Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prodaja RTB „Bor“
Na osnovu preporuka Svetske banke, Vlada Srbije će raspisati tender za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“. Ukoliko ne bude zainteresovanih, basenu preti likvidacija.
Na osnovu preporuka Svetske banke, Vlada Srbije će raspisati tender za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“. Ukoliko ne bude zainteresovanih, basenu preti likvidacija. Ovo je suština dokumenta „Akcioni plan za rekonstrukciju i privatizaciju RTB-a ‘Bor’“, koju je na preporuku Svetske banke sačinila Vlada Srbije. Dokumentom se, takođe, predviđa otpuštanje 2.500 radnika od 9.000 koliko ih je trenutno uposleno, a novac za otpremnine biće obezbeđen iz tranzicionog fonda. Vlada Srbije zadržava pravo preče kupovine u odnosu na ostale ponuđače i prioritet da u slučaju nove prodaje istu imovinu ponovo kupi.
Novi vlasnik RTB-a moraće da izmeni tehnologiju topljenja. Predviđeno je, takođe, da se do 30. juna ove godine, iz sastava RTB-a izdvoje Fabrika opreme i delova, Fabrika bakarne žice i Fabrika lak-žice. One će biti ponuđene na prodaju najkasnije do kraja ove godine, dok će Institut za bakar preći u vlasništvo države.Interesovanje za kupovinu RTB-a pokazalo je nekoliko firmi od kojih je najkonkretnija ponuda stigla od moskovske firme „Bazni element“, odnedavno većinskog vlasnika paketa akcija Kombinata aluminijuma iz Podgorice. Izvor: Blic.

SREMSKOMITROVAČKI KLANIČARI PONOVO RADE
„Mitros” na stazama stare slave
Novi asortiman proizvoda sremskomitrovačkog “Mitrosa”, koji je od marta u sastavu Kompanije “Svislajon Takovo”, i u novim pakovanjima, biće predstavljen već polovinom meseca na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, što je najbolji dokaz da se posle privatizacije ova poznata industrijska klanica i fabrika konzervi velikim koracima vraća na tržište.Prva faza u obnavljanju proizvodnje u “SL–Mitrosu” obavlja se po planu i bez većih teškoća – izjavio je generalni direktor Đorđe Kuzminac. – Tokom prve dve nedelje puštene su u rad linije za klanje tovljenika i krupne stoke, klanica živine i proizvodnja polutrajnih proizvoda. Ovih dana u rad je puštena i linija za pravljenje konzervi, a očekuje se da proizvodnja bude kompletirana do kraja ove nedelje. I pored određenih pomeranja cena na tržištu, otkup stoke i brojlera od dobavljača se nastavlja. Tokom prvih nekoliko dana od proizvođača je otkupljeno više od 2.000 tovljenika i svim dobavljačima su pare isplaćene u dogovorenim rokovima. Naši dobavljači ne moraju brinuti zbog variranja otkupne cene. I kada se ona povećava, mi poštujemo rokove plaćanja, a oni imaju siguran plasman stoke i sigurnu naplatu.Trenutno je u “SL–Mitrosu” angažovano oko 300 radnika, a do kraja maja treba da ponovo budu otvorene tri “Mitrosove” prodavnice u gradu i jedna u krugu preduzeća, s tim što će jedna biti pretvorena u “slatku kuću” u kojoj će se prodavati celokupan asortiman “Takova”, čiji je vlasnik takođe Koncern “Svislajon”. Inače, u trenutku privatizacije po ceni od 36 miliona dinara, “Mitros” je imao nešto više od 800 zaposlenih i bio u ogromnoj finansijskoj dubiozi, blokiranog računa, s obavezama prema poveriocima od 556 miliona dinara, bez obrtnog kapitala, zaliha gotove robe, sirovina i ambalaže i kao takav je postao 37. preduzeće u Koncernu “Svislajon”.Potrebno 10 miliona evra Vlasnik Koncerna “Svislajon”Rodoljub Drašković je posle kupovine “Mitrosa” poručio da će u vraćanju dugova prioritet imati kooperanti i dobavljači i da će za tri meseca “Mitros” izmiriti sve obaveze prema dobavljačima koji su isporučili stoku. Ogromne su i obaveze prema ostalim poveriocima, pa bi, kako kaže, “trebalo uložiti oko deset miliona evra da bi ’Mitros’ mogao početi da radi normalno “. Najavljeno je i da će ova firma uskoro investirati i u agrobiznis, a naročito u stočarsku proizvodnju u Sremu i Mačvi.Izvor: Dnevnik. #

Klima protiv useva
Mada su zimski uslovi pogodovali razvoju pšenice, koja je u srednjem Banatu zasejana na oko 48.000 hektara, stanje ovog useva je lošije nego prošle godine
Mada su zimski uslovi pogodovali razvoju pšenice, koja je u srednjem Banatu zasejana na oko 48.000 hektara, stanje ovog useva je lošije nego prošle godine.Značajne površine pod hlebnim zrnom u sečanjskoj i žitištanskoj opštini su poplavljene, a na ostalim parcelama ima mnogo takozvanih ćelavih mesta, dok je pšenica svetložuta. – Do žutila na biljkama je došlo zbog nedostatka đubriva – objašnjava dr Milica Milovac iz zrenjaninskog Instituta za poljoprivredu. – Sada je za bacanje čvrstog đubriva kasno, a ukoliko bi se koristilo neko drugo ugazile bi se biljke i nanela nova šteta...Izvor: Dnevnik.

Prodaja RTB „Bor“

Na osnovu preporuka Svetske banke, Vlada Srbije će raspisati tender za prodaju Rudarsko-topioničarskog basena „Bor“. Ukoliko ne bude zainteresovanih, basenu preti likvidacija.
Ovo je suština dokumenta „Akcioni plan za rekonstrukciju i privatizaciju RTB-a ‘Bor’“, koju je na preporuku Svetske banke sačinila Vlada Srbije. Dokumentom se, takođe, predviđa otpuštanje 2.500 radnika od 9.000 koliko ih je trenutno uposleno, a novac za otpremnine biće obezbeđen iz tranzicionog fonda.
Vlada Srbije zadržava pravo preče kupovine u odnosu na ostale ponuđače i prioritet da u slučaju nove prodaje istu imovinu ponovo kupi.
Novi vlasnik RTB-a moraće da izmeni tehnologiju topljenja. Predviđeno je, takođe, da se do 30. juna ove godine, iz sastava RTB-a izdvoje Fabrika opreme i delova, Fabrika bakarne žice i Fabrika lak-žice. One će biti ponuđene na prodaju najkasnije do kraja ove godine, dok će Institut za bakar preći u vlasništvo države.
Interesovanje za kupovinu RTB-a pokazalo je nekoliko firmi od kojih je najkonkretnija ponuda stigla od moskovske firme „Bazni element“, odnedavno većinskog vlasnika paketa akcija Kombinata aluminijuma iz Podgorice.

Izvor: Blic.

Viši trgovinski sud odbacio žalbu menadžmenta C marketa: Otvoren put preuzimanju akcija

Viši trgovinski sud odbacio žalbu Slobodana Radulovića i menadžmenta C marketa da se ospori rešenje Centralnog registra o dodeli identifikacionih brojeva akcijama ovog preduzeća. Tom odlukom je, prema rečima konsultanta malih akcionara C marketa Branka Pavlovića, automatski stavljena van snage privremena mera i otvorena mogućnost za nastavak procesa preuzimanja akcija C marketa.
- Trgovinski sud u Beogradu je već odbio zahtev za poništenjem rešenja Centralnog registra, ali je rukovodstvo C marketa podnelo žalbu Višem trgovinskom sudu koji je utvrdio da je Centralni registar postupio zakonito. To, zapravo, znači da se više ne može postavljati pitanje zakonitosti ovog rešenja. Nakon ove sudske odluke prestalo je dejstvo privremene mere i više nema potrebe za njenim postojanjem. Komisija za hartije od vrednosti trebala bi, nakon ove odluke, da deblokira proces preuzimanja - kaže Pavlović.
Na konstataciju da je Komisija za HOV neće nastaviti proces preuzimanja sve dok god u presudi suda ne bude izričito navedeno da se ukida privremena mera, Pavlović je odgovorio da Komisija to ne može da zahteva jer sud ispituje zakonitost i ne može da naloži Komisiji šta da radi.
- Komisija za HOV mora da uvaži okolnost pravosnažnosti čim ona nastupi i ta okolnost je nastupila. ILUSTRACIJE radi ako sam ja imao obavezu da vam do 5. maja dam 1.000 dinara, to ne znači da je nama potrebna sudska odluka koja će potvrditi da je nastupio taj 5. maj - objašnjava Pavlović.
On, međutim, dodaje da su neprijatna iznenađenja moguća od strane direktora C marketa Slobodana Radulovića koji je do sada iznalazio različite načine da sudske odluke ospori.
- Ne postoji odluka posle koje ne možete da pokrenete nezakonit postupak. Prema tome, nova tužba za poništavanje rešenja Centralnog registra se može podneti - ali će ona biti nezakonita. Mali akcionari će kao što je to bio slučaj do sada sve te nezakonite radnje osporiti, ali to ne znači da akcionari treba unedogled da čekaju okončanje tih besmislenih situacija - ističe Pavlović i napominje da će, ukoliko i ovoga puta državni organi ne reaguju kako treba, akcionari C marketa biti prinuđeni da preduzmu radikalne mere poput protesta, na primer.

Izvor: Danas.

Cena sirove nafte u martu dostigla maksimum od 48,20 dolara po barelu: Na svetskoj pijaci barel koš

Iako je republičko Ministarstvo rudarstva i energetike najavilo da će početkom ove sedmice zatražiti poskupljenje naftnih derivata, od te namere se ipak odustalo pa se na pumpama benzin i dalje toči po staroj ceni. Sudeći prema najavama benzin je trebalo da poskupi za 18 odsto, odnosno za pet dinara po litru uključujući akcize i porez.
Od zahteva za korekciju cene odustalo se, zbog toga što se za to još uvek nisu stekli uslovi predviđeni Uredbom o ceni derivata nafte, nakon što je cena sirove nafte na svetskom tržištu pala. U Ministarstvu ističu da su još u martu tražili da benzin poskupi, jer je tada cena nafte skočila za 5,16 odsto, a drugi zahtev usledio je u aprilu zbog cene nafte od 12,44 odsto. Prema Uredbi o ceni derivata do korekcije cene naftnih derivata trebalo bi da dođe ako se cena sirove nafte na svetskom tržištu poveća za 2,5 odsto i ako dođe do promene kursa dolara.
U Naftnoj industriji Srbije kažu, da se uz uvažavanje argumentacije da je došlo do smanjenja cene nafte na svetskom tržištu, ipak ignoriše činjenica da je cena nafte skočila u martu i u aprilu i da tada maloprodajne cene naftnih derivata nisu povećane iako su bili ispunjeni svi uslovi iz Uredbe.
Nije dobar ni primer pozivanja na zemlje iz okruženja jer je u njima benzin, prateći rast cene nafte, poskupeo i u martu i aprilu, smatraju u NIS uz konstataciju da Skupština Srbije još uvek nije usvojila ni Predlog izmena i dopuna zakona o akcizama.
Podsećanja radi, Ministarstvo finansija uputilo je republičkoj skupštini još pre dva meseca Predlog izmena i dopuna zakona o akcizama, kako bi se smanjila državna potraživanja po pitanju cene goriva i uskladila cena sirove nafte na svetskom tržištu sa cenom derivata u Srbiji. Republički ministar finansija Mlađan Dinkić nedavno je izjavio da do poskupljenja benzina neće doći ukoliko u međvremenu Skupština Srbije promeni važeći Zakon o akcizama.
Poslednje poskupljenje benzina zabeleženo je početkom februara, nakon što je nafta tipa ural poskupela za 15,7 odsto i dostigla cenu od 40,66 dolara po barelu. Cena nafte na svetskom tržištu skočila je i u martu i iznosila je 48,20 dolara po barelu, dok je u aprilu barel koštao 47 dolara. Nakon toga, usledio je pad cene nafte na svetskom tržištu i sada ona iznosi oko 45 dolara po barelu.

Izvor: Danas.

Devizne rezerve NBS premašile 3,4 milijarde dolara

- Devizne rezerve Narodne banke Srbije bile su krajem aprila veće za 223,8 miliona dolara nego na kraju prošle godine i iznosile su oko 4,46 milijardi dolara, saopštila je centralna banka. Devizne rezerve u evrima dostigle su oko 3,45 milijardi, što je za 340 miliona evra više za protekla četiri meseca. Na kraju aprila, pokrivenost novčane mase deviznim rezervama iznosila je 246,4 odsto, a na rast deviznih rezervi u aprilu najviše je uticao devizni priliv po osnovu menjačkih poslova, koji je dostigao rekord od januara 2003. godine i iznosio 189,6 miliona evra. Neto otkup NBS po osnovu menjačkih poslova bio je veći od martovskog za 21 odsto, dok je u prva četiri meseca ove godine bio veći za 40,1 odsto u odnosu na ostvareni otkup u istom periodu prošle godine. Kako navodi NBS, ukupan promet na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta u aprilu iznosio je 98,3 miliona evra, što je za 89,2 miliona evra više nego u aprilu prošle godine. Ovlašćene banke prodale su 9,1 milion evra, što je najviši nivo realizovane tražnje koji je zadovoljen međubankarskom trgovinom na sastanku Međubankarskog deviznog tržišta od njegovog osnivanja.

Izvor: Danas.

SREMSKOMITROVAČKI KLANIČARI PONOVO RADE: „Mitros” na stazama stare slave

Novi asortiman proizvoda sremskomitrovačkog “Mitrosa”, koji je od marta u sastavu Kompanije “Svislajon Takovo”, i u novim pakovanjima, biće predstavljen već polovinom meseca na Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, što je najbolji dokaz da se posle privatizacije ova poznata industrijska klanica i fabrika konzervi velikim koracima vraća na tržište.
– Prva faza u obnavljanju proizvodnje u “SL–Mitrosu” obavlja se po planu i bez većih teškoća – izjavio je generalni direktor Đorđe Kuzminac. – Tokom prve dve nedelje puštene su u rad linije za klanje tovljenika i krupne stoke, klanica živine i proizvodnja polutrajnih proizvoda. Ovih dana u rad je puštena i linija za pravljenje konzervi, a očekuje se da proizvodnja bude kompletirana do kraja ove nedelje. I pored određenih pomeranja cena na tržištu, otkup stoke i brojlera od dobavljača se nastavlja. Tokom prvih nekoliko dana od proizvođača je otkupljeno više od 2.000 tovljenika i svim dobavljačima su pare isplaćene u dogovorenim rokovima. Naši dobavljači ne moraju brinuti zbog variranja otkupne cene. I kada se ona povećava, mi poštujemo rokove plaćanja, a oni imaju siguran plasman stoke i sigurnu naplatu.
Trenutno je u “SL–Mitrosu” angažovano oko 300 radnika, a do kraja maja treba da ponovo budu otvorene tri “Mitrosove” prodavnice u gradu i jedna u krugu preduzeća, s tim što će jedna biti pretvorena u “slatku kuću” u kojoj će se prodavati celokupan asortiman “Takova”, čiji je vlasnik takođe Koncern “Svislajon”. Inače, u trenutku privatizacije po ceni od 36 miliona dinara, “Mitros” je imao nešto više od 800 zaposlenih i bio u ogromnoj finansijskoj dubiozi, blokiranog računa, s obavezama prema poveriocima od 556 miliona dinara, bez obrtnog kapitala, zaliha gotove robe, sirovina i ambalaže i kao takav je postao 37. preduzeće u Koncernu “Svislajon”.

Potrebno 10 miliona evra
Vlasnik Koncerna “Svislajon”Rodoljub Drašković je posle kupovine “Mitrosa” poručio da će u vraćanju dugova prioritet imati kooperanti i dobavljači i da će za tri meseca “Mitros” izmiriti sve obaveze prema dobavljačima koji su isporučili stoku. Ogromne su i obaveze prema ostalim poveriocima, pa bi, kako kaže, “trebalo uložiti oko deset miliona evra da bi ’Mitros’ mogao početi da radi normalno “. Najavljeno je i da će ova firma uskoro investirati i u agrobiznis, a naročito u stočarsku proizvodnju u Sremu i Mačvi.

Izvor: Dnevnik.

- Industrijska proizvodnja u prvom kvartalu niža je za 3,4 odsto u odnosu na isti period prošle go



Kasni setva kukuruza

Zbog obilnih kiša setva kukuruza u pančevačkoj opštini kasni, a posao je do sada zvaren na oko 10.000 hektara seljačkih i 4.123 hektara njiva u vasništvu poljoprivrednih gazdinstava.
Prema rečima agronoma iz Instituta “Tamiš“ Bogdana Garaleića setva soje u pančevačkom ataru je završena i to na 1.935 hektara na poljoprivrednim gazdinstvima i 150 hektara u vlasništvu paora...

Izvor: Dnevnik.

Klima protiv useva

Mada su zimski uslovi pogodovali razvoju pšenice, koja je u srednjem Banatu zasejana na oko 48.000 hektara, stanje ovog useva je lošije nego prošle godine.
Značajne površine pod hlebnim zrnom u sečanjskoj i žitištanskoj opštini su poplavljene, a na ostalim parcelama ima mnogo takozvanih ćelavih mesta, dok je pšenica svetložuta. – Do žutila na biljkama je došlo zbog nedostatka đubriva – objašnjava dr Milica Milovac iz zrenjaninskog Instituta za poljoprivredu. – Sada je za bacanje čvrstog đubriva kasno, a ukoliko bi se koristilo neko drugo ugazile bi se biljke i nanela nova šteta...

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta