Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li će započeti proces preuzimanja akcija C marketa dobiti zeleno svetlo Komisije za hartije od

Iako su mali akcionari C marketa možda očekivali da će nakon pravosnažne odluke Višeg trgovinskog suda u Beogradu odmah startovati trgovina akcijama ovog preduzeća, to se ipak neće dogoditi bar u narednih mesec dana. Bez obzira na to što je procedura zakazivanja skupštine akcionara, novim Zakonom o privrednim društvima, skraćena na mesec dana, treba sačekati da se Komisija za hartije od vrednosti izjasni o tome da li se proces preuzimanja akcija C marketa nastavlja ili ne. I mada se ne može pouzdano tvrditi kakav će stav zauzeti Komisija za hartije od vrednosti, svi se slažu u oceni da bi ponavljanje postupka dovelo u neravnopravni položaj sadašnje kupce u odnosu na one koji bi se tek prijavljivali.
Kako stvari stoje, gotovo je sigurno da će prava trka za akcijama C marketa početi tek u maju nakon održavanja skupštine akcionara . Akcionari u čijem se vlasništvu nalazi 76,94 odsto kapitala C marketa, moći će tada, bez obzira na odluku Komisije za hartije od vrednosti, da sami odluče o sudbini svojih akcija, što znači da niko više neće moći da ih uslovljava da li će trgovati akcijama na berzi, ili će ih prodavati van berze putem javne ponude. Pre toga, međutim, Centralnom registru treba podneti zahtev za izdavanje Knjige akcionara ali i za dodelu identifikacionih brojeva akcijama C marketa, jer je to preduslov za početak trgovine akcijama.
U menadžmentu C marketa smatraju da trgovanje još uvek ne može da počne, sve dok se pred sudom ne okonča još jedna parnica koju C market vodi protiv Centralnog registra i brokerske kuće Senzal a koja se odnosi na zahtev za brisanje rešenja o dodeli identifikacionih brojeva iz Centralnog registra. Ročište je trebalo da bude održano 30. marta, ali je, prema rečima portparola Trgovinskog suda Ivanke Kozić-Knežević, odloženo za 25. maj. Prema rečima Branka Pavlovića, zastupnika Udruženja akcionara, generalni direktor C marketa Slobodan Radulović ovaj spor sigurno gubi. Akcionari su već podneli zahev sudu za odbacivanje tužbe i realno je očekivati da će sud to uzeti u razmatranje.
Konačno, ako prodaja akcija krene, ostaje da se vidi koja će cena biti prihvatljiva za obe strane. Mali akcionari već mesecima tvrde da firma u čijem je vlasništvu 145.000 kvadratnih metara prodajnog i poslovnog prostora vredi oko 220 miliona evra i da pojedinačna akcija C marketa vredi najmanje 500 evra. Investitori, sudeći prema ponudama, koje su predali sredinom oktobra, spremni su da plate nekoliko puta nižu cenu. Podsećanja radi, slovenački poslovni sistem Merkator je, za otkup 33,4 odsto akcija ponudio 18.000 dinara po jednoj akciji. Druga ponuda britanskog investicionog fonda Ašmor iznosi 18. 500 dinara, dok je treću važeću ponudu predalo preduzeće Primer C, čiji je vlasnik Slobodan Radulović, sadašnji direktor C marketa. Podršku Raduloviću u kupovini akcija je već najavio konzorcijum firmi koje posluju u Srbiji. Najveći igrač u toj grupi je svakako Delta koja je nedavno od prodaje banke inkasirala oko 300 miliona evra. Ostaje da se vidi da li će deo tih sredstava uložiti i u kupovinu akcija ovog našeg najpoznatijeg trgovinskog lanca.

Izvor: Danas.

„Zastavi” išlo na sajmu

Kragujevačka “Zastava” prodala je na Sajmu automobila u Beogradu oko 1.500 vozila na lizing, kredit i za gotovinu, izjavio je predstavnik te fabrike za strateški marketing Zoran Petrović.Petrović je rekao agenciji Beta da će tačan broj prodatih vozila moći da saopšti tokom naredne nedelje...

Izvor: Dnevnik.

Država nudi 48,27 odsto društvenog kapitala u "Rapidu" po početnoj ceni od nepunih milion evra: G

- Mali akcionari preduzeća "Rapid" tvrde da je vrednost ovog spoljnotrgovinskog preduzeća potcenjena, kao i da će ga na aukciji, zakazanoj za 26. april, najverovatnije kupiti Milan Beko, bivši ministar privrede i bivši suvlasnik "Dibeka", poznat i kao konsultant kajmanskog fonda koji je kupio "Knjaz Miloš".
Dobrosav Dobričić, predsednik Nadzornog odbora Kluba akcionara "Rapida", rekao je da je realna vrednost preduzeća oko 30 miliona evra, a da se na aukciji nepunih 50 odsto kapitala nudi po početnoj ceni od milion evra. Prema zakonskim odredbama, početna cena na aukciji je uvek 20 odsto od procenjene vrednosti. Na prodaju se nudi 48,27 odsto društvenog kapitala zato što je dokapitalizacijom, sredinom devedesetih godina, 31 odsto pripalo jednoj liberijskoj i bahamskoj of šor firmi. Akcionari tvrde da su oštećeni jer, kako kažu, "da je bilo zakona" to strano ulaganje "bilo bi poništeno".
- U ovu rabotu su najverovatnije umešani prsti Milana Beka. Taj čovek je preko "Dibeka" i nekih of-šor firmi sa Bahama i Liberije od 1996. do 1998. godine kupovao udele i vršio dokapitalizaciju "Rapida" sa oko deset miliona maraka. Od toga je četiri miliona dato u gotovom, a ostatak u robi - igračkama i bebi-opremi, i to po dvostruko većoj ceni od realne - tvrdi Dobričić.
Radnici su posle 5. oktobra 2001. uspeli da ospore raniju registraciju vlasništva, prema kojoj su stranci i "Dibek" bili većinski vlasnici. Kasnije se umešao i Trgovinski sud koji je, zbog neusklađenosti propisa firme sa Zakonom o preduzećima, uveo privremene mere i u martu 2003. godine postavio za privremenog upravnika Darka Stojanovića, koji je sada generalni direktor. Stojanović tvrdi da ne zna ko stoji iza firmi sa Bahama i Liberije.
U javnom pozivu za prodaju ove firme Agencija za privatizaciju navela je 4,03 miliona evra kao procenjenu vrednost 48,27 odsto kapitala koji se prodaje. "Rapid" od imovine ima poslovnu zgradu na Studentskom trgu od 3.061 kvadratnih metara, koji na tržištu vrede oko 15 miliona evra, zatim dve prodavnice u Beogradu i jednu u Nišu i skladište od 5.700 kvadrata u Bačvanskoj ulici. Kupac "Rapida" biće korisnik i poljoprivrednog zemljišta od 13.364 kvadratnih metara u Rabrovu i od 11.225 u Doljevcu, a Dobričić tvrdi da je na oba placa savremen servis.
"Rapidom" se posle 5. oktobra bavila i Komisija za ispitivanje zloupotreba u privredi. U izveštaju ove komisije stoji "da je neosporno utvrđeno da su strani ulagač 'Med trejd internešenel' iz Liberije i domaći ulagač 'Dibek' uplatili manje od ukupno ugovorenih iznosa, kao i da su izvršene uplate bile delimično fiktivne".
U ovom izveštaju od 19. aprila 2001. godine, u vreme dok je na njenom čelu bio potpredsednik Vlade Vuk Obradović, piše i "da je nepridržavanjem propisanih rokova za prenos sredstava, naneta šteta PIO i Fondu za razvoj od 865. 872 dinara. Utvrđeno je i da je pre ove dokapitalizacije u "Rapidu" neosnovano iskazan gubitak od 3.014.623 dinara koji je pokriven od društvenog kapitala, čime mu je umanjena vrednost.

Dug "Dibeku"
"Rapid" ima samo 84 zaposlena zato što je krajem prošle godine za otpremnine 55 radnika dato 470.000 evra. Na tvrdnju da "Rapid" ne bi trebalo da ima dugova jer može dobro da živi od zakupnina, Stojanović je rekao da situacija nije sjajna jer se "Dibeku" duguje 139 miliona dinara.
Zanimljivo je da su strani ulagači gazdovali nelegalno kao većinske gazde, na osnovu upisanog a ne uplaćenog kapitala, sve do 2001. godine, kada je finansijska policija utvrdila faktičko stanje.

Izvor: Glas javnosti.

Vlada danas odlučuje o sudbini „Jata“: Tehnika i hotelijerstvo se osamostaljuju

Tehnika „Jat ervejza“ će danas biti izdvojena kao posebno preduzeće, ukoliko ovakvu najavu resornog ministra Velimira Ilića potvrdi Vlada Srbije. Ilić je Nebojši Starčeviću, v.d. generalnog direktora „Jata“ naložio da sprovede mere Vlade i da smeni rukovodstvo koje je odgovorno za nastanak krize u ovoj kompaniji.
Avio-mehaničari i inženjeri „Jat“-a saglasni sa izdvajanjem tehnike kao posebnog preduzeća, jer će tako moći da rade za strane kompanije i zarađuju novac koji će ostati samo u okviru tog novog preduzeća.
Tehničari, međutim, nisu zvanično obaveštani da će doći do odvajanja tehnike i imaju nezvaničnu informaciju da je oformljena tročlana komisija.
„Nemamo u nju poverenja, jer je u „Jatu“ bilo mnogo sličnih i nisu ništa uspele da urade, smatra Vera Vasović, predsednik Sindikata avio-inženjera „Jat ervejza“.
U Tehnici će zasedati isti upravni odbor za koji je upućeni smatraju da je političko jezgro i velika boljka domaće avio-komanije.
Miloš Aligrudić, predsednik Upravnog odbora „Jat ervejza“, juče „nije imao vremena za novinare“, te nam je njegov stav prema situaciji u „Jatu“ ostao nepoznat.
Avio-inženjeri su u zakonskom štrajku, a mehaničari i dalje protestvovuju ispred hangara.
Vlada bi danas trebala da odobri i izdvajanje keteringa, apartmana na Kopaoniku i hotela „Slavija“.

Izvor: Glas javnosti.

„Somboled” investira

Fabrika “Somboled” će do kraja godne u nabavku sirovina uložiti 6,5 miliona evra, saopštili su juče u toj somborskoj firmi. “U toku je kompletiranje liste kooperanata koji žele da sarađuju sa ‘Somboledom’ u izgradnji mini farmi”, rekao je za Betu direktor”Somboleda” Branko Popović...

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta