Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ODLOŽENA AUKCIJA DVE FABRIKE ZASTAVE

- Aukcijska prodaja Zastava Kovačnice i Zastava Alata, zakazana za 26. april, odložena je za 19. maj, izjavio je juče direktor Kovačnice Siniša Otašević. Otašević je rekao da pretpostavlja da su razlozi za drugo odlaganje aukcije nerešeni imovinsko-pravni odnosi u okviru Zastave i zahtev potencijalnih kupaca da dobiju više vremena za proučavanje programa privatizacije preduzeća.

Izvor: Danas.

Komercijalna banka prodaje se sledeće godine na Beogradskoj berzi: Građani će biti vlasnici banke

Predsednik Komercijalne banke Ivica Smolić potvrdio je juče da predstavnici te banke i države pregovaraju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj da postane manjinski akcionar u Komercijalnoj banci. Smolić je istakao da će Komercijalna banka i država imati većinski paket akcija, dok će EBRD biti strateški partner. Pored dobijanja kvalitetnog akcionara, ulazak EBRD bi za Komercijalnu banku i njene klijente, kako je istakao, značio još bolji imidž u inostranstvu i dobijanje određenih kreditnih povlastica, prenosi Tanjug.
Inače, priču o privatizaciji Komercijalne banke, za koju su predstavnici vlade do skoro tvrdili da neće biti prodata, pokrenuo je prekjuče ministar finansija Mlađan Dinkić. On je najavio da će privatizacija te banke biti sprovedena putem inicijalne ponude za preuzimanje. To će, kako je rekao Dinkić, biti izvršeno u naredne tri godine na Beogradskoj berzi. On je rekao da će Komercijalna banka ostati domaća, ali privatna, pri čemu će građani moći da kupe akcije te banke, pa će ta banka imati veliki broj malih akcionara.
Ekonomista Miodrag Zec govoreći o ulaganju građana - srednjeg sloja stanovništva kroz privatizaciju u finansijskom sektoru, kaže da se u ovom trenutku s pravom u Srbiji nameće pitanje gde stanovništvo da investira, odnosno štedi.
- Srednji sloj investira indirektno - u banke ili u osiguravajuća društva ili u akcije stabilnih kompanija. Međutim, srednjem sloju stanovništva se sada nameće investiranje na tržištu kapitala. Smatram da su to pojedinačne špekulativne operacije koje običan čovek ne može da prati. Na tom tržištu, veliki igrači pomeraju cene akcija kako god hoće. Prema tome, ono što vlada mora da razmatra jeste pitanje da li u Srbiji uopšte ima smisla štedeti, a drugo, ako je reč o ulaganju, treba videti da se na listu stavi pet-šest krupnih nacionalnih kompanija, recimo osiguravajuća društva, Elektroprivreda, Telekom... i da se razvije mehanizam javnih ponuda akcija. U tom slučaju, mislim da bi stanovništvo štedelo. Kupovali bi akcije, koje bi bile relativno stabilne, rastuće za sedam-osam odsto godišnje, i to bi imalo smisla - kaže Zec.
Dakle, treba ići na novi model privatizacije, eventualno putem javne ponude akcija. Kompanije koje Vlada izabere treba da budu privatizovane javnom ponudom akcija, a ne izborom strateškog partnera, a i zakon sam kaže da to moraju da budu otvorena preduzeća - akcionarska društva, napominje Zec. Sada je, nastavlja on, slučaj da ko kupi većinski paket, zatvara firmu koja postaje DOO. Dakle, potrebna nam je nova politika privatizacije finansijskog sektora i otvaranje opcija za štednju i investicije, zaključuje Zec.

Izvor: Glas javnosti.

Reforma penzionog sistema potrebna i bez sugestija Međunarodnog monetarnog fonda: Ukidanje PIO fond

Mlađan Dinkić, ministar finansija, najavio je posle pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom da od jeseni kreće reforma penzionog sistema. Dinkić je, međutim, odbacio mogućnost da je MMF od srpskih vlasti zatražio smanjivanje penzija kroz njihovo usklađivanje samo sa procentom rasta troškova života, a ne i rasta cena. I ministar za rad i zapošljavanje Slobodan Lalović tvrdi da je stav vlade u pregovorima bio da sve ostane onako kako je predviđeno aktuelnim Zakonom o penzijskom osiguranju.
"Ono što jeste dogovoreno u Vašingtonu jeste i da će dodatni prihodi od PDV-a i restukturiranja privrede otići upravo penzionom fondu i socijalnim davanjima, tako da nema bojazni od drastičnih promena", ističe Lalović i dodaje da, za sada, i dalje važi pravilo da se penzije usklađuju svaka tri meseca 50 odsto sa rastom zarada i isto toliko sa troškovima života.
Tvrdnje da će granica za odlazak u penziju biti povećana na 68 godina strarosti za sada su bez osnova, uverava ovaj ministar.
Međutim, prema podacima PIO fonda, u poslednjih pet godina drastično je opao broj zaposlenih koji "izdržavaju" penzionere, tako da od 2003. godine na jednog zaposlenog ide jedan penzioner. To znači da doprinos ovom fondu plaća 1.384.000 zaposlenih, a penzije prima 1.240.000 najstarijih građana u Srbiji.
Na osnovu ovih podataka, nije teško zaključiti da je teret PIO fonda neizdrživ za budžet Srbije, pa se hitna reforma celog sistema nameće sama po sebi, i bez pritiska i "sugestija" MMF-a. Aleksandar Stefanović, saradnik Centra za slobodno tržište, zato upozorava da je reforma penzionog sistema ključna stvar.
- Ako se stvari u ovoj oblasti ne pokrenu, penzije će padati ne samo u relativnom već i apsolutnom iznosu, jer se u ovoj zemlji socijalna pitanja rešavaju tako što se ljudi šalju u penziju - kaže Stevanović. On podseća da se od ukupnih sredstava potrebnih za isplatu penzija, čak 40 odsto uzima iz budžeta, a ove godine poreski obveznici će za penzije dati 65 milijardi dinara.
- Problem starenja stanovništva i veliki broj penzionera imaju SAD i Nemačka, ali je naša situacija specifična jer PIO fond ima veliki deficit, ogroman broj nezaposlenih, a sa druge strane ova vlada namerava da zadrži postojeći sistem obaveznog osiguranja preko javnog PIO fonda - precizira Stevanović i dodaje da treba primeniti čileanski model reforme penzionog sistema. "To znači da u narednih 20 godina treba potpuno ukinuti javni PIO fond, a da se odmah paralelno uvodi sistem dobrovoljne uplate doprinosa u neki od privatnih penzionih fondova.
U tom slučaju, osiguranik privatnog fonda mogao bi da računa na pristojnu penziju jer bi se njegov novac, sve do odlaska u penziju, investirao na inostranom finansijskom tržištu", navodi Stevanović. On kaže da su najveća prepreka za realizaciju ove reforme naši rigidni propisi koji zabranjuju da se finansijska sredstva iznose i investiraju u inostranstvo. On podseća da je, s druge strane, u Srbiji mogućnost investiranja u hartije od vrednosti ograničena jer je finansijsko tržište "plitko".
- Ovo je mala zemlja da bi se ta sredstva mogla oploditi i uspešno upravljati rizikom investiranja tih para. Verovatno bi stranci bili vlasnici i menadžeri tih fondova, jer bi znali u koje hartije i strane kompanije da investiraju. U Čileu su sa ovim modelom reforme penzionog sistema, čiji je tvorac bio tadašnji ministar finansija Hoze Peneira, postigli sjajne rezulate - kaže Stevanović.

Problemi tek dolaze
Da bi se premostio period do potpunog ukidanja javnog PIO fonda, manjak bi se nadomestio namenskim porezom i parama od rentiranja državne imovine, sugeriše Stevanović i upozorava da se mora povećati i starosna granica za penziju. Veliki problem osiromašenja fonda u poslednjih nekoliko godina je i to što većina poslodavaca ne uplaćuje redovno doprinose. Poslodavci, s druge strane, upozoravaju da je uvođenje PDV-a samo dodalo ulje na vatru. Dodatni problemi, kako predviđaju stručnjaci, nastaće tokom restrukturiranja privrede i javnih preduzeća jer će veći broj ljudi ostati bez posla, što će smanjiti priliv sredstava u budžet.

Izvor: Glas javnosti.

Startuje "Stragarit"

- Proizvodnja u preduzeću "Stragarit" u Stragarima biće pokrenuta oko prvog maja. Vlasnik i direktor "Ronaka" Radisav Rodić obavestio je Skupštinu grada da je "Ronako" formirao stručni tim koji će sagledati sve mogućnosti i aspekte daljeg ulaganja, ali i posledice zastoja proizvodnje, nastale nelegalnim upisom Milovana Đorđevića za direktora ovog preduzeća.
Krajem prošle godine, Rodić je potpisao Protokol sa gradonačelnikom Veroljubom Stevanovićem i njegovim saradnicima o međusobnim obavezama u pokretanju proizvodnje u "Stragaritu". Problem je nastao kada je Trgovinski sud u Kragujevcu izvršio upis Milovana Đorđevića za direktora preduzeća, koji je zatim i poništio. Procenjuje se da je time nastala šteta od više od sto miliona dinara. Rodić je izrazio uverenje da će i Skupština grada, u okviru svojih nadležnosti, preduzeti sve mere radi sprečavanja daljeg uništavanja "Stragarita" i preduzeća koja imaju direktne štete zbog zastoja u radu ovog preduzeća.

Izvor: Glas javnosti.

SIMPO POVEĆAVA IZVOZ U ITALIJU

Na upravo završenom međunardnom sajmu nameštaja u Milanu, Simpo je sa italijanskom kompanijom "Kalia" potpisao ugovor o izvozu nameštaja u 2005. godini vredan devet miliona evra, dok su sa drugim partnerima dogovoreni aranžmani za izvoz probnih količina nameštaja - saopštila je ova kompanija. Poslovi koje je Simpo sklopio tokom sajma u Milanu posebno su značajni imajući u vidu krizu sa kojom se suočavaju svi evropski proizvođači nameštaja, koji vode veliku borbu.

Izvor: Danas.

DANAS KREĆE PROIZVODNJA U MITROSU

- Industrija mesa Mitros danas će, posle više puta odlaganog početka rada, pokrenuti proizvodnju, najavio je vlasnik ove firme Rodoljub Drašković. Prema njegovim rečima, Mitros će sa sada uposliti samo 100 radnika i pokrenuće se samo primarni proces proizvodnje. Kako je naveo, u Mitrosu planiraju da uskoro otvore sve maloprodajne objekte u sopstvenom vlasništvu.

Izvor: Danas.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta