuzimanje - kaže Štimac.
Inače prema pisanju nekih medija, za kupovinu najvećeg srpskog trgovinskog lanca zainteresovan je i vlasnik Ju Pointa Zoran Drakulić koji u postupku preuzimanja nastupa kao partner britanskog investicionog fonda "Ašmor". Međutim ovu informaciju demantovala je za Danas PR Zorana Drakulića Gordana Vitomirov rekavši da Ju point trenutno ne razmatra mogućnost kupovine C marketa niti bilo kog drugog trgovinskog lanca.

Izvor: Danas.

ZASTAVA LIVNICU IZ TOPOLE KUPILI SLOVENCI

- Preduzeće Zastava livnica iz Topole kupila je juče na aukciji Agencije za privatizaciju slovenačka livnica Livara iz Ivančne Gorice po početnoj ceni od 102 miliona dinara. Na jučerašnjoj aukciji prodata su još četiri preduzeća, od toga tri trgovinska, po ukupnoj ceni od 85,8 miliona dinara - Jadar iz Loznice, Miroč iz Kladova, D market iz Kruševca i Kolorit iz Beograda. Preduzeće Zastava Jugo sport kupljeno je na liciticaciji za 30,3 miliona dinara.

Izvor: Danas.

GENERALNI DIREKTOR „LEPENKE” ALEKSANDAR IVOŠEVIĆ: Nema pretnji malim akcionarima

Generalni direktor Holding kompanije AD „Lepenka” iz Novog Kneževca Aleksandar Ivošević izjavio je juče za „Dnevnik” da neće biti odlaganja Skupštine akcionara zakazane za subotu 16.april. Odlaganje Skupštine akcionara tražili su predstavnici Udruženja malih akcionara „Lepenke” od Komisije za hartije od vrednosti i Akcijskog fonda, tvrdeći da su mali akcionari izloženi pretnjama i manipulacijama od strane aktuelnog poslovodstva...

Izvor: Dnevnik.

Privatizacija banaka sa državnim vlasništvom: Prodaja banaka puni budžet

Velika borba između stranih banaka u naredna dva meseca vodiće se za kupovinu „Novosadske banke“ i „Kontinental banke“, koje su sledeće na redu za privatizaciju, pa se može očekivati da će se postići i zadovoljavajuća cena. Prema nekim grubim procenama, za prodaju ove dve po veličini srednje banke država bi mogla da dobije više od stodeset miliona evra.
Za strane banke, potencijalne kupce srpskih banka sa državnim vlasništvom, privatizacija u bankarskom sektoru predstavlja izazov, ali i šansu da na vreme zauzmu svoje mesto u regionu i iskoriste razvojne mogućnosti bankarskog tržišta i potencijala u Srbiji.
- Glavni motiv dolaska stranih banaka u Srbiju jeste učvršćivanje pozicije u regionu. Naš bankarski potencijal je neiskorišćen, tržište je perspektivno, kadrovi dobri, i banke imaju razvijenu mrežu ekspozitura. Nasleđe je izvanredno, a perspektiva izvesna - kaže naš sagovornik, dobar poznavalac dešavanja u bankarskom sektoru, koji je želeo da ostane anoniman.
U junu će se znati ko je od pet zainteresovanih kupaca.
- „Erste“, „Unikredito“, EFG, „Intesa BCI“ i „Pireus“ - ponudio najbolje uslove i najveću cenu za kupovinu 82,79 odsto državnog vlasništva u „Novosadskoj banci“. Poznavaoci procenjuju da bi se primenom standardne računice u proceni vrednosti mogla postići cena od oko 59 miliona evra.
Za 97,95 odsto učešća Republike Srbije u akcijskom kapitalu „Kontinental banke“ interes su pokazali EFG, „Pireus“, „Dženeral elektrik investments fond“ i „Nova ljubljanska banka“. O tome da su zainteresovani kupci veliki igrači govori činjenica da uspešno posluju u zemljama centralne i istočne Evrope. Onaj ko kupi ovu banku, platiće, procenjuje se, oko 64 miliona evra.
U ovoj godini trebalo bi da se završi privatizacija „Privredne banke Pančevo“, dok je za „Nišku banku“ objavljen tender za privatizaciju početkom februara.
- Prava borba za srpske banke u državnom vlasništvu očekuje se 2007. godine do kada će se privatizovati „Vojvođanska banka“, „Panonska banka“, „Kredi banka“ i „Čačanska banka“. Tek tada će se i razviti prava konkurencija među bankama - ističe naš sagovornik.
Iskustvo „Jubanke“, prve srpske banke u državnom vlasništvu koja je prodata grčkoj „Alfa banci“, pokazuje da se za banke u Srbiji može postići dobra cena. Njenom prodajom „Alfa banci“ dobijeno je 152 miliona evra, a može se očekivati da će se dobra cena postići i za dve pomenute banke iz Vojvodine.
- Naš bankarski sektor ima potencijala. Međutim, da bi se on iskoristio, potreban je uređen finansijski sistem, kao i da se donese set propisa kojima bi se regulisali određeni segmenti, kao što su, na primer, investicioni fondovi. Grčka „Alfa banka“ je kupovinom „Jubanke“ povećala svoje prisustvo na tržištu jugoistočne Evrope. Upravo to je i osnovni motiv svih budućih kupovina državnih banaka u Srbiji - zaključuje naš sagovornik.

Izvor: Blic.

Delta (ne) kupuje "Nekst"

- Kompanija "Freš i ko", vlasnika Živojina Đorđevića, koja ima poznat brend "nekst", pred prodajom je, a najzainteresovanija kompanija za kupovinu ove najpoznatije srpske fabrike sokova je Delta holding, tvrdi dobro obavešten izvor Glasa.
Za sada je, kako tvrdi ovaj izvor, sporna cena po kojoj bi Delta preuzela fabriku, a spekuliše se sumom od 100 do 150 miliona evra. Kako je Glasu u Delti potvrđeno, razgovora o kupovini fabrike "Nekst" sokova je bilo, ali za sada ništa još nije dogovoreno. Čelni ljudi kompanije "Freš i ko" bili su u Delta holdingu i predstavili su stanje u kojem se nalazi fabrika, kao i finansijske obaveze i planove, ali na tom sastanku ništa nije konačno dogovoreno, kaže izvor Glasa iz Delte.
Međutim, vlasnik fabrike "Freš i ko" Živojin Đorđević, koji, kako je rekao, ovih dana ugovara velike poslove u Italiji, najoštrije demantuje da je fabrika pred prodajom i da je imao ikakve razgovore sa čelnim ljudima Delta holdinga. "Nisam imao sastanak sa ljudima iz Delte niti je bilo pregovora o prodaji fabrike", tvrdi on.
- "Freš i ko" nije na prodaju. Fabrika se brzo razvija i u prvih tri meseca je zabeležila rast prodaje od 30 odsto. Upravo ugovaram izvoz naših sokova u Italiju, u kojoj će se mesečno prodavati i do 500.000 bočica. U deset najvećih gradova Italije, u svim lokalima, ljudi će moći da kupe naše sokove. Dakle, fabrika se razvija i raste, ne prodaje se. Uostalom, nas ne može da kupi neko ko je veći, već neko ko je bolji, a takvih nema. Istina je, mnoge evropske i svetske kompanije želele bi da nas kupe, ali za sada nema boljih od nas", istakao je Đorđević.

Izvor: Glas javnosti.

SCG I SVETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA: Do 2008. bićemo u STO

Ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić izjavio je juče da bi Srbija i Crna Gora mogla postati punopravna članica Svetske trgovinske organizacije (STO) do 2008. godine...

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta