Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Skupština EBRD u Beogradu okupiće oko 2.500 učesnika
Samit bankara i investitora
Savetnik ministra finansija Srbije Ljiljana Trgovčević izjavila je da je interesovanje poslovnog sveta za dolazak na Skupštinu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Beograd tri puta veće nego za prethodne skupštine. "Dolazak velikog broja investitora i bankara je dobra prilika da se upoznaju sa mogućnostima za ulaganje i steknu pozitivan utisak o Srbiji i Crnoj Gori, a ne treba zanemariti ni novac koji će potrošiti prilikom boravka", kazala je ona agenciji Beta. Trgovčevićeva je istakla da su pripreme i organizacija godišnje Skupštine EBRD koja će 22. i 23. maja biti organizovana u Beogradu koštale oko 300 miliona dinara, a sredstva su zajedno obezbedili Skupština Beograda i Vlada Srbije. Program godišnje skupštine EBRD sastoji se iz dva dela - godišnje konferencije 60 guvernera zemalja članica banke i predstavnika EBRD i Evropske investicione banke i poslovnog foruma. Na skupu EBRD biće organizovane prezentacije 27 zemalja u koje ulaže ta banka, a naglasak će biti stavljen na uspostavljanje regionalne saradnje. Predstavnici zemalja u EBRD su ili guverneri centralnih banaka ili ministri finansija, a Srbiju i Crnu Goru zastupa srpski ministar finansija Mlađan Dinkić, dok je njegov zamenik crnogorski ministar finansija Igor Lukšić. Najveći radovi obavljeni su u Centru Sava, koji je morao da se prilagodi potrebama skupa - umreženo je više od 230 kompjutera i štampača i uspostavljen sistem komunikacije - rekla je Trgovčević i dodala da će dan pre Skupštine biti održan Investicioni forum SCG kome će, pored investitora iz celog sveta koji dolaze u Beograd prisustvovati i predsednik EBRD Žan Lemijer. Gosti Beograda biće smešteni u 25 hotela (najviše će ih biti u Interkontinentalu, Hajatu i Moskvi), a veliki broj će boraviti i u novoizgrađenim privatinim hotelima u Beogradu. Iz EBRD je najavljeno da će samitu prisustvovati oko 2.500 učesnika, uključujući i poslovne ljude iz najpoznatijih svetskih kompanija, a konačna lista zvanica će biti poznata sredinom ove sedmice. Izvor: Danas.

JUČE OTVORENE PONUDE ZA NOVOSADSKU I KONTINENTAL BANKU
Imena na videlu za 15 dana?
U Agenciji za osiguranje depozita, sanciju, stečaj i likvidaciju juče su otvorene obavezujuće ponude na tenderu za kupovinu Novosadske i Kontinental banke. Međutim, imena banaka koje su se javile još uvek neće biti zvanično objavljena. Svaka obavezujuća ponuda sadrži obiman paket dokumenata ,to je za svaku po 70 strana. Potrebno je da prvo advokati to pročitaju, procene da li su ponuđači odgovorili na sve uslove koji su predviđeni tenderom. Nakon toga sastaje se tenderska komisija koja objavljuje ko je prošao ovaj krug.Svoj posao Komisija mora da obavi u roku od najduže 15 dana, a ako je sve jasno on može da bude i kraći kaže Vladislav Cvetković vodeći savetnik za privatizaciju banaka u Agenciji. Nakon toga znaćemo i ko su stvarni kandidati za kupovinu ovih banaka. - Posle toga za pregovarački sto će se pozvati najbolji ponuđač. .Pored visine sume koja je ponuđena za državni paket akcija ,a koja je ujedno i najvažniji elemnt ponude vrednovaće se još i biznis plan koji će svaka banka dostaviti.To su ustvari planovi rada na ovom tržištu za privredu i stanovništvo , zatim planovi daljeg razvoja banke.Treći činilac koji će se uzeti u obzir prilikom ocenjivanja ponuda odnosi se na politiku radne snage.Tu će se naročito vrednovati interes novog vlasnika za održavanjem postojećeg broja radnika u bankama ,kao i program dalje obuke zaposlenih.Kada se sve ove tri bitne stvari procene najbolji ponuđač će se pozvati na pregovore.Oni mogu trajati najduže 45 dana ,ukoliko se u tom roku ne potpiše ugovor,poziv će se uputiti drugoplasiranom sa liste.Tako izgleda da ćemo najranije početkom jula znati ko je novi većinski vlasnik za Novosadsku i Kontinental banku. Zatim ostaje još desetak dana da novi gazda uđe u posed. Zato možemo očekivati da se privatizacija kompletno završi tokom letnjih meseci Posao oko prodaje dve velike vojvođanske bake tako je ušao u finale.U obe ove kuće država nudi na prodaju svoj paket do koga je došla po osnovu dugova u Parskom i Londonskom klubu poverilaca.Za Novosadsku banku to je 82,70 odsto kapitala,a za Kontinental 97, 95 odsto vlasništva.

Izvor: Dnevnik.

Prodaja deset hotela

Vlada Srbije donela je odluku da se ubrza privatizacija hotelske industrije, pa će u toku ove godine na prodaju biti ponuđeno 10 hotela u Beogradu i Srbiji, izjavio je juče potpredsednik Vlade Miroljub Labus...

Vlada najavila privatizaciju prerađivačkih kapaciteta NIS-a
Za i protiv prodaje rafinerija nafte
Iako je Vlada Srbije, odnosno ministar finansija Mlađan Dinkić pre nekoliko dana obznanio da će početkom sledeće godine prodati dve rafinerije za preradu nafte, sva tri nadležna ministarstva još ne znaju kako će to biti urađeno. Ovakav stav resornih ministarstava govori, ili da ova izjava nije ranije dogovorena, ili da ne žele da priznaju da postoji dogovor. Ako prodaja u Vladi nije dogovorena to znači da želimo da se dodvorimo MMF-u, a ako ministri ne žele da priznaju da dogovor postoji loše rade svoj posao. Prodaja rafinerija veoma je bitna za državu, jer predstavlja početak privatizacije NIS-a, kompanije koja ima strateški značaj za Srbiju. Sam početak ovako značajnog posla, prema informacijama u resornim ministarstvima, privrede, energetike i finansija, zasad je nedovoljno jasan. Zbrka u energetici pokazuje da Vlada nema jasan stav šta i kako želi da proda, što olakšava posao interesnim grupama i samom MMF-u. Naime, MMF je u saopštenju posle razgovora sa Vladom Srbije istakao da "država planira da proda većinski udeo u rafinerijama i to strateškom partneru". A najava privatizacije rafinerija mogla se čuti i ranije, a to je potvrdio i sam Radomir Naumov, ministra rudarstva i energetike. "Treba znati da dobit koja se može ubrati na domaćem tržištu nije tolika da bi omogućila modernizaciju rafinerija. Reč je o značajnim investicijama i za sve te poslove neophodno je od ukupne vrednosti obezbediti oko 80 odsto inostranog kapitala", rekao je Naumov za Tanjug. Baš tada, u proceduri usvajanja, bila je i nova Uredba o cenama derivata nafte, koja je, prema stavovima ovog ministarstva predviđala ista izdvajanja za obnovu rafinerija kao dosad, dok je prema mišljenju NIS-a reč o smanjenju prihoda za rafinerije. Posle završetka pregovora sa MMF-om stavovi ministarstava su konfuzni. U Ministarstvu finansija kažu da je ministar Dinkić rekao sve što je imao i da nema više komentara. U Ministarstvu privrede objašnjavaju da oni ni o čemu ne odlučuju, već da samo obavljaju tehnički deo posla. "Tek kada nam resorna ministarstva dostave spisak, plan i model privatizacije mi obavimo ostali deo posla", objašnjavaju u ovom ministarstvu. Ministarstvo energetike ostaje pri svom ranije iznetom stavu. "Investicije u rafinerije su potrebne, ali pod uslovom da država ostane većinski vlasnik u njima. Ovakav stav zastupamo i kada je ceo NIS u pitanju", dodaju u ovom ministarstvu. Inače, ranije namere Ministarstva energetike i NIS-a bile su da se rafinerije nafte obnove, jer samo tako mogu da opstanu na otvorenom tržištu. U slučaju privatizacije, ideja je bila da novi vlasnik kupi od svakog dela NIS-a po jedan pogon, čime bi se izbegla opasnost da se prodaju samo oni delovi koji su profitabilni. Britiš petrol Ministar za rad Slobodan Lalović izjavio je da je "trenutno izvesno" da će rafinerije NIS-a u Pančevu i Novom Sadu biti privatizovane i da su potencijalni kupci ugledne kompanije Britiš petroleum i Šel. "Dolazak tako krupnih investitora bio bi od velikog značaja za srpsko tržište u celini", naglasio je Lalović, a prenosi Tanjug. Šteta ili korist Povodom velike buke koja se digla oko promene Uredbe o cenama derivata nafte u Ministarstvu energetike kažu da je NIS imao dovoljno vremena da obnovi svoje rafinerije, ali i da nova Uredba neće smanjiti prihode rafinerije. Na drugoj strani, u NIS-u tvrde da će nova Uredba smanjiti sredstva za obnovu rafinerija, ali i da je potrebno još vremena da se one modernizuju. Prema procenama NIS-a, za obnavljanje rafinerija potrebno je između 600 i 700 miliona evra, a dosad je uloženo oko 200 miliona evra. Izvor: Glas javnosti.

Različita zalaganja ministra finansija i ministra kapitalnih investicija
Dinkić: Dat samo avans za Mobtel
Ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je juče da će država prodati svoj deo u Mobtelu na javnom tenderu tek kada se utvrdi koliko je taj udeo, a ne direktnom pogodbom sa kupcem te kompanije. Dinkić je rekao da ne veruje da je austrijski kupac BK trejda kupio tu kompaniju po tržišnoj ceni, već je, najverovatnije, dao samo avans, ali je istovremeno preuzeo veliki rizik. Međutim, ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić tvrdi suprotno. On je juče rekao "da bi bilo dobro da se postigne vansudsko poravnanje sa Austrijancima, ili da se donese presuda o vlasništvu u Mobtelu". Država jeste većinski vlasnik, naglasio je Ilić i to po nalazima Vladine komisije koja je to utvrdila prošle godine. "U svakom slučaju, Vlada Srbije svakako će prodati svoje akcije na tenderu", rekao je Ilić i dodao da očekuje da će Austrijanci isplatiti dividende koje PTT potražuje od Mobtela. Ilić je još istakao da je juče raspisan tender za finansijskog savetnika za telekomunikacije, pomoću kojeg će se dalje i to vrlo brzo, regulisati svi problemi u ovoj oblasti. Prema nalazu Vladine mešovite komisije, država je vlasnik najmanje 58 odsto u Mobtelu, a advokati koji zastupaju interese Telekoma Srbija pred Arbitražnim sudom u Cirihu tvrde da država može dobiti daleko više, pa čak i do 100 odsto u Mobtelu, naveo je Dinkić. "Državi se ne žuri", rekao je on i objasnio da novac od privatizacije Mobtela nije preko potreban, jer budžet Srbije beleži suficit, a zbog aranžmana sa MMF-om te pare ne bi smo mogli da trošimo i kada bi ih dobili. Dinkić očekuje da će jedna od preporuka savetnika za telekomunikacije biti da država izda licencu za trećeg operatera, ili da bude prodat državni udeo u Mobtelu pa čak i u Mobilnoj telefoniji Srbije. Savet nestručnih Na pitanje da li Vlada planira da ukine Savet za borbu protiv korupcije, Dinkić je odgovorio da s tim nije upoznat, ali je izdvojio lično mišljenje da taj savet ne treba da bude pri Vladi, već nezavisno telo. "Pola ljudi u tom savetu je neprofesionalno. Imaju volju, ali nemaju profesionalno znanje", rekao je Dinkić.

Zašto su gnevni mali akcionari
Koliko vredi Luka Beograd
Rok za privatizaciju Luke Beograd AD ističe 21. februara 2006. Prema proceni koju je 1998. godine izvršio Gradski zavod za veštačenje, vrednost kapitala iznosila je 150 miliona maraka, da bi nešto kasnije ekspertski tim Luke snizio vrednost preduzeća na svega 45 miliona. Članovi Kluba malih akcionara strahuju da se smišljeno radi na snižavanju vrednosti akcija kako bi budući kupci za što manje para došli u posed jednog od naših najuspešnijih preduzeća. Luka Beograd je osnovana 1962, a postupak transformacije otpočeo je 1988. godine. Prema podacima sa sajta, 60 odsto kapitala je u vlasništvu 4.500 akcionara, dok je 40 odsto u vlasništvu države odnosno Akcijskog fonda. Na sajtu piše da su akcionari organizovani kroz Udruženje malih akcionara u kom je 43 odsto akcionara i Klub malih akcionara koji obuhvata četiri odsto akcionara. U pismu dostavljenom „Blicu“, međutim, predstavnici Kluba kažu da čine 10 odsto ukupnog broja akcionara, dok za Udruženje malih akcionara tvrde da ga je mimo zakona organizovalo rukovodstvo firme. Udruženje, tvrdi se u pismu Kluba malih akcionara, nije do sada održalo nijednu skupštinu, niti svoje članove obaveštava o tome šta se dešava. „Bez saglasnosti skupštine niko nije mogao da potpiše ugovore o dugoročnom zakupu poslovnog prostora u Luci, pa je veliko pitanje koliko su ti ugovori, kao što je ugovor sa firmom ‘Idea’, čiji suvlasnik je odnedavno hrvatski biznismen i vlasnik ‘Agrokora’ Ivica Todorić, uopšte pravno valjani“, piše u pismu u kome članovi Kluba izražavaju bojazan da je stvaranje „zaštićenih zakupaca u srcu Luke“ deo smišljene politike čiji je krajnji cilj obezvređivanje kapitala. U reagovanju na takve stavove, objavljenom na sajtu Luke i potpisanom generalnog direktora Miroslave Drobac koja se na tom mestu nalazi već 13 godina, što je pravi fenomen za srpske prilike, ukazuje se na nekorektnost članova Kluba malih akcionara koji, kako se ističe, „šire glasine da rukovodioci manipulišu radnicima i da se izdavanjem u zakup poslovnog prostora dugogodišnjim partnerima umanjuje vrednost kapitala“ što, tvrdi se u reagovanju, apsolutno nije tačno. Aktuelno rukovodstvo Luke, piše na sajtu, zastupa stav da, zbog intenzivnog investicionog ulaganja poslednjih godina, procenu vrednosti kapitala treba korigovati (postupak je u toku), a tek potom nastaviti razgovore sa Akcijskim fondom oko aktivnosti vezanih za prodaju Luke. „Dok se to ne obavi, molimo razumne akcionare za strpljenje do prodaje akcija po ‘fer’ ceni“, poručuje rukovodstvo Luke svim akcionarima. U Akcijskom fondu smo saznali da, izuzev informativnih razgovora sa predstavnicima oba udruženja malih akcionara, sa rukovodstvom Luke do sada nisu obavljeni nikakvi konkretni pregovori. Budući da se u vlasništvu Fonda nalazi 40 odsto akcija Luke, to nije dovoljno da bi se privatizacija obavila putem tendera, odnosno mnogo je realnije da dođe do postupka preuzimanja. Izvor: Blic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta