Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
PROTEST RADNIKA „KERAMIKE” ISPRED SUDA U KANJIŽI: Po pravdu u Strazburu?

Oko 280 radnici kanjiške Fabrike keramičkih pločica AD „Keramika” koji su uz legalnog direktora Mikloša Abela, juče su uputili pisma predsedniku Srbije Borisu Tadiću i premijeru Vojislavu Koštunici zahtevajući hitan prijem njihove delegacije a protestovali su ispred zgrade Opštinskog suda u Kanjiži.Spor u „Keramici” traje već gotovo 11 meseci i nikako da se razreši. Radnici u pismima državnim čelnicima tvrde da se „brutalno sprovodi pljačka „Keramike” i da od 10.januara ove godine do sada, šteta prouzrokovana „kriminalnim zaposedanjem” firme iznosi oko 15 miliona evra. U pismima Tadiću i Koštunici radnici „Keramike” navode „da se ne sprovodi zakon i da izvršna vlast ne sprovodi naloge Suda, da zbog zbivanja u fabrici veliku štetu ima i država, da se u fabrici odvija ilegalna proizvodnja a da su žrtve radnici i legalno izabrano rukovodstvo”.
U pismu Koštunici dodaje se da radnici očekuju da u ovom slučaju država pokaže da postoji, da je sposobna da sprovodi odluke sudova te da neće biti potrebno da ovo pitanje internacionalizuju pred Sudom u Strazburu. Radnici „Keramike” protestovali su ispred Opštinskog suda Kanjiža, zato što je rešenjem odbijen zahtev za donošenje privremene mere, kojom bi se iz fabrike izbacila „neovlašćena lica”. Zamenik predsednika Upravnog odbora „Keramike” Slobodan Todorović izjavio je da je postupajući sudija Opštinskog suda Kanjiža našao da je pogrešio Trgovinski sud u Subotici, što nije izbacio ljude koji su sada u fabrici, bez obzira na tumačenje Trgovinskog suda u Subotici da je nadležan kanjiški Sud.
Na zboru radnika koji je održan u sali Skupštine opštine Kanjiža izabrana je delegacija koja je zatražila prijem kod postupajućeg sudije, a nezadovoljni radnici su potom protestovali ispred zgrade Opštinskog suda.

Izvor: Dnevnik.

KAD MAJ OVAMO DOVEDE SILNE SVETSKE BANKARE: Šansa za romansu kapitala i Srbije

Godišnja skupština Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) održaće se ove godine od 21. do 23. maja u beogradskom Sava centru, a očekuje se da će na njoj učestvovati oko 3.000 visokih državnih zvaničnika, ali i komercijalnih bankara i investitora iz čitavog sveta. Pored formalnog dela, Godišnje skupštine Odbora guvernera EBRD, na kojem će biti usvojen godišnji izveštaj o radu i rezultatima ostvarenim u prethodnoj godini, za zemlju domaćina je mnogo važniji onaj neformalni deo.
Sastavni deo ovog skupa biće i Poslovni forum, u okviru koga su predviđeni seminari, okrugli stolovi na različite teme, prezentacije zemalja članica i individualni kontakti privrednika i bankara.
Iako će tu mogućnost imati sve zemlje članice EBRD, po pravilu se najveća pažnja, ipak, posvećuje domaćinu, tako da će Srbija imati lepu priliku da se predstavi potencijalnim stranim investitorima.
Ta tri majska dana Beograd će praktično biti domaćin svetskoj finansijskoj eliti i otuda očekivanja da bi Godišnja skupština EBRD mogla biti i odlična prilika za sklapanje novih poslova i dotok svežeg kapitala u Srbiju. Taj optimizam dodatno je podgrejala i pozitivna Studija o izvodljivosti, kao prvi korak na putu priključenja Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji. Ostaje nada da će nedelju dana pre početka tog skupa stići pozitivne vesti i od MMF-a o nastavku trogodišnjeg aranžmana sa SCG. Eventualna suspenzija tog aranžmana u velikoj meri bacila bi senku i na Godišnju skupštinu EBRD i svakako umanjila mogućnost za sklapanje novih poslova.
Po rečima ministra finansija Mlađana Dinkića na tom skupu će učestvovati premijeri zemalja iz regiona, zvanične delegacija iz celog sveta, ministri finansija i guverneri centralnih banaka, kao i predstavnici velikog, srednjeg i malog biznisa. Dinkić je, takođe, najavio da će Srbija na tom skupu imati posebnu prezentaciju, u kojoj će učestvovati predstavnici Vlade Srbije, grada Beograda i domaćeg biznisa. Po rečima ministra finansija, jedna od glavnih tema biće kako da se napravi što šire tržište u jugoistočnoj Evropi.
Po mišljenju guvernera NBS Radovana Jelašića ovaj skup za Srbiju znači mogućnost da u umesto politike u prvi plan izbije ekonomija, strukturne reforme, ono što je urađeno na planu restrukturiranja bankarskog sektora, regulisanja obaveza prema Pariskom i Londonskom klubu, obnavljanju odnosa sa MMF-om, Svetskom bankom i drugim međunarodnim finansijskim institucijama. To će, takođe, biti prilika da se privuče pažnja potencijalnih stranih investitora, da im ukažemo na mogućnosti ulaganja u Srbiju, pogotovo sada, kada smo dobili pozitivnu Studiju o izvodljivosti, kaže Jelašić. Naglašava da se na taj način može znatno povećati tražnja za domaćim preduzećima, a ubrzanje privatizacije je veoma bitno za kvalitet strukturnih reformi i restrukturiranje javnih preduzeća.
Uz napomenu da će pored ministara finansija i guvernera centralnih banaka mnogih zemalja, Skupštini EBRD prisustvovati i komercijalni bankari, među kojima su mnogi već investirali u druge zemlje regiona, Jelašić izražava nadu da će o svojim potencijalnim ulaganjima u Srbiju odlučivati sada mnogo više na bazi objektivnijih kriterijuma, na osnovu toga što će sami ovde videti i da će ubrzati svoju odluku o ulasku u Srbiju. Ako se uz Erste, UniKredito, OTP i još neke strane banke, koje su već pokazale interes, za domaće banke zainteresuju i neki novi investitori, to će povećati tražnju i pozitivno delovati na dalje jačanje konkurencije u srpskom bankarskom sistemu, zaključuje guverner NBS.
Da očekivanja srpskih zvaničnika od ovog događaja nisu bez osnova, svedoče i reči generalnog sekretara EBRD DŽonija Akerholma, da je održavanje ovakvog skupa od posebnog značaja za Beograd i SCG, “jer pruža priliku svim učesnicima da razmotre pitanja od njihovog zajedničkog interesa i na taj način podrže ideju razvoja ovog regiona”. On je najavio da će predstojeća Skupština EBRD-a imati regionalnu dimenziju, sa ciljem da se doprinese većim ulaganjima stranih investitora u ovaj deo Balkana. I crnogrski ministar finansija Igor Lukšić je uveren da će 14. Skupština EBRD biti značajna prilika za unapređenja saradnje te institucije sa Crnom Gorom u raznim oblastima, da će pospešiti stana ulaganja i doprineti uklanjanju barijera za biznis.
Prethodna 13. Godišnja skupština EBRD održana je u Londonu 18. i 19. aprila, kada je Hrvatska najavila kandidatutu da bude domaćin sličnom skupu 2007. godine. Boravak u Londonu, ministar Dinkić je iskoristio da, između ostalog, sa Evropskom investicionom bankom dogovori kredite za finansiranje nekoliko projekata, vrednih 190 miliona evra. Tada su sklopljeni i novi aranžmani sa EBRD, koji je u međuvremenu vršačkom koncernu Hemofarm odobrio 22 miliona evra kredita za izgradnju fabrike u Rusiji. EBRD je već “viđen” kao strateški partner Komercijalne banke iz Beograda i predstojeći skup će biti prilika da se razgovara i o tome, ali i novim kreditnim linijama za srpske banke.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta