Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Poništena prodaja valjevske kožare: Račun u stalnoj blokadi

- Posle dve kontrole i opomena većinskom vlasniku Valjevske industrije kože Aleksi Zakanoviću da ispoštuje svoje obaveze, Agencija za privatizaciju poništila je ugovor o kupovini ovog preduzeća na aukciji 30. jula prošle godine. Prema dopisu Agencije, u poslednjoj kontroli od 20. januara konstatovano je da preduzeće radi sa 30 odsto instalisanih kapaciteta, da je do tada bila obustavljena proizvodnja, kao i da je račun firme bio u neprekidnoj blokadi, što je u suprotnosti sa preuzetim obavezama iz ugovora da će kupac u periodu od dve godine po kupovini preduzeća obezbediti kontinuiranu proizvodnju. Navedene su i brojne druge manjkavosti u radnopravnom statusu zaposlenih i izboru organa uprave, na šta je kupac opomenut, ali ni posle više od osam meseci nije reagovao.
Predstavnici sindikata VIK-a, zadovoljni su što je ugovor raskinut na do sada najbrži način, za samo osam meseci od pokretanja postupka. Oni, međutim, ne znaju šta će dalje biti sa firmom. Kako je naveo Miloje Gajić, sekretar sindikata, cilj im je da bazna proizvodnja prerade kože ostane da radi, dok bi od prodaje ostalih objekata u vlasništvu preduzeća mogla biti izmirena dugovanja radnicima. Od momenta privatizacije, kako je rečeno, nijedna plata nije primljena, a prema tužbama i izvršnim presudama za ranija dugovanja stavljene su hipoteke na gotovo sve objekte.
Prema rečima potpredsednika sindikata valjevske kožare Bogosava Stevanovića, u firmi će se najpre oformiti komisija koja će utvrditi koliku štetu je napravio Zekanović, pri čemu bi se uračunale i njegove tehničke i tehnološke "inovacije" kojima su svi izvori energije u preduzeću havarisani. U Opštinskom sudu u Valjevu vodi se i spor koji je protiv njega pokrenulo 23 radnika uskraćenih za sredstva socijalnog programa koje je odobrila Republika.

Izvor: Glas javnosti.

Austrijski S&T preuzeo kompaniju SITO Inc

Predstavnici kompanije S&T, System Integration & Technology Distribution AG, iz Beča potpisali su juče ugovor o preuzimanju firme za inženjering i dizajn informacionih sistema SITO Inc. iz Beograda. Ova transakcija predstavlja jednu od do sada najvećih stranih investicija u sektor informacionih tehnologija u Srbiji. Kao rezultat ovog preuzimanja S&T Jugoslavija, filijala kompanije S&T Austrija, širi svoju vodeću poziciju na srpskom IT tržištu, čime će prihodi na Jadranskom području biti uvećani za više od 90 miliona evra. "Razlog kupovine je potreba za stručnim znanjem tima SITO Inc. koje poseduje u oblasti finansijskog tržišta i tržišta usluga. Ovim preuzimanjem će znanje tih ljudi biti ponuđeno i bankama na svetskom tržištu", rekao je Predrag Vraneš, generalni direktor S&T Jugoslavija d.o.o.

Izvor: Danas.

NEKOLIKO STRANIH FIRMI ZAINTERESOVANO ZA TRAJAL

- Za privatizaciju fabrike guma Trajal iz Kruševca zainteresovano je više inostranih vodećih kompanija iz te oblasti, izjavio je juče generalni direktor te korporacije Miloš Nenezić. On je kazao da su do sada pisma o namerama za kupovinu Trajala dobili od finske kompanije Nokian, italijanske kompanije Marangoni i ruske kompanije Viza. Prema njegovim rečima, za privatizaciju pojedinih delova korporacije Trajal zainteresovano je više inostranih firmi, ali je cilj poslovodstva i interes radnika da novi većinski vlasnik ovo preduzeće preuzme u celini. U Trajalu očekuju raspisivanje tendera u junu, a ovih dana sindikat i pravna služba dovršavaju izradu socijalnog programa. Prema podacima iz te korporacije, ovo je druga godina zaredom koju Trajal završava pozitivnim rezultatom poslovanja.

Izvor: Danas.

Vlada predložila reviziju carina: Zaštita proizvoda iz Srbije

Carinske stope za 10.000 srpskih proizvoda trebalo bi uskoro da budu prilagođene domaćoj privredi, ukoliko Direktorat za trgovinu Evropske unije prihvati predlog revizije carinskog sistema koji im je dostavila Vlada Srbije, na čelu sa Ministarstvom finansija.
- Ideja je da se carinske stope za pojedine proizvode vrate na nivo pre uspostavljanja harmonizacije sa Crnom Gorom. Imali smo dva talasa liberalizacije, koji su bili nepovoljni za srpske proizvode, jer Crna Gora nije imala potrebu da štiti industriju u Srbiji. Naše firme su konkurentnost sticale na osnovu jeftine radne snage, a ne na osnovu proizvodnog efekta. Smanjenjem carinskih stopa povećan je uvoz nekih proizvoda, iako je domaća proizvodnja podmirivala naše tržište - objašnjava Ana Blagojević, pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, za politiku i režim spoljne trgovine.
Jedina zaštita za domaće proizvode jeste, po njenim rečima, carinska zaštita.
Srpska vlada je zatražila ustupak od Evropske unije da se nivo direktne zaštite naših artikala, putem carinskih stopa, prilagodi domaćoj privredi, s obzirom na to da smo akcionim planom morali da napravimo kompromis sa Crnom Gorom. Sastavljeni su, kako saznajmo, konkretni predlozi povećanja carinskih stopa za 168 grupa proizvoda i smanjenja za 148 grupa proizvoda.
Carinska stopa za voće bila je, recimo, 20 odsto, a za sokove 30, pa je smanjena na čak pet odsto. Predlog je da se buduća carinska obaveza svede na približno isti nivo koji je ranije važio. Kožna odeća bi umesto sadašnjih 10 trebalo da se vrati na nekadašnjih 20 odsto carine.
Oni artikli za koje je predloženo smanjenje carinske stope pretrpeli su drastična pomeranja usaglašavanjem sa Crnom Gorom. Tako je maslinovo ulje sa pet skočilo na 30 odsto, a metalni i čelični proizvodi nikšićke železare sa pet na 18 odsto. U Vladi se nadaju da će takvoj robi carina biti vraćena na prvobitni nivo.
- Ovi predlozi odgovaraju nama, ali je neophodno da se usaglasimo i sa carinskim režimom i sa standardima Evropske unije. Naročito kada postanemo član Svetske trgovinske organizacije - ističe Vlatko Sekulović, zamenik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom.
Kada uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju, svaka država mora da spusti nivo zaštite svojih proizvoda za oko 25 odsto, što će biti slučaj i sa Srbijom.
Treba naglasiti da se promene carinskih stopa, ukoliko revizija carinskog sistema bude usvojena, neće odnositi na zemlje istočne Evrope sa kojima Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini.

Izvor: Blic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta