Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
FRANCUSKA KREDIT AGRIKOL PREGOVARA S MERIDIJAN BANKOM: Svetski bankarski vicešampion u Vojvodini

Na domaćem finansijskom tržištu uskoro će se pojaviti još jedna i to veoma moćna banka. Reč je o Kredit Agrikol sa sedištem u Francuskoj. Ova kuća je juče saopštila da vodi ekskluzivne razgovore s Meridijan bankom o strateškom partnerstvu u oblasti finansijskih usluga u Srbiji. Očekuje se da svi uslovi budu poznati do sredine maja, a posle pribavljanja svih dozvola i odobrenja Kredit Agrikol će steći 71 odsto vlasništva u Meridijan banci AD. Finansijska kuća sa sedištem u Novom Sadu smatra da će kroz partnerstvo s Kredit Agrikolom postati vodeća u oblasti finansijskih usluga na domaćem tržištu. A ta nadanja nisu bez osnova!
- Kredit Agrikol je druga banka po kapitalu u celom svetu: njena aktiva je 920 milijardi evra a po kapitalu je 150 puta već nego sve banke na srpskom tržištu danas zajedno – kaže savetnik te francuske kuće i ministar finansija u prethodnoj srpskoj vladi Božidar Đelić. – Oni su lider u oblasti potrošačkih kredita, ali i u finansiranju izgradnje infrastukture. Imaju dobro razvijene poslove u brokerskoj delatnosti. Sem kapitala koji će dati prilikom kupovine 71 odsto naše bankarske kuće, očekuje se da već ove godine donesu i značajna sredstva za kreditiranje.
Sem što je vicešampion u svetu po kapitalu, Kredit Agrikol pokriva 40 odsto francuskog tržišta. Ova banka je posredno već prisutna na našem tržištu, jer ima značajan udeo u italijanskoj Inteza banci koja je nedavno kupila Delta banku, takođe su i u grčkoj Empiriko banci a prisutni su u još 66 zemalja sveta. Kredit Agrikol zapošljava 160.000 radnika. Kada je osnovana, glavna aktivnost ove banke bilo je kreditiranje poljoprivrede, dok danas na to otpada tek deset odsto, ali i uz tako mali procenat oni pokrivaju 90 odsto ukupnih zajmova u ovoj grani. Stoga se realno može očekivati da ova banka obezbedi značajne investicije u oblasti poljoprivrede u Vojvodini.

Izvor: Dnevnik.

Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje o prolećnoj setvi: Suncokret zase

Setva šećerne repe, suncokreta i soje kasnila je ove godine oko dvadesetak dana, prvenstveno zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Zato su su prolećni setveni radovi trenutno u punom jeku i moglo bi se reći da se u tom pogledu dosta odmaklo, osobito kada je reč o šećernoj repi. Poslednjih godina opredeljenje da se povećava udeo industrijkog bilja u ukupno zasejanim površinama u našoj poljoprivredi dobija na snazi. Ministarstvo poljoprivrede nastavlja da isplaćuje premije za gajenje industrijskog bilja i u 2005.godini podsticaće se proizvodnja merkantilne soje sa dva dinara po kilogramu, premija za suncokret je za pola dinara manja nego prošle godine i iznosi 1,50 dinara po kilogramu, dok za setvu šećerne repe ove sezone nema nikakvih podsticaja.
- Setva šećerne repe je praktično završena. Kiše koje su padale ovih dana odložile su jedino završetak prolećne setve na malim površinama koje su preostale za sejanje slatkog korena. Uzgoj šećerne repe ugovoren je na ukupno 84.700 hektara. Od toga je do sada zasejano 69.900 hektara. Koliko će šećerne repe stvarno i nići i biti na raspolaganju za berbu znaće se pouzdano tek na jesen. Valja podsetiti da je prošle godine šećerna repa vađena sa površine od oko 66 hiljada hektara - kaže za Danas Olga Čurović, direktor Poslovne zajednice za industrijsko bilje iz Novog Sada.
Naša sagovornica navodi da su za ovogodišnju prolećnu setvu suncokreta ugovori jako ambiciozni kada je reč o površinama na kojima će se ona obaviti. U ugovorima je, naime, previđeno da se ova značajna uljarica zaseje na čak 280 hiljada hektara. Prema podacima sa kojima raspolaže Poslovna zajednica za industrijsko bilje iz Novog Sada do sada je setva suncokreta završena na oko 140 hiljada hektara.
- Setva soje ugovorena je na 141 hiljada hektara. To predstavlja realan nivo zastupljenosti soje na našim poljima ove godine koji bi se do kraja setve mogao i praktično ostvariti. Za sada je setva soje okončana na oko 75 hiljada hektara - navodi Čurović.

Izvor: Danas.

Mlađan Dinkić, ministar finansija, najavio reformu penzionog sistema: Višak budžetskih prihoda n

Mlađan Dinkić, ministar finansija u Vladi Srbije izjavio je juče na konferenciji za novinare da je suština sporazuma koji je srpska delegacija postigla sa predstavnicima MMF i Svetske banke da višak budžetskih prihoda ne sme da se troši. "Došlo je vreme da više štedimo, investiramo i radimo", naglasio je Dinkić. Prema njegovim rečima, u novembru bi trebalo da bude završena i šesta revizija, kada se očekuje da Srbija dobije otpis duga od Pariskog kruga poverilaca od 700 miliona dolara.
- Rebalans budžeta biće najkasnije u septembru, ali već je sada jasno da ćemo imati veće budžetske prihode u odnosu na prošlu godinu za 35 do 40 milijardi dinara. Rashodi će iznositi oko 25 milijardi dinara, a ostvareni suficit neće biti trošen jer bi dodatna potrošnja povećala uvoz - objašnjava Dinkić.
On je rekao da je i srpska i delegacija MMF bila iznenađena dodatnim rashodima u iznosu od oko 12 milijardi dinara koji će ove godine otići na penzije.
- Potpuno je jasno da je na duži rok neodrživa struktura srpskog budžeta, zbog čega je nužna njegova reforma. Moramo imati daleko bolju naplatu doprinosa, a to znači da više nema blagonaklonog odnosa prema ljudima koji posluju u crnoj ekonomiji. Reforma penzione administracije je nužna jer se pare od doprinosa negde gube. Od jeseni krećemo u reformu penzionog sistema - najavljuje Dinkić i kaže da je nužno "stezanje kaiša", jer mora da se štedi kako bi se obezbedile penzije i bolji spoljnotrgovinski bilans.
On je naglasio da i pored toga što je politika plata sprovedena besprekorno bez obzira na niz štrajkova, problem je u tome što republička Vlada nema ingerencije nad kontrolom zarada u javnim preduzećima na lokalnom nivou koje su za prva dva meseca ove godine porasle za 30 odsto.
- Danas će na sednici Vlade biti razmatran novi zakon o javnim preduzećima koji pretpostavlja direktnu kontrolu republičke Vlade nad zaradama u javnim preduzećima na lokalnom nivou - tvrdi Dinkić.
Prema njegovim rečima, do kraja godine ukupan javni dug biće sveden na oko 50 odsto bruto društvenog proizvoda.
- Krajem prošle godine dostignut je deficit u bilansu tekućih plaćanja (ako se isključi efekat PDV), u iznosu od 13,7 odsto BDP. U ovoj godini taj deficit bi trebalo da padne na 11 odsto BDP. Da bismo to učinili potrebno je da izvoz poraste za oko 25 odsto, a uvoz samo za devet odsto. Da bi se ograničio rast uvoza potrebno je ograničiti domaću tražnju - kaže Dinkić.
On je podsetio da je prošle godine budžetski deficit smanjen za 2,2 odsto BDP ili za 35 milijardi dinara, a ove godine budžetom je predviđeno smanjenje za još 0,3 odsto BDP (za pet milijardi dinara). U Vašingtonu je dogovoreno da se izvrši dodatno fiskalno prilagođavanje od još jednog procenta BDP, odnosno od 16 milijardi dinara. To znači, prema Dinkićevim rečima, da će Srbija ove godine imati budžetski suficit od oko 18 milijardi dinara, jer se sva plaćanja glavnice javnog duga ne smatrju javnim rashodima.
- Uskoro će biti završena privatizacija Novodsadske i Kontinental banke, a raspisan je i tender za Nišku banku, nakon čega sledi raspisivanje tendra za Vojvođansku i Panonsku banku. Komercijalna banka će biti privatizovana preko inicajalne ponude za preuzimanje i ona bi se vršila u naredne tri godine na Beogradskoj berzi. To je jedna od retkih domaćih banaka koja je uspela da se izbori sa stranom konkurencijom i za nju nije trebalo tražiti strateškog partnera - kaže Dinkić.
On je rekao i da bi građani Bora trebalo da se preko referenduma izjasne da li im je potrebna topionica bakra imajući u vidu veliku ekološku štetu koju ona nanosi prirodi i čoveku u tom kraju.

Izvor: Danas.

POTPREDSEDNIK VLADE LABUS: Devalvacije neće biti

Na prezentaciji povodom manifestacije “Dani Italije 2005” potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus je novinarima rekao da je nakon posete delegaciji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) dogovoreno dalje smanjivanje tekućeg deficita na 11 odsto udela u bruto društvenom proizvodu (BDP). Prema njegovim rečima, to se neće dogoditi korekcijom vrednosti dinara, već kroz mere za unapređenje izvoza...

Izvor: Dnevnik.

Ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić o pregovorima sa MMF-om vođenim u Vašingtonu: MMF traži

Pregovori u Međunarodnom monetarnom fondu bili su najteži u odnosu na sve dosadašnje od 2000. godine. Međutim, očekujemo da će bord direktora MMF-a u junu odobriti petu reviziju trogodišnjeg aranžmana, kada se od Fonda očekuje priliv od 200 miliona dolara.
Takođe, realno je očekivati da će šesta i poslednja revizija biti završena u novembru, na osnovu čega će biti otpisan ostatak duga prema Pariskom klubu od 700 miliona dolara, čime će biti stavljena tačka na restrukturiranje našeg duga. Suština načelnog sporazuma sa Fondom je da Srbija mora do kraja 2005. godine da smanji deficit spoljne trgovine na 11 odsto bruto društvenog proizvoda, da snažno poveća izvoz za 25 odsto i dodatno smanji deficit u budžetu - rekao je juče na konferenciji za novinare ministar finansija Mlađan Dinkić.
Dinkić je naveo da realan rast izvoza za 25 odsto može da se postigne daljim strukturnim reformama, privatizacijom preduzeća i banaka i privlačenjem direktnih stranih investicija. "Mi već od avgusta prošle godine beležimo rast izvoza, a najveći je postignut u martu. Tome su doprinele dosadašnje strane direktne investicije i privatizacija, rekao je Dinkić.
On je istakao da je u razgovorima sa MMF-om definisano da i uvoz mora biti ograničen na rast od devet odsto u odnosu na prošlu godinu. "Da bi se on spustio na taj nivo, neophodno je ograničiti tražnju, a za to postoje tri grupe mera koje ćemo intenzivirati. To su monetarne, koje NBS sprovodi od novembra i na osnovu kojih se kontroliše rast kredita, zatim fiskalne, kao i politika plata", naveo je Dinkić.
Govoreći o fiskalnom prilagođavanju, Dinkić je rekao da je prošle godine već smanjen budžetski deficit na 2,2 odsto BDP, dok je za ovu godinu planirano dodatno smanjenje za 0,3 odsto. "Međutim, u razgovorima sa MMF-om definisano je dodatno smanjenje tog deficita za još jedan procenat, odnosno za 16 milijardi dinara.", rekao je Dinkić i dodao da je ovogodišnja štednja u budžetu u nominalnom iznosu teška 20 milijardi dinara. To, zapravo znači, rekao je on, da ćemo ove godine imati suficit u budžetu.
- Mislim da se MMF uplašio da ćemo veće prilive od PDV-a potrošiti, pa je sporazum uslovio štednjom. Međutim, mislim da smo i bez štednje mogli da za traženi procenat umanjimo spoljnotrgovinski deficit. Na osnovu te štednje, smanjićemo određene budžetske stavke za pet milijardi dinara - istakao je Dinkić. Planiramo, nastavio je on, rebalans budžeta u septembru, a već sada je jasno da će prihodi biti veći za 35-40 milijardi dinara. Međutim, i rashodi će biti veći, i to za 20-25 milijardi dinara, a najveća stavka u tom delu su rashodi za penzije od 12 milijardi dinara, rekao je Dinkić i za septembar najavio reformu penzionog sistema.
"Penzioni sistem je postao preveliki teret za državu i reforma administracije i fondova počinje od septembra i trajaće nekoliko godina. Samo preko novih softvera bila bi ostvarena velika ušteda, a sada primećujemo da nam se sredstva negde gube", zaključio je Dinkić.

Kontrola opština
Dinkić je, takođe, najavio da će vlada danas uputiti Skupštini novi zakon o javnim preduzećima, na osnovu koga će kontrola republičke vlade nad zaradama u lokalnim javnim preduzećima biti mnogo veća. "Tim zakonom vlada će moći da uslovi transfere lokalnim samuopravama iz budžeta po osnovu PDV-a kontrolom mase zarada u javnim preduzećima. Neophodna je opšta štednja, a to pokazuje rast zarada u tim lokalnim preduzećima za 30 odsto u ovoj godini. Kada Skupština u maju bude usvojila taj zakon, vlada će imati u rukama potpuno konce ekonomske politike", istakao je Dinkić.

Kredit
U Vašingtonu je, takođe, dogovoren i kredit Svetske banke od 190 miliona dolara, od čega će 55 miliona biti iskorišćeno za strukturne reforme u privredi i bankarskom sistemu. Još 55 miliona će biti iskorišćeno za rehabilitaciju puteva, a po 25, odnosno 30 miliona dolara za sisteme za navodnjavanje, odnosno RTB Bor.

Izvor: Glas javnosti.

Uskoro tenderi za Vojvođansku i Panonsku banku

U drugom polugođu biće raspisani tenderi za Vojvođansku i Panonsku banku iz Novog sada, potom i za Kredi banku iz Kragujevca, tako da će za 2006. ostati samo tender za Privrednu banku iz Pančeva, istakao je juče Mlađan Dinkić...

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta