Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Prvi u regionu sa gasifikacijom: Srbiji milioni dolara od EU
Srbija je prva zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja je napravila Akcioni plan gasifikacije......
Srbija je prva zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja je napravila Akcioni plan gasifikacije, koji smo pre meseci po dana u Beogradu prezentovali predstavnicima evropskog Komesarijata za energetiku. Požurili smo sa pravljenjem ovog projekta jer je Evropska unija osnovala kreditni fond u visini od milijardu dolara za gasifikaciju jugoistočne Evrope, pa ćemo pokušati prvi da nominujemo projekte i prvi otmemo deo kolača - kaže za „Blic“ Nebojša Lemajić, zamenik generalnog direktora NIS-a za gas. Srbija trenutno ima samo jedan ulaz gasa, i to iz pravca severa, kroz Mađarsku. Dešava se da zimi dođe do pada pritiska u sistemu, tako da pojedini potrošači, prvenstveno u centralnoj i južnoj Srbiji, ostaju bez gasa.Neophodna je izgradnja magistralne gasovodne mreže koja će omogućiti alternativni pravac snabdevanja iz Bugarske, kako bi se obezbedilo redovno i sigurno snabdevanje potrošača u našoj zemlji. Zbog toga bi kroz mesec i po dana trebalo da počne izgradnja gasovoda Niš-Dimitrovgrad, vrednog oko 65 miliona dolara.- Sad radimo projekat povezivanja Srbije sa gasovodnim sistemom Bugarske. To nam je potrebno zato što nemamo pouzdan sistem i, u slučaju nekog akcidenta, praktično bi cela Srbija ostala bez gasa, jer nemamo drugi alternativni pravac - priča Lemajić i objašnjava da je sem Vojvodine (u kojoj je gasifikovano oko 92 odsto teritorije) ostali deo Srbije gotovo bez gasne mreže. - To je veliki potencijal za ulaganja kako NIS-a tako i stranih investitora jer se broj potencijalnih potrošača kreće od 200 do 250 hiljada korisnika. Veliko interesovanje za gasifikaciju u samoj Srbiji je i zbog cene gasa, jer je prirodni gas najjeftiniji energent. Pored toga što je najjeftiniji, ekološki je najbolji.Povezivanjem sa Bugarskom, bila bi omogućena i gasifikacija celog regiona, što je, prema Lemajićevim rečima, od interesa za Evropsku uniju.Ovaj pravac bi Srbiji omogućio da se poveže sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, a kasnije i sa zemljama zapadne Evrope. - To bi značilo da postajemo tranzitna zemlja, što je cilj svake države, jer se od transportnih taksi može jako lepo zaraditi. Procena je da bi od tranzitne takse Srbija mogla godišnje da zaradi između 250 i 300 miliona dolara - priča naš sagovornik i objašnjava da je cilj NIS-a da privuče strane investitore kako bi što pre bila izgrađena gasovodna mreža (za koju je potrebno oko 300 miliona dolara), kao i podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru (vredno 22 miliona dolara).Jedna od glavnih kočnica u širenju distributivne mreže jeste slaba naplata potraživanja, pre svega od velikih industrijskih potrošača, koja samo za proteklu godinu iznose oko sedam milijardi dinara. - Gasna linija nema zbog toga obrtnih sredstava da krene u veće investicije - zaključio je Lemajić.Izvor: Blic.

Prvi u regionu sa gasifikacijom: Srbiji milioni dolara od EU

- Srbija je prva zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja je napravila Akcioni plan gasifikacije, koji smo pre meseci po dana u Beogradu prezentovali predstavnicima evropskog Komesarijata za energetiku. Požurili smo sa pravljenjem ovog projekta jer je Evropska unija osnovala kreditni fond u visini od milijardu dolara za gasifikaciju jugoistočne Evrope, pa ćemo pokušati prvi da nominujemo projekte i prvi otmemo deo kolača - kaže za „Blic“ Nebojša Lemajić, zamenik generalnog direktora NIS-a za gas.
Srbija trenutno ima samo jedan ulaz gasa, i to iz pravca severa, kroz Mađarsku. Dešava se da zimi dođe do pada pritiska u sistemu, tako da pojedini potrošači, prvenstveno u centralnoj i južnoj Srbiji, ostaju bez gasa.
Neophodna je izgradnja magistralne gasovodne mreže koja će omogućiti alternativni pravac snabdevanja iz Bugarske, kako bi se obezbedilo redovno i sigurno snabdevanje potrošača u našoj zemlji. Zbog toga bi kroz mesec i po dana trebalo da počne izgradnja gasovoda Niš-Dimitrovgrad, vrednog oko 65 miliona dolara.
- Sad radimo projekat povezivanja Srbije sa gasovodnim sistemom Bugarske. To nam je potrebno zato što nemamo pouzdan sistem i, u slučaju nekog akcidenta, praktično bi cela Srbija ostala bez gasa, jer nemamo drugi alternativni pravac - priča Lemajić i objašnjava da je sem Vojvodine (u kojoj je gasifikovano oko 92 odsto teritorije) ostali deo Srbije gotovo bez gasne mreže.
- To je veliki potencijal za ulaganja kako NIS-a tako i stranih investitora jer se broj potencijalnih potrošača kreće od 200 do 250 hiljada korisnika. Veliko interesovanje za gasifikaciju u samoj Srbiji je i zbog cene gasa, jer je prirodni gas najjeftiniji energent. Pored toga što je najjeftiniji, ekološki je najbolji.
Povezivanjem sa Bugarskom, bila bi omogućena i gasifikacija celog regiona, što je, prema Lemajićevim rečima, od interesa za Evropsku uniju.
Ovaj pravac bi Srbiji omogućio da se poveže sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom, a kasnije i sa zemljama zapadne Evrope.
- To bi značilo da postajemo tranzitna zemlja, što je cilj svake države, jer se od transportnih taksi može jako lepo zaraditi. Procena je da bi od tranzitne takse Srbija mogla godišnje da zaradi između 250 i 300 miliona dolara - priča naš sagovornik i objašnjava da je cilj NIS-a da privuče strane investitore kako bi što pre bila izgrađena gasovodna mreža (za koju je potrebno oko 300 miliona dolara), kao i podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru (vredno 22 miliona dolara).
Jedna od glavnih kočnica u širenju distributivne mreže jeste slaba naplata potraživanja, pre svega od velikih industrijskih potrošača, koja samo za proteklu godinu iznose oko sedam milijardi dinara.
- Gasna linija nema zbog toga obrtnih sredstava da krene u veće investicije - zaključio je Lemajić.

Izvor: Blic.

Žitko dobitnik priznanja

Kompanija Žitko je dobitnik srebrnog pehara za mlinarske proizvode za ukupnu ocenu na 72. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, objavljeno je na Saboru u Bačkoj Topoli.
Kompanija u svom sastavu ima tri miliona ukupnog kapaciteta oko 120.000 tona godišnje, fabriku testenine kapaciteta oko7.500 tona godišnje, silose za skladištenje žitarica kapaciteta 96.000 tona godišnje i sektor Agrar koji se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom , sa površinom obradivog zemljišta oko 2.700 hektara. U okviru sektora Agrar nalazi se fabrika stočne hrane kapaciteta oko 25.000 tona godišnje. Žitko a.d. ima izgrađen i sertifikovan sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa serijom Međunarodnih standarda ISO 9000/2000. Krajem 2003. privatizacijom promenjena je vlasnička struktura i trenutno većinski vlasnik je Verano motors sa 53,98 odsto akcija ima 91,30 odsto akcija, Tehno Domus sa 24,71 odsto.

Izvor: Ekonomist.

Postignut sporazum Srbije i Crne Gore sa Međunarodnim monetarnim fondom o prioritetnim zadacima: Š

Misija Međunarodnog monetarnog fonda postigla je dogovor sa Srbijom i Crnom Gorom u okviru pete revizije tekućeg finansijskog aranžmana o sprovođenju usaglašenih ciljeva ekonomske politike, pa će trogodišnji aranžman, koji je trebalo da bude okončan polovinom maja, biti produžen do 31. decembra ove godine. Misija fonda na čelu sa Piritom Sorsom, koja je juče završila pregovore sa SCG, proslediće pozitivno mišljenje Bordu direktora MMF-a koji treba i formalno da ga potvrdi. Produženje roka omogućiće SCG da povuče još dve tranše kredita i da, posle uspešnog okončanja aranžmana, dobije preostali otpis od 15 odsto reprogramiranog duga poveriocima Pariskog kluba.
Ukoliko peta revizija bude završena pozitivnom ocenom Borda direktora MMF-a, SCG će moći da povuče oko 200 miliona dolara. Oni će se koristiti za podršku platnom bilansu i deviznim rezervama, a za povlačenje još 200 miliona dolara uslov je uspešno okončanje šeste i poslednje revizije u okviru ovog finansijskog aranžmana.
Zajednička ocena misije MMF-a i delegacije SCG je da su smanjenje tekućeg platnobilansnog deficita i inflacije prioritetni ciljevi ekonomske politike, kao i smanjenje javne potrošnje.
- MMF odlazi, a nama ostaje veliki izazov da sprovedemo dogovorene obaveze. Sporazumeli smo o štednji na svim nivoima, od republike do lokalnih samouprava i fondova. Treba da se ubrza i odvajanje sporednih od osnovnih delatnosti u javnim preduzećima, a takođe i privatizacija. Nastaviće se trenutna politika kursa dinara jer bi depresijacija pojačala inflaciju. Postizanje jednocifrene inflacije je još uvek moguće, ali jako, jako teško. Biće promenjena i struktura budžeta u korist povećanja investicija. Vlada treba da obezbedi poreske olakšice za izvoznike kako bi se izvoz uvećao sa 15 na 25 odsto - rekao je Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije i dodao da će se, kako bi se stimulisala štednja u dinarima, smanjiti obavezna rezerva na štednju u dinarima, a povećati za devize.
MlaĐan Dinkić, ministar finansija, istakao je da će "privatizacija društvenih preduzeća biti ubačena u petu brzinu".
- Planiramo da do kraja 2006. godine završimo privatizaciju svih 1.830 preduzeća. Vlada će uskoro doneti prve smernice za reformu penzijskog osiguranja koja će početi na jesen i trebalo bi da se završi do 2009 - dodao je Dinkić.
Sorsa je upozorila je da "u vremenu velikih reformi, u kome je sada SCG, mora biti gubitnika". - Očekujte da će se zatvarati preduzeća koja nisu profitabilna. Na njihovo mesto će doći firme koje će otvoriti nova radna mesta, a rast plata mora da prati rast produktivnosti - naglasila je Sorsa.
Smanjenjem javne potrošnje biće više para za investicije, pojasnio je Dinkić. "Prvi put u istoriji javnih prihoda Srbija će na kraju godine imati suficit u budžetu od 3,2 milijarde dinara. Ovo je pravi dokaz da je najava dužničke krize pusta priča. Taj višak prihoda će biti iskorišćen za ubrzano smanjenje javnog duga. Parama od privatizacije platiće se dugovi putarima od oko pet milijardi dinara.
Zbog toga će ove godine biti više izgradnje puteva nego što je planirano", naglasio je Dinkić i pohvalio gradsku vladu u Beogradu koja je učestvovala u pregovorima sa MMF-om i pristala da preuzme namirenje subvencija za železnicu. "Sve linije železničkog saobraćaja koje nisu profitabilne biće ukinute. Ukoliko lokalne samouprave žele da održe ove linije, moraće da ih i finansiraju", kazao je Dinkić. - Planiramo da u 2006. smanjimo rashode za jedan odsto bruto društvenog proizvoda. Ovo će nam osloboditi prostor za investicije i za smanjenje nekih poreza. Sve ćemo uraditi da inflacija bude kao što je i planirano 9,6 odsto - istakao je ministar finansija i dodao da se planira da u narednim godinama inflacija bude svedena na 4,5 odsto, kao što je to u razvijenim zemljama EU.

Revitalizacija Kragujevca, Bora...
- Vlada će obrazovati tim koji će se baviti revitalizacijom Kragujevca, Vranja i Bora sa ciljem da postanu industrijski centri. I dalje ćemo pomagati socijalno najugroženije u ovim gradovima, ali ćemo i kreditirati one koji žele da ulažu u ove krajeve - objasnio je Dinkić.

Prodaju se rafinerije
U narednim mesecima raspisaće se tenderi za 14 velikih firmi od čega je osam u retrukturiranju. "Početkom sledeće godine biće raspisan tender za prodaju Rafinerije u Pančevu i Novom Sadu. U isto vreme biće započeta i privatizacija RTB-a Bor. Promenom Zakona o privatizaciji biće otpisana dugovanja krupnih preduzeća, zbog čega će se lakše prodati. Sva preduzeća koja posle dve aukcije ili tendera ne mogu da nađu novog vlasnika, moraće da odu u stečaj", najavio je Dinkić.
Dugovi za lekove - U zdravstvu predstoje krupne promene. Sve službe, održavanje, obezbeđenje... koje se ne bave lečenjem ljudi, moraće da budu izdvojene iz zdravstva, a svi objekti koji nisu potrebni zdravstvu biće prodati i taj novac će se iskoristiti za vraćanje dugova dobavljačima lekova. Da bismo obnovili zdravstvene centre u Nišu, Beogradu, Novom Sadu i Kragujevcu, uzećemo kredit od 150 miliona evra - objasnio je Dinkić.

Izvor: Glas javnosti.

VLADA ČVRSTO REŠILA DA PRIVATIZUJE JAVNA PREDUZEĆA: OMV bi da kupi ceo NIS

U skladu sa dogovorom postignutim sa MMF Vlada Srbije odlučila je na jučerašnjoj sednici da krene u suštinske reforme političkog i ekonomskog sistema zemlje,čija uspešna realizacija nosi otpis još oko 700 miliona dolara duga kod Pariskog kluba. Deo akcionog plana koji sledi iz dogovora sa Fondom je ubrzano restruktuiranje i privatizacija javnih preduzeća i zato slede tenderi za finansije savetnike u prodaji naftne industrije i telekomunikacija Srbije,čulo se na jučerašnjoj konferenciji za novinare koji su održali ministri za kapitalne investicije Velimir Ilić i ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić.
Po rečima Parivodića na osnovu odluke Vlade Srbije trebalo bi da uslede privatizacije rafinerija u Novom Sadu i Pančevu, i to većinski udeo.Uskoro će raspisan tendar za savetnika za privatizaciju NIS i do tada se neće ništa raditi,rekao je Parivodić i potvrdio da postoji interesovanje izraelskog “Bejtmana” za pančevačku rafineriju.
- Tačno je da se javljaju strane firme .”Bejtman” je zainteresovan za ulaganja od 500 do 600 miliona dolara u Rafineriju Pančevo.”Britiš Petrol” želi partnerstvo,time što bi obezbedio što jeftiniju i kvalitetniju sirovinu i omogućio plasman derivata na svetsko tržište,a OMV ima ambiciju da otkupi ceo NIS.Postoje dakle različite ideje,ali prvo ćemo sačekati preporuku finansijskog svatnika a onda će se videti šta će se uraditi sa NIS-om, u skladu sa preporukama MMF- objasnio je Parivodić upitan da li je tačna informacija da američki “Šel” želi da investira i otkupi deo NIS-a. Parivodić tvrdi da je sa dobijanjem Studije izvodljivosti naglo skočio interes stranaca za investiranje u Srbiji,a u njegovom ministarstvu u toku je izrada strategije za strana ulaganja.

Enigmatično putovanje u penziju
Juče se na konferenciji za novinare čulo da u skladu s dogovorom sa MMF sledi smanjenje zaposlenosti u državnoj upravi i reforma penzionog sistema.
-Penzioneri neće biti ugroženi ovom reformom,već će im prihod biti sigurnije- konstatovao je ministar Milan Parivodić,ali nije znao da objasni šta će se desiti sa onima koji su do sada 10 ili 20 godina uplaćivali u penzioni fond a još nisu zreli za penzionisanje.

Putari dobijaju pare
Ministar Velimir Ilić rekao je da su njegovo ministarstvo i Ministarstvo finansija našli rešenje da se razduže svi putari u Srbiji ,kako bi bili na nuli i mogli da otpočnu privatizaciju. Želimo da platimo sve što se godinama dugovalo i sa 6 milijardi dinara država će se se razdužiti po tim osnovama kod putara,koji nisu isplaćivani čak od 1994.godine- najavio je Ilić.

Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta