Mnogo neuspešnih privatizacija: Stroža kontrola novih vlasnika Od početka privatizacije društvenih preduzeća u Srbiji raskinuto je ili je u procesu raskidanja oko 170 kupoprodajnih ugovora, što znači da je Agencija za privatizaciju raskinula skoro svaki deseti ugovor sa novim vlasnikom nekog od 1.827 preduzeća, koliko ih je prodato po važećem Zakonu o privatizaciji. Novi vlasnici obično ne plaćaju ugovorene rate. Dešavalo se, kako saznajemo u Agenciji za privatizaciju, da ne plate čak ni prvu ratu ili tu praksu započnu tek od druge ili treće rate. - Kada se pokrene postupak raskida ugovora, sudski proces često traje dugo i to je nepovoljno i za kupca i za državu i za zaposlene u tom preduzeću. Malo takvih procesa, oko 15 odsto, rešeno je pravosnažno. „Jugomedika“ iz Kragujevca, „Pionir“ iz Arilja ili „Graditelj“ iz Bezdana su samo neki od takvih primera - ističu u Agenciji za privatizaciju. Još više ima onih koji ne daju odgovarajuću bankarsku garanciju, ne dostave svu dokumentaciju ili ne ispoštuju investicioni program. Agencija trenutno beleži 96 preduzeća sa kojima je ugovor raskinut ili je raskid pokrenut iz takvih razloga, a među njima su i oni vlasnici koji su po kupovini preduzeća počeli da se bave sasvim drugom delatnošću. - Vlasnici „Trgokopa“ iz Dimitrovgrada i „Radana“ iz Lebana su kupili ova preduzeća, a onda u njih ništa nisu uložili, niti su uopšte pokretali proizvodnju. Sa njima je proces raskida ugovora završen ili su preduzeća vraćena na aukciju - kažu u Agenciji za privatizaciju. U Srbiji je postala praksa da se zaposleni u privatizovanim preduzećima žale na novog vlasnika koji ne poštuje socijalni program ili otpušta radnike protivzakonito. Da li onda odgovornost za izbor takvih kupaca snosi država ili pravih investitora kod nas ima premalo? Za privatizaciju je, prema podacima Ministarstva za privredu, preostalo još 1.016 firmi i 500 javnih i komunalnih preduzeća. Na poslednjoj sednici Odbora za privatizaciju predloženo je da se tom skupštinskom telu daju veća ovlašćenja u postupku kontrole privatizacije, kako ne bi bilo samo „rame za plakanje nezadovoljnim radnicima i kupcima preduzeća“. Zatražena je i kontrola rada revizorskih kuća zbog sumnje da konsultanti prave dogovore sa zainteresovanim kupcima društvenog kapitala i nerealno procenjuju imovinu firmi koje se privatizuju.Izvor: Blic.
IZ SOMBORA 800.000 AKUMULATORA - Fabrika akumulatora Sombor ove godine očekuje proizvodnju 800.000 akumulatora vrednosti 20 miliona evra, rekao je Beti direktor te fabrike Nikola Čegar. On je naglasio da će ovogodišnja proizvodnja u odnosu na 2004. biti veća za 200.000 akumulatora, odnosno za četri miliona evra. Povećanje proizvodnje biće ostvareno zahavljujući investicijama u 2004. godini. "Reč je o novoj liniji za proizvodnju akumulatora po evropskim i svetskim standardima koja čini sam vrh osvojenih tehnologija u proizvodnji akumulatora. U novu proizvodnu liniju uloženo je 3,5 miliona evra. Polovina proizvodnje namenjena je domaćem, a polovina će biti izvezena na tržišta Italije, Rusije, Kuvajta, BIH, Makedonije, Hrvatske i Češke", istakao je Čegar. Izvor: Danas.
U Čačku počela izgradnja tržnog centra Merkator: Posao za 350 Čačana - U Čačku je otpočela izgradnja tržnog centra Merkator na lokaciji nekadašnje Modne konfekcije Prvi oktobar koja je otišla u stečaj. Budući tržni centar površine oko 27.00 kvadratnih metara bi, prema najavama predstavnika Merkatora koji su prisustvovali polaganju kamena temeljca, trebalo da zaposli 350 radnika iz Čačka i okoline. Uz nova radna mesta, Merkator će finansirati i rekonstrukciju ulice koja ovu lokaciju povezuje sa centrom grada. Radovi na izgradnji tržnog centra, čija je vrednost procenjena na 15 miliona evra trebalo bi da budu završeni do kraja godine, a svečano otvaranje planirano je za 2. decembar. Uz hiper market koji će se prostirati na 2.600 kvadratnih metara, po ugledu na slične tržne centre, čačanski Merkator će u svom sastavu imati prodavnice, kafe bar, restoran i igraonicu za decu. Polaganju kamena temeljca su, pored predsednika Poslovnog sistema Merkator Zorana Jankovića i direktora Merkator Srbija Vladimira Kravčuka, prisustvovali predsednik čačanske skupštine Vojislav Ilić i gradski menadžer Darko Grbović, kao i ambasador Slovenije u Beogradu Borut Šuklje. Otvaranjem Merkator tržnog centra Čačak će dobiti i treći hiper market, pored već postojećih INTEREX i Wisoll. Izvor: Danas.
EFES ULOŽIO DVA MILIONA EVRA U ZAJEČARSKU PIVARU - Pivara Efes saopštila je da je od oktobra prošle godine kada je kupila Zaječarsku pivaru u njenu modernizaciju uložila oko dva miliona evra. Kako se navodi u saopštenju, nakon početnih investicija u standardizaciju kvaliteta piva, buduće investicije iskoristiće se za razvoj brendova "pils plus" i "zaječarsko pivo". Ta kompanija ističe da je najznačajnija novina ugradnja nemačke opreme za obradu pivarskih sirovina, vredna 700.000 evra, čiju je kompletnu instalaciju nadgledao stručni tim nemačkog dobavljača. Kako najavljuju iz Efesa, uskoro će se po gradovima širom Srbije pojaviti karavani sa "pils plusom", a prvi domaćin biće Zaječar. Pivara Efes, deo evropske Efes grupe, uložila je još 400.000 evra u pogon za propagaciju kvasca koji direktno utiče na ukus piva, navodi se u saopštenju i dodaje da je to u značajnoj meri poboljšalo ukus piva Zaječarske pivare. Pored automatizacije pogona za fermentaciju, ugrađena je i nova jedinica za karbonizaciju, koja direktno utiče na pitkost piva, a Zaječarska pivara danas poseduje najsavremeniju liniju za pakovanje piva marke "krones". Izvor: Danas.
MLAĐAN DINKIĆ: Pod hitno reforma penzionog sistema Republički ministar finansija Mlađan Dinkić, posle razgovora s funkcionerima Međunarodnog monetarnog fonda u Vašingtnu, obećao je penzionerima da će penzije do kraja godine ostati na martovskom nivou, ali je najavio hitnu reformu penzionog sistema. Ministar je objasnio da je princip međugeneracijske solidarnosti imao smisla dok je jednog penzinera finasiralo 3,5 zaposlenih, ali kako je u tranzicionom periodu u Srbiji došlo do naglog smanjenja broja zaposlenih i povećanje broja firmi koje su prestale da uplaćuju doprinose, taj odnos je drastično smanjen na 1:1,16. Tako su državne penzije postale neodržive jer nema ko da ih finansira, pa se one nadoknađuju iz budžeta, što u praksi znači da se svake godine umesto u javnu potrošnju čak 40 odsto budžetskih sredstava preliva za podmirivanje penzija. Finansijski stručnjaci američke konsultantske kuće “Bering Point”, koji su sačinili studiju “Penzijska reforma u Srbiji”, predviđaju da će sve veći broj starih ljudi i nepodnošljiv odnos zaposlenih i penzionera dovesti do još težih posledica u periodu između 2007. i 2009. godine, kada Srbija počne da servisira spoljni dug. Statistički penzioneri u Srbiji već sada, umesto 78 odsto, dobijaju 68 odsto prosečne zarade a, kako se procenjuje, trend smanjenja će biti nastavljen tako da se očekuje da će 2007. godine penzije pasti na svega 61,77 procenata prosečne zarade. Izvor: Dnevnik.
AUKCIJA VOJVOĐANSKIH PREDUZEĆA: „Jugoalat” dobija vlasnika? Agencija za privatizaciju zakazala je za današnji dan u Novom Sadu javnu aukciju za prodaju društvenog kapitala trinaest preduzeća sa teritorije Vojvodine. Među njima je i novosadska fabrika “Jugoalat” koja se tako treći put našla na privatizacionom spisku, sada sa počenom cenom od 88,4 miliona dinara i minimalnim ulaganjima u visini 10 miliona dinara. Aukcija počinje u 11 sati u Sportskom i poslovnom centru “Vojvodina”... Izvor: Dnevnik.
|