Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Fabrika "14. oktobar" vraća se na inostrano tržište

- Posle dužeg vremena, Industrija mašina i komponenata "14. oktobar" iz Kruševca pozitivno je poslovala iskazavši, po završnom računu za 2004. godinu, dobit od 31 milion dinara - izjavio je Milovan Milošević, generalni direktor.
Prema njegovim rečima, drastične mere štednje po svim osnovama, racionalno poslovanje i rast fizičkog obima proizvodnje doneli su očekivane efekte. Između ostalog, i rast plata sa 1.980 dinara na 11.017 dinara u decembru prošle godine.
- Potpisali smo predugovor o izvozu za narednih pet godina, vredan 40 miliona dinara i očekujemo još jedan izvozni posao od 25 miliona evra - kaže Milošević i podseća da je ovom preduzeću na ime subvencija isplaćeno 50 miliona dinara, dok je "14. oktobar", samo kroz poreze, u državnu kasu uplatio 200 miliona dinara.
Naš sagovornik podseća da će uskoro na Jastrepcu biti održan godišnji sastanak putara Srbije, sa kojima bi trebalo dogovoriti plasman građevinskih mašina a tu su i najave iz šećerana da će kupiti 40 utovarnih lopata ULT - 140 CK.
Proizvodni plan za 2005. godinu iznosi 20 miliona evra, a predviđa izradu mašina, uređaja, opreme i usluga za domaće tržište i izvoz. Tender za prodaju 55 odsto državnog kapitala IMK "14. oktobar" raspisan je 1. decembra prošle godine, a rok za otkup tenderske dokumentacije ističe u aprilu. Dosad nije bilo zaintereseovanih kandidata, pa će, verovatno, uslediti produženje roka za ovaj vid privatizacije nekadašnjeg balkanskog lidera i treće fabrike u Evropi po proizvodnji građevinske mehanizacije.

Izvor: Dnevnik.

SKUPŠTINA AKCIONARA NOVOKNEŽEVAČKE „LEPENKE”: KOMPROMIS ZVANI ŽELJA: Većini falio jedan gla

Skupština akcionara Holding kompanije AD „Lepenka” održana je prekjuče u prilično konfuznoj i napetoj atmosferi i sa (ne)očekivanim ishodom, s obzirom na trvenja u najvećem preduzeću u Novom Kneževcu, koje upošljava 600 radnika. Nije razrešen dosadašnji Upravni odbor, kome ističe mandat, niti je izabran novi, jer kompromis dve struje u kompaniji nije postignut a većini koja je uz sadašnju upravu nedostaje jedan glas za neophodnu tročetvrtinsku većinu.
Uoči Skupštine akcionara zbog štrajka organizovanog od strane UGS „Nezavisnost” generalni direktor Aleksandar Ivošević suspendovao je 55 radnika a prikupljanje zastupničkih izjava za opunomoćene predstavnike malih akcionara pratile su optužbe rukovodstva „Nezavisnosti” i Udruženja malih akcionara o pritiscima, pretnjama i ucenama akcionara, što su Ivošević i aktuelna uprava „Lepenke” demantovali. Rad Skupštine pratili su i radnici akcionari koji su nedavno suspendovani zbog štrajka i odstranjeni iz firme. Verifikacija mandata opunomoćenim predstavnicima malih akcionara iščekivala se devet sati, pa je Skupština kojom je predsedavao Jovan Bačikin, akcionar i predsednik Opštinskog veća Samostalnih sindikata Novog Kneževca, započela rad tek oko 19 časova. Nije postignut dogovor između pristalica Udruženja malih akcionara i UGS „Nezavisnost” sa većinom koja je uz Klub malih akcionara i upravu sa generalnim direktorom Ivoševićem na čelu.
Odnos glasova za ovu Skupštini bio je 17:7 u korist akcionara koji su na strani aktuelne uprave i direktora Ivoševića, pa su donete samo odluke za koje je bila neophodna prosta većina. Doduše, predstavnici akcionara koji su bili u manjini tumačili su da je za donošenje odluke o zameni 106.127 internih deonica običnim akcijama sa pravom upravljanja, potrebna tročetvrtinska većina, zbog menjanja strukture upravljačkog kapitala, pa su glasali protiv. Ovom odlukom za taj broj akcija pojedinačne nominalne vrednosti od 60 dinara po komadu, broj akcija sa pravom upravljanja kojim raspolaže 1.280 akcionara „Lepenke”, povećan je na 856.156 komada. Donošenje ovakve odluke, kako se tvrdi, preduslov je da akcionari uknjiže svoje akcije u Centralni registar, da bi se mogle izneti na berzu radi trgovine, radi okončanja procesa privatizacije.
Iako je u poslednje vreme od predstavnika Udruženja malih akcionara i UGS „Nezavisnost” bilo dosta optužbi na račun poslovne politike sadašnje uprave i menadžmenta, izveštaj o prošlogodišnjem poslovanju „Lepenke” koji je podneo generalni direktor Ivošević usvojen je bez rasprave i primedbi, uz uzdržane glasove onih koji su do Skupštine upućivali kritike na račun Ivoševića i njegovih saradnika. Slično je bilo i prilikom usvajanja plana poslovanja za ovu godinu, kada se oglasio samo Stanislav Herak, bivši direktor iz perioda kada je „Lepenka” građena u periodu 1974/79. ukazujući da u poslednje dve decenije u fabriku nije ulagano i da to sada nije fabrika koja može da izvozi i nosi se sa inostranom konkurencijom, bez čega joj nema opstanka.
Herak smatra da „Lepenka” treba u predstojećoj privatizaciji da nađe pravog strateškog partnera i da dok Novi Kneževac živi od ove fabrike, niko nema prava da je uništava, sobzirom da je u njenu izgradnju svojevremeno uloženo 45 miliona dolara. On je apelovao na akcionare da se zajednički udruže i daju zadatke Upravnom odboru i menadžmentu firme, kojim će se štiti interesi firme, svih radnika i malih akcionara, kako bi se sprečila stihijska prodaja akcija na berzi.
Predsednik Kluba malih akcionara Borivoj Matijević koji je na strani sadašnje uprave, saopštio je da će predstavnici većine glasati protiv razrešenje članova organa upravljanja, zbog nemogućnosti da se izaberu novi, što se i dogodilo.

Izvor: Dnevnik.

Zoran Janković, „Merkator“: Nama „C market“, „Delti“ naše akcije

Srpska "Delta" bi lakše kupila deonice "Merkatora" nego bilo koje preduzeće iz grupe "Pivara Laško", izjavio je nedavno u intervjuu ljubljanskom listu "Finance" predsednik uprave "Merkatora" Zoran Janković.
Iako je po njegovom mišljenju malo verovatno da dokapitalizaciju "Merkatora" izvrši neka kompanija iz jugoistočne Evrope, Janković je ipak dopustio i takvu mogućnost.
- Ako bi strateški partner imao dobar program, bio bi dobrodošao. Ako bi nam, na primer, ponudio lakše ostvarenje investicija ili kakvo preduzeće, recimo "C market" - rekao je Janković.
Da li je predsednik uprave "Merkatora" time indirektno poslao ponudu za nagodbu sa najvećom srpskom kompanijom "Delta holdingom" koja je, kao član konzorcijuma "Primer C", direktan konkurent "Merkatoru" za preuzimanje najvećeg srpskog trgovinskog lanca "C market", teško je prosuditi. Ili je, pak, reč o još jednom diplomatskom manevru s ciljem da osujeti neskrivene ambicije "Delte" da kupi neku poznatu slovenačku kompaniju kao što je to nedavno učinila slovenačka vlada munjevitom odlukom da ne dozvoli prodaju poznatog proizvođača sokova "Fruktal".
Kao odgovor na ova pitanja možda može poslužiti podatak da su, uoči sednice Nadzornog odbora na kojoj se "neformalno" razgovaralo o dokapitalizaciji "Merkatora", Zorana Jankovića posetili Tone Turnček i Roman Glaser, predsednici upravnih odbora "Pivare Laško" i "Perutine Ptuj", firmi za koje "Delta" takođe iskazala interesovanje.

Izvor: Blic.

Isplata stare štednje od 31. maja

Ovogodišnja isplata stare devizne štednje počeće 31. maja. Kao i proteklih godina obavljaće je poslovne banke kod kojih je bila položena devizna štednja, odnosno "Nacionalna štedionica" preko svojih ekspozitura za one banke koje su u postupku stečaja ili likvidacije.
Republika Srbija za ovogodišnju isplatu stare devizne štednje obezbedila je 106 miliona evra vlasnicima 147.000 uloga. Da bi se izbegli redovi, u bilo kojoj filijali "Nacionalne štedionici" širom Srbije, građani već sada mogu da daju trajni nalog za otvaranje računa na koji će im biti uplaćen novac, a koji će moći da podignu kada to žele i time da izbegnu čekanje u redovima.
- Klijenti koji hoće da izbegnu gužve mogu da otvore devizni račun u "Nacionalnoj štedionici" na koji će im biti uplaćena ovogodišnja rata. Nudimo mogućnost da se taj novac oroči i za to banka nudi veoma stimulativne kamate. Takođe, moguće je i da klijent podigne debitne ili kreditne kartice - kaže mr Bojan Stanivuković, generalni direktor "Nacionalne štedionice".
Za razliku od ranije, kada su sve štediše dobijale isti iznos za dospelu ratu(2002. godine - 276,10 evra, 2003. godine - 380 evra, a prošle godine 530 evra), od ove godine, ona će zavisiti od preostalog štednog uloga. Naime, od 31. maja preostali iznos obaveza isplaćivaće se u 12 godišnjih rata, do 2016. godine koje rastu po stopi geometrijske progresije od 10 odsto, a izračunavaju se množenjem tog iznosa sa određenim koeficijentima.
- Od 15 aprila, planiramo da pokrenemo još jednu akciju kako bi klijentima ponudili i mogućnost prevremene isplate stare devizne štednje. Ideja je da se isplata obavi po trenutno važećoj tržišnoj vrednosti koja iznosi jedan do 1,25 odsto niže od cene pune nominalne vrednosti obveznica - objašnjava mr Stanivuković.

Izvor: Danas.

U Fabrici šećera u Crvenki nastavljen investicioni ciklus: Ulaganja od dva miliona evra

- Grčka kompanija Helenik šugar uložila je u prethodne dve godine oko sedam miliona evra u Fabriku šećera Crvenka i ove godine planiramo da investiramo još dva miliona evra čime ćemo ispuniti zacrtani investicioni program - kaže za Danas Dragan Popović, zamenik direktora Šećerane.
On podseća da je Helenik šugar kupio Fabriku šećera u Crvenki polovinom februara 2003. godine i tada se obavezao da u roku od pet godina investira 7,8 miliona evra. Prošle godine Šećerana je priključena na gas, podignut je tehnološki nivo u rafineriji i sušari i omogućen paralelni sistem istovara repe. Nabavljeno je deset kombajna za vađenje repe, koji na njivama mogu da rade i kada je vlažnost terena velika, a sa tri "mausa", utovarivača i prečistača, nečistoća je smanjena na 12 odsto. Do jeseni, do početka vađenja korena repe, Šećerana planira da kupi još dva do tri kombajna i jedan "maus", što bi omogućilo da proizvodnja šećera pojeftini.
- Prošle godine smo proizveli 77.000 tona šećera i po tome smo najbolja šećerana na Balkanu. Domaći kupci će preuzeti oko 30.000 tona šećera a ostalo je namenjeno inostranom tržištu. Polovinu izvoznog plana već smo realizovali - kaže Popović.

Izvor: Dnevnik.

EPS i RTB Bor regulisali dugovanja

- Iz poslovodstva RTB-a Bor saopšteno je da EPS ubuduće neće isključivati električnu energiju rudarskim i metalurškim pogonima jer je postignut dogovor da se dug od 2,1 milijardu dinara vraća u ratama. Svakog meseca, do konačnog izmirenja obaveza za utrošenu struju, kombinat bakra uplaćivaće na račun EPS-a 40 miliona dinara. Novac će biti obezbeđen iz sopstvenih rezervi (iz tekuće proizvodnje bakra) i delom od subvencija koje izmiruje Vlada Srbije.
Iz Republičkog budžeta mesečno se za potrebe RTB-a izdvaja 70 miliona dinara koji odlaze za plate devet hiljada radnika. Da li će, samim tim, lični dohoci zaposlenih biti umanjeni, zasad se ništa pouzdano ne zna. Prosečna zarada zaposlenih je oko 13.000 dinara.

Izvor: Glas javnosti.

"Rapid" procenjen na 10 miliona

- Klub akcionara preduzeća za spoljnu i unutrašnju trgovinu "Rapid" iz Beograda protestovao je u dva navrata kod Agencije za privatizaciju zbog, kako tvrde, niske procene vrednosti ovog preduzeća koje se prodaje na aukciji 26. aprila. Oni kažu da preduzeću još nije dostavljeno rešenje o verifikaciji procene kapitala i da je u javnom pozivu reč o proizvoljnoj sumi od nepunih pet miliona evra.
Klub akcionara navodi da samo zgrada na Studentskom trgu, od 3.600 kvadrata, vredi bar tri puta više. Na prodaju se nudi 48 odsto društvenog kapitala jer su vlasnici 31 odsto "Rapida" odranije dve of šor firme sa Bahama i Liberije. Preostali iznos biće podeljen kroz besplatne akcije radnicima i penzionerima. U "Rapidu" kažu da su ove optužbe proizvoljne. U Agenciji za privatizaciju podsećaju da mali akcionari nisu ugovorna strana u prodaji, pa ne postoji obaveza da im se dostavi rešenje o proceni.
Povodom optužbi da su u pozivu za aukciju navedeni nepotpuni podaci i da nisu navedeni pojedini objekti, u Agenciji tvrde da su detaljni podaci deo aukcijske dokumentacije koja košta 25.000 dinara, bez PDV-a. Inače, u javnom pozivu za aukciju kažu da je obavezno da se navede najviše pet objekata.

Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta