Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na jučerašnjoj aukciji od ponuđenih 19 kupce našlo samo pet firmi
Hotel Srbija prodat za 250 miliona dinara
Na jučerašnjoj aukciji nastavlen je trend sve slabije prodaje preduzeća. Od ponuđenih 19 firmi prodato je samo pet a nešto viša cena od početne ostvarena je samo kod prodaje Hotela Srbija. O kupcu, koji je za kapital Hotela ponudio 250 miliona dinara, novinari, gotovo ništa nisu mogli da saznaju, osim da se zove Miloš Grujić. Konkurenti su mu bili investicioni fond Kilaki investment sa Kipra i Njegomir Kilibarda, čiji je identitet takođe, ostao nepoznat javnosti. Direktor Hotela Srbija Rajko Vukčević ocenio je da je ponuđena cena izuzetno niska i da je najverovatnije za to kriva Agencija za privatizaciju. - Procenjena vrednost hotela je blizu milijardu dinara i da smo znali da će naš hotel biti prodat po tako niskoj ceni i mi bismo učestvovali. Onaj ko je realizovao ovu kupovinu napravio je odličan posao jer je dobio hotel koji raspolaže sa 11.000 kvadratnih metara prostora i ima 330 soba raspoređenih na 18 spratova. Hotel je jedna od retkih firmi koja rentabilno posluje i nema ni dinara duga. Trenutno na računu ima tri miliona dinara i nema viška zaposlenih - kaže Vukčević. Kada je reč o popunjenosti kapaciteta, Vukčević je podsetio da su u ovom trenutku dve trećine kapaciteta u funkciji (zauzeto je 230 ležaja) a rezervisan je i smeštaj za septembar i oktobar, dok se samo jedna trećina soba izdaje kao kancelarijskil prostor. Na aukciji su za 53 miliona dinara prodati i restorani Bela Crkva. Kupac je Risto Gojković u čijem se vlasništvu nalaze Hotel Rojal i Tehnohemija iz Beograda. Firma - Minel - fad prodata je u drugom nadmetanju za 17 miliona dinara, dok je pirana Bor iz Bosilegrada za samo 843.000 dinara otišla u ruke Gojka Rajkovića. Na jučerašnjoj aukciji delovi preduzeća Zmaj u restrukturiranju (magacini preduzeća) prodati su za 224,8 miliona dinara ineženjering firmi - Darsi end Plat. Predstavnik ovog preduzeća Ljubomir Đorđević izjavio je da ovu kompaniju interesuje samo magacinski prostor a ne i proizvodni program Zmaja. Inače, Grupa akcionara Zmaja protestovala je juče ispred Agencije zahtevajući od države da prestane da prodaje imovinu po "bagatelnoj" ceni, kao što je to juče uradila s magacinima Zmaja čija je vrednost procenjena na 14 miliona evra. Hotel Jugoslavija na aukciji 30. juna Agencija za privatizaciju objavila je juče da će aukcijska prodaja beogradskog hotela Jugoslavija biti održana 30. juna ove godine. Početna cena tog hotela, koji je u vlasništvu kompanije Dunav osiguranje, je 42,4 miliona evra, a uslov za učesće na aukciji je polaganje depozita u vrednosti od 2,9 miliona evra. Zainteresovani kupci mogu od 25. maja da preuzmu aukcijsku dokumentaciju po ceni od 60.000 dinara. Krajnji rok za podnošenje prijava za učešće na aukciji je 27. juni. Ukupna površina hotela Jugoslavija, koji ima osam spratova, je 53.000 kvadratnih metara. Izvor: Danas.

U Zastava - Oružju juče počelo izjašnjavanje radnika za dobrovoljni odlazak
Odlazak uz otpremninu od tri stotine evra
Izjašnjavanje radnika Zastave Oružja o tome da li, uz odgovarajuće otpremnine, žele dobrovoljno da napuste fabriku počelo je juče i trajaće do 10. juna. U Zastavinoj fabrici oružja, prema zvaničnim procenama, prekobrojno je još 1.754 radnika (u leto 2001. prilikom transformacije bivše Grupe Zastava bez posla je ostalo oko 1.500 oružara a posle izjašnjavanja u fabrici bi trebalo da ostane oko 1.700 radnika. Radnicima koji dobrovoljno žele da napuste firmu biće isplaćene otpremnine od po 300 evra po godini radnog staža pri čemu 200 obezbeđuje država, a preostalih 100 fabrika iz sopstvenih izvora. Izuzetak su oni oružari kojima je ostalo do dve godine do penzije kojima će, na ime otpremnina biti isplaćeno, u proseku, 100 evra po godini staža, i koji će potom biti upućeni na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje, gde će dobijati mesečne prinadležnosti u visini od 50 odsto od zarada ostvarivanih na radnim mestima. Predsednik Sindikata Zastava Oružja Jugoslav Ristić kaže da su reakcije radnika podeljene. - Na jednoj strani su oni koji tvrde da je Sindikat prodao i radnike i firmu, te da na ovaj način gasimo fabriku a na drugoj su zaposleni koji su svesni činjenice da je smanjenje broja radnika neophodno kako bi fabrika mogla da opstane - kaže Ristić. Službenica Rajka Jevtić spada u grupu onih zaposlenih u Zastava - Oružju koji smatraju da broj radnika u toj fabrici mora da se svede na optimalan nivo. "Ponuđeni socijalni program za dobrovoljno napuštanje fabrike je korektan. Već sam odlučila da uzmem otpremninu i napustim fabriku. Ne bojim se budućnosti, jer sam navikla da radim i ne libim se bilo kog posla - ističe naša sagovornica. Izvor: Danas.

„ATB Sever” emituje akcije

Uprava “ATB Severa” iz Subotice saopštila je juče da je, četiri meseca posle prodaje subotičke fabrike elektromotora “Sever”, ta firma uspešno integrisana u prodajnu mrežu “ATB grupe”. Kako se navodi u saopštenju, na godišnjoj skupštini fabrike doneta je odluka o integraciji sedam “Severovih” preduzeća u jedno akcionarsko društvo, koje neće ugroziti prava akcionara. Doneta je, takođe, i odluka o dokapitalizaciji “ATB Severa”, emisijom novih akcija.U saopštenju se ističe i da će uskoro biti usvojen i koncept za restrukturiranje preduzeća.

Skupština Evropske banke za obnovu i razvoj počinje u nedelju u Beogradu
Prilika da Srbija privuče investitore
Više od 3.000 državnih zvaničnika, bankara, investitora, predstavnika najvećih svetskih kompanija i ekonomista učestvovaće na Godišnjoj skupštini Odbora guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj, koja u Centru "Sava" u Beogradu počinje u nedelju, a završava se u ponedeljak. Interesovanje svetske finansijske elite za dolazak u srpsku prestonicu tri puta je veće nego za prethodnu skupštinu EBRD-a, koja je održana u Londonu. Svi hoteli u Beogradu već su prebukirani, a prestonica je pokazala i svoje nedostatke - manjak visokoluksuznih hotela - zbog čega je više stotina poslovnih ljudi otkazalo svoj dolazak. Ovaj skup odlična je prilika da se imidž zemlje popravi i da se Srbija potencijalnim ulagačima predstavi u najboljem svetlu, kako bi privukla što više investicija. Pored više desetina zvaničnih susreta, među kojima se izdvaja Okrugli sto premijera zemalja jugoistočne Evrope, guverneri EBRD-a usvojiće izveštaj o radu i rezultatima ostvarenim u prethodnoj godini. Priprema ovog najvećeg skupa zvaničnika posle Skupštine Svetske banke, koja je održana sedamdesetih godina prošlog veka, počela je još 2004. godine i koštala je 300 miliona dinara. Polovinu sume platila je Vlada Srbije, a polovinu grad Beograd. Međutim, ne treba zanemariti novac koji će gosti potrošiti u Srbiji. Program Skupštine sastoji se iz dva dela. Prvi je godišnja konferencija 60 guvernera zemalja članica banke i predstavnika EBRD-a i Evropske investicione banke, dok drugi deo predstavlja poslovni forum. Takođe, EBRD će predstaviti 27 zemalja u koje ulaže ta banka. Domaćin celokupne manifestacije biće ministar finansija Mlađan Dinkić, koji je i guverner u ovoj evropskoj banci, a zamenik će mu biti crnogorski ministar finansija Igor Lukšić. U subotu, dan pre Skupštine, održaće se Investicioni forum SCG, koji će otvoriti predsednik EBRD-a Žan Lemijer, na kom će prisustvovati investitori iz celog sveta. - Odluka EBRD-a da Godišnju skupštinu održi u Beogradu, vrlo je jasan signal regionu da može da računa na podršku u tranziciji. EBRD je spremna da veću pažnju posveti Balkanu, pošto je obavila veliki deo posla pomoći bivšim socijalističkim zemljama srednje i istočne Evrope da prođu kroz tranziciju i pripreme se za članstvo u Evropskoj uniji - izjavio je Lemijer. On je istakao da se pojavljuje novi trend da strana ulaganja ulaze u bankarstvo i druge oblasti i da je ključno da vlade na zapadnom Balkanu shvate da moraju još više da se potrude i stvore povoljnije uslove za investiranje, kako bi privukle ulagače. "Vlade moraju da predvide šta će privući investitore i da doprinesu otvaranju radnih mesta", poručio je Lemijer. Novi ugovori Direktor EBRD-a za jugoistočnu Evropu Oliver Dešamp rekao je da će ta banka ove godine u SCG uložiti do sada najveći iznos sredstava. On je kazao da će se tokom skupa potpisati tri ugovora sa vladama SCG, ukupne vrednosti 90 miliona dolara i da je za ulaganje u Srbiju rezervisano još oko 150 miliona evra, od čega će se najmanje 40 do 50 miliona evra uložiti u finansijski sektor. Glavni ekonomista EBRD-a Piter Sanfej rekao je da je banka do sada u SCG uložila 2,6 odsto ukupnog fonda od 25,3 milijardi evra kojim raspolaže, prenosi Beta. Izvor: Glas javnosti.

Prema pisanju bečkog nedeljnika Format
Austrijanci udeo u Mobtelu platili između 350 i 400 miliona evra
Konzorcijum austrijskih investitora oko Martina Šlafa platio je Bogoljubu Kariću između 350 i 400 miliona evra za BK Trejd, koja je suvlasnik u srpskom operateru mobilne telefonije kompaniji Mobtel, piše bečki nedeljnik Format. Prema tom listu, Šlaf će odustati od svog prava prvenstva samo ako država Srbija udeo u Mobtelu proda austrijskom Mobilkomu, a ukoliko do toga ne dođe on će iskoristiti svoje pravo preče kupovine i kupiti i preostali deo srpskog mobilnog operatera. Pravo prvenstva koje je postojalo obostrano između Karića i Vlade Srbije, kako se podseća, Šlaf je zaobišao tako što je otkupio BK Trejd. Format ističe da je Telekom Austrija (TA), sa svojim operaterom mobilne telefonije Mobilkomom, u preuzimanju Mobtela odmakao dalje nego što se pretpostavljalo. List se poziva na dogovor između Bogoljuba Karića i vlasti u Srbiji prema kojem postoji pravo prvenstva pri kupovini za vlasnike. Nakon što je otkupio Karićev deo, konzorcijum austrijskih investitora oko Martina Šlafa ima to pravo prvenstva, tvrdi bečki nedeljnik. Portparol Mobilkoma Elizabet Mates je rekla da će ta kompanija učestvovati u regularnom procesu predaje ponuda i izrazila očekivanje da bi tender mogao biti raspisan, te da će ga kontrolisati i voditi jedan savetnik vlade Srbije. Mates je, u izjavi austrijskoj novinskoj agenciji APA, dodala da se Mobilkom nalazi u razgovorima sa srpskom vladom, ali još uvek ne i u zvaničnim pregovorima. Izvor: Danas.

STRANCI O ŠANSAMA VOJVOĐANSKE POLJOPRIVREDE
Puno posla do Evrope
Vojvodina ima izuzetne poljoprivredne potencijale, ali i nagomilane probleme u agraru, slične zemljama u okruženju. Država bi trebalo da pomogne seljaku tako što će povećati subvencije i premije, ponuditi povoljne bankarske uslove, međutim, i paori treba da zasuču rukave, ocena je stranih privrednika koji su posetili Međunarodni sajam u Novom Sadu... Izvor: Dnevnik.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta