Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aleksandar Gračanac, direktor Akcijskog fonda
Strategija prodaje manjinskih paketa dala dobre rezultate
Zbog protesta otpuštenih radnika Jugoremedije Akcijski fond je ovih dana došao u žižu interesovanja javnosti. Komentarišući optužbe izrečene na račun ove institucije ali i na njegov račun Aleksandar Gračanac, direktor Akcijskog fonda na početku razgovora za Danas kaže: Jugoremedija je specifičan slučaj jer je to preduzeće pre privatizacije bilo organizovano kao Društvo sa ograničenom odgovornošću. To znači da su akionari raspolagali udelima, a ne akcijama, koji nisu mogli da se prodaju na berzi i to je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg je kapital Jugoremedije prodat na aukciji. Radnici jesu ostali bez posla ali za to nije kriv Akcijski fond već sami radnici jer su dozvolili menadžmentu da odlučuje o njihovoj sudbini - sve značajnije odluke donete su na Skupštini akcionara. Tako je odlučeno i da se preduzeće formira kao D.O.O. Kada je reč o raskidu ugovora treba naglasiti da je Akcijski fond učinioo sve što je u njegovoj moći. Po nalogu Ministarstva, raskinuli smo ugovor, ali je Jaka iz Radoviša podnela tužbu protiv takve odluke. Zna se da ugovor predstavlja jedan obligacioni odnos koji ne može da se jednostrano raskida već moraju da ga prihvate obe strane. Jaka nije to prihvatila i tužila nas je sudu - objašnjava Gračanac. Da li će najavljene izmene zakona kojima se Akcijskom fondu daju veća ovlašćenja, podići rejting ove institucije i sprečiti incidente poput ovog sa Jugoremedijom? Ukoliko i dobije upravljačka prava Akcijski fond neće uticati na poslovnu poliltiku preduzeća i stav akcionara. Pre nekoliko godina zauzeli smo stav da bi preduzeća trebalo da nas konsultuju pre nego što odluče da idu u dokapitalizaciju. Zahvaljujući toj proceduri sprečili smo sve potencijalne "crne" i "sive" dokapitalizacije koje su se dešavale poslednjih petnaestak godina. U igri su ostali samo pravi investitori, dok su oni koji su nameravali da "presipaju iz šupljeg u prazno" ostali kratkih rukava. Da li ste zadovoljni rezultatima rada Akcijskog fonda u prethodne četiri godine? Od 2002. do danas privatizovano je više od 297 manjinskih paketa kompanija. Po godinama to izgleda otprilikle ovako, 2002. godine prodali smo pakete 48 kompanija u vrednosti od 81 milion evra, 2003. godine - 125 kompanija je prodato za 120 miliona evra, dok je u 2004. godini realizovana prodaja 74 paketa akcija i ostvaren priliv od 52 miliona evra. U prvom kvartalu ove godine prodato je 40 kompanija i dobijeno oko 24 miliona evra. S obzirom na to da je reč o manjinskim paketima akcija možemo biti zadovoljni ovakvim prilivom sredstava. Opredelili smo se za strategiju da manjinske pakete ne prodajemo ispod 50 odsto korigovane knjigovodstvene vrednosti. To je bio vrhunski rezultat. U 2002. i 2003. smo čak uspeli da idemo i do 100 odsto više od korigovane knjigovodstvene vrednosti. Takođe, moram da napomenem da je jedan od velikih rezultata Akcijskog fonda, kojim se naročito ponosim i taj što smo iznošenjem akcija na berzu doprineli razvoju tržišta. Tome u prilog govori i činjenica da je do aprila 2002. godine na Beogradskoj berzi poslovalo samo pet kompanija da bi se taj broj do 13. aprila prošle godine povećao na 420 kompanija. Dešavalo se, međutim, da i nakon prodaje manjinskog paketa, zbog načina glasanja u skupštinama, neko od investitora stekne većinsko vlasništvo i da se nakon toga akcije malih akcionara obezvrede na berzi. Kako to komentarišete? Da, dešavalo se, ali to znači da u tom slučaju nije trebalo da akcionari prodaju svoje akcije, već da ih čuvaju i čekaju da njihova cena poraste. Međutim, oni su se zaletali i tom velikom ponudom rušili njihovu vrednost. To je odraz velikog neiskustva, neznanja, ali i neinformisanosti malih akcionara. Funkcija Akcijskog fonda je da prodajom paketa maksimizira budžetski priliv i da proda pakete u što kraćem roku, ali i da razvija finansijsko tržište postepenim iznošenjem akcija. Nisu li, možda, ova dva njegova zadatka ponekad bila u koliziji? -Na prvi pogled može tako da izgleda. Ali, ipak, nisu. Finansijsko tržiste je pozicionirano tako da se akcije klasifikuju kako bi dostigle što višu cenu. I to je postignuto uprkos zakonskim ograničenjima a povećan je i broj kompanija uključenih na tržište. Sada na berzi ima 511 kompanija a tome je značajno doprineo i Akcijski fond. Inicijalna javna ponuda za pakete javnih preduzeća Koliko je još atraktivnih paketa ostalo i koji metod prodaje ste za njih planirali. Izmenama zakona o Akcijskom fodnu predviđeni su i drugi metodi prodaje, poput incijalne javne ponude i tendera. Paketi kojih firmi će se prodavati na taj način. -Do sada je privatizovano oko 300 kompanija a ostalo ih je još oko 500. Tome treba dodati kompanije koje će ostati neprodate u Agenciji za privatizaciju. Za pakete veće od 51 odsto razmatraćemo soluciju tenderske prodaje ali samo ukoliko procenimo da će nam se to ekonomski isplatiti. Ostalo je još malo atraktivnih firmi, svega desetak, a prema mojoj proceni metodom tendera će se uglavnom prodavati poljoprivredna dobra. Preduzeća sa paketima većim od 51 odsto su u težoj poziciji i pitanje je kako ćemo ih prodati, jer su u veoma lošem stanju. Neke pakete ćemo prodavati i putem inicijalne javne ponude mada je taj metod dosta skup. On se obično primenjuje za pakete u kojima je 100 odsto državnog kapitala. Mi smo imali nekoliko takvih ali su oni prodati putem ponude za preuzimanje. U našem slučaju možda je to interesantno uraditi kod javnih preduzeća. Izvor: Danas.

AGENCIJA ZA PRIVREDNE REGISTRE PODSEĆA NA PREREGISTRACIJU

Agencija za privredne registre saopštila je da je za pet meseci ove godine toj instituciji predato ukupno 21.500 zahteva za registraciju i preregistraciju preduzeća u Registar privrednih subjekata. Iz Agencije se podseća da je do tog datuma preregistracija besplatna. Privredno društvo čija prijava do 15. juna ne pristigne u Agenciju, već od 16. juna smatraće se neaktivnim. Izvor: Danas.

Kraj sukoba u Mobtelu?

Bogoljub Karić, predsednik BK grupe, ocenio je juče za Glas da je dobro što jedan veliki partner, kao što je austrijski konzorcijum, uključujući i telekomunikacionu kompaniju Mobilkom, želi da kupi i državni deo Mobtela. - Austrijanci su kupili od 42 do 51 odsto Mobtela i upoznati su sa tim da je devet odsto kompanije razlika oko koje se vodi spor. Takođe, znaju za sve te sporove i njihov je interes da ih reše u dogovoru sa državom na miran način. Tako bi i Srbija došla do značajnih sredstava, koje bi mogla da uloži u investicije - kaže Karić. Austrijanci su izjavili, podseća Karić, da su ohrabreni posle razgovora sa predstavnicima Vlade Srbije. - Rešavanjem sukoba i nesporazuma u Mobtelu na ovaj način, koji zaokupljaju pažnju javnosti već četiri godine, opterećivala se i politička i ekonomska sredina naše zemlje - dodaje Karić. Iz Vlade Srbije i dalje stižu izjave da do petka nisu znali o prodaji BK trejda i da niko iz srpske vlade nije pregovarao sa austrijskom kompanijom. Očekuje se da će ove nedelje Vlada Srbije zauzeti konačan stav o prodaji Mobtela. Nekadašnji predsednik Upravnog odbora Telekoma Dragor Hiber kaže da arbitraža u Cirihu neće trajati beskonačno dugo, kao što su prognozirali predstavnici Mobilkoma. Ipak, kaže da je teško odrediti da li će ona trajati do kraja godine ili do sledećeg leta, prenose mediji. Podsećamo, na međunarodnoj arbitraži PTT pokušava da dokaže minimum 58 odsto vlasništva u Mobtelu.

Do kraja 2005. tri penziona fonda

U Vladi Srbije postoji jedinstvo i svest o merama koje je potrebno preduzeti radi sprovođenja reformske politike, bez obzira na to koliko su te mere nepopularne i koliko bi mogle „politički da koštaju“, rekao je Tanjugu ministar rada, zapošljavanja i socijalne politike Slobodan Lalović. „Možda u nekom trenutku ponešto drugačije vidimo, ali u strateškom smislu mislim da u Vladi postoji potpuno jedinstvo da se reforme moraju sprovesti po sistemu što brže to bolje, jer se ne sme dozvoliti da Srbija ostane ‘slepo crevo’ Evrope , rekao je Lalović u intervjuu nacionalnoj novinskoj agenciji. Lalović je rekao da je sa MMF-om razgovarano i o reformi penzionog sistema, ali da definitivna rešenja još ne postoje dok se ne izvedu precizne računice.Dogovorena je konsolidacija tri penziona fonda u narednih pet godina građanskog, poljoprivrednog i fonda zanatlija, dodao je Lalović. Iako je naizgled fizički nemoguće, Vlada bi trebalo da pokuša da do kraja naredne godine „iznese na prodaju“ blizu 1.800 preduzeća, što bi značilo da bi 2007. godine u Srbiji privatizacija praktično bila završena. Ministar je izrazio očekivanje da će tokom naredne četiri godine priliv od direktnih investicija iznositi 3,5 milijardi evra.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta