Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Iz Zastava - Oružja odlazi još 450 radnika

U prva tri dana izjašnjavanja u Zastava - Oružju se za dobrovoljni odlazak iz fabrike, uz odgovarajuću otpremninu, opredelilo oko 450 radnika. Podsetimo da izjašnjavanje kragujevačkih oružara o dobrovoljnom napuštanju fabrike traje do 10. juna, te da je, prema zvaničnoj proceni, u Zastava - Oružju prekobrojno još 1.754 radnika. Radnicima Zastavine fabrike oružja koji se odluče za dobrovoljno napuštanje firme biće isplaćene otpremnine od po 300 evra po godini staža. Izuzetak su oni oružari kojima je ostalo do dve godine do penzionisanja, kojima će, na ime otpremnina, biti isplaćeno, u proseku, po 100 evra po godini staža, i koji će, potom, biti upućeni na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje. - Direktor kadrovskog sektora u Zastava - Oružju Borivoje Spasojević kaže da su u fabrici zadovoljni odzivom radnika. Nemoguće je predvideti koliko će ljudi odlučiti da napusti firmu, ali je realno očekivati da će fabrika, nakon 10. juna, imati rešen problem viška radnika - smatra Spasojević. U Zastava - Oružju bi, inače, prema procenama, trebalo da ostane radno angažovano nešto više od 1.700 oružara. Toliki broj zaposlenih obezbedio bi fabrici rentabilno poslovanje. S druge strane, rešavanje problema prekobrojnih, među kojima preovlađuju oni sa 30 i više godina radnog staža, otvorilo bi mogućnost za kadrovsko podmlađivanje najstarijeg domaćeg industrijskog preduzeća Zastave Oružja. Izvor: Danas.

Od oktobra samo licencirani stečajni upravnici

Od oktobra ove godine stečajne postupke u Srbiji će moći da vode samo stečajni upravnici koji dobiju licencu za taj posao, najavio je juče direktor Agencije za licenciranje stečajnih upravnika Jovan Jovanović. "U julu će biti izdata prva licenca za stečajne upravnike, posle organizovanja stručnog ispita", rekao je Jovanović na konferenciji za novinare. Trenutno u Srbiji, prema njegovim rečima, ima 600 stečajnih upravnika, a za polaganje stručnog ispita moći će da se prijave samo oni koji imaju fakultetsko obrazovanje i tri godine radnog iskustva. On je naglasio da će se, prvi put, primenjivati pravilnik o utvrđivanju nacionalnih standarda za upravljanje stečajnom masom, kao i kodeks etike za stečajne upravnike. Nije precizirano koliko stečajnih postupaka će istovremeno moći da vodi jedan stečajni upravnik, ali je, kako je istakao Jovanović, predviđeno da se stečajni upravnici isplaćuju iz prihoda od naplate poverilaca i biće motivisani da u kraćem roku okončaju postupke. Ministar za privredu Predrag Bubalo rekao je da je u toku 1.500 stečajnih postupaka, a da je polovina od tog broja započeta pre više od dve godine. "Novim Zakonom o stečaju, koji se primenjuje od februara ove godine, precizirano je da stečajni postupak može da traje najduže godinu dana, a očekujemo da će se jednostavniji slučajevi rešavati i za šest meseci", naglasio je Bubalo. U skladu sa novim zakonom, kako je dodao, pokrenuto je 130 stečajnih postupaka, a 70 su pokrenuli trgovinski sudovi, koji će i dalje imati značajnu ulogu u sprovođenju stečajnih postupaka. Agencija za privatizaciju će imati ulogu kolektivnog stečajnog upravnika u preduzećima koja su predviđena za stečaj, a u kojima je većinsko državno ili društveno vlasništvo. Do sada je u 37 takvih preduzeća pokrenut stečaj, a 17 postupaka se vodi u skladu sa novim propisima. Izvor: Danas.

Na seminaru u kanadskoj ambasadi zaključeno:
Kanadske kompanije spremne za ulaganja u SCG
Ambasador Kanade u Beogradu Donald Meklenan izjavio je juče da sve više kompanija iz te zemlje ulaže ili je zainteresovano za ulaganje u Srbiju i Crnu Goru. Kompanije iz Kanade su u prethodnih pet godina u SCG investirale 170 miliona kanadskih dolara, od čega samo u prošloj godini 50 miliona, rekao je on na poslovnom seminaru "Otkrivanje Srbije i Crne Gore - kanadski pristup", koji je održan u kanadskoj ambasadi. Uz ocenu da kanadska ulaganja svake godine rastu, Meklenan je izrazio optimizam u pogledu ekonomske saradnje dve zemlje, jer se poslovna klima u SCG popravlja. On je rekao da je cilj okupljanja kanadskih privrednika i predstavnika institucija i privrede iz SCG, unapređenje poslovne saradnje, investicija i trgovinske razmene dve zemlje. Meklenan je podsetio da je ukupna prošlogodišnja spoljnotrgovinska razmena SCG i Kanade iznosila 23 miliona dolara, ali je dodao da raznovrsnost proizvoda koji se uvoze i izvoze, predstavlja dobar potencijal za budućnost. Meklenan je precizirao da su Kanađani najzainteresovaniji za ulaganje u informatiku, proizvodnju zdrave hrane, energetiku, rudarstvo, transport, nekretnine, telekomunikacije i usluge. Kanadski privrednici, koji već nekoliko godina imaju svoje kompanije u SCG, najavili su da žele da prošire poslovanje i povećaju investicije. Oni su ocenili da je najbolji način za poslovanje u SCG, osim osnivanja zajedničkih kompanija, posedovanje manjinskog udela u nekoj od firmi. Savetovanju su prisustvovali i ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić, predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i kanadske državne banke za finansiranje izvoza (EDC). DINKIĆ: Uskoro plan restrukturiranja RTB Bor Srpski ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je da je Vlada Srbije raspisala tender za strateškog savetnika za privatizaciju telekomunikacija. On je na poslovnom seminaru "Otkrivanje Srbije i Crne Gore - kanadski pristup", koji je održan u kanadskoj ambasadi, nakon predstavljanja makroekomoske situacije u zemlji, kazao da će vlada za nedelju dana objaviti i plan za rekonstrukciju Rudarsko topioničarskog basena Bor. Dinkić je kazao da se krajem jula planira raspisivanje tendera za privatizacionog savetnika Naftne industrije Srbije koja će biti privatizovana početkom naredne godine. Plan je, kako je kazao ministar finansija, da se prodaju rafinerije, a možda čak i pumpe. Izvor: Danas.

Novo poskupljenje derivata nafte

Naftni derivati će od subote, kada uredba o formiranju cene derivata stupa na snagu, poskupeti prosečno za 2,5 dinara po litru. NIS i privatni prometnici će do petka odlučiti za koliko će povećati maloprodajne cene derivata na svojim pumpama. I jedni i drugi su zadovoljni što će uredba, koju je Vlada ranije usvojila, konačno početi da se primenjuje, ali privatnici ne poriču mogućnost blokade rafinerija jer je snabdevanje i dalje nedovoljno. - Kada uredba stupi na snagu, gorivo će sigurno poskupeti za dva-tri dinara. Ali u odnosu na cenu sirove nafte i kurs dolara, ponovo će doći do dispariteta, tako da će derivati opet biti jeftiniji nego što bi trebalo. Uredbom je uređeno i da se maloprodajna marža poveća sa četiri na pet dinara, ali to nije dovoljan razlog da odustanemo od protesta, jer na našim pumpama i dalje nema dovoljno dizela i evrodizela - objašnjava Radomir Ristić, predsednik UO AD „Nafta“. Iako su privatnicima ispunjeni zahtevi, ovom uredbom nije, kako nezvanično saznajemo, zadovoljno Ministarstvo energetike, jer su oni predlagali da promena cene derivata bude usklađena sa kretanjima cene sirove nafte, dok su ovakvom uredbom ispunjeni prohtevi Ministarstva finansija. Građani će od sledeće nedelje benzin kupovati po ceni većoj za najviše 2,5 dinara, a od prometnika zavisi da li će maksimalno poskupeti svoje proizvode. Izvor: Blic.

Šti­ti­mo na­še "No­vo­sti"

DVA udru­že­nja ma­lih ak­ci­o­na­ra Kom­pa­ni­je "No­vo­sti" održala su kon­fe­ren­ci­ju za štam­pu, na ko­joj se po­no­vo pred­sta­vlja­ju kao pra­vi i je­di­ni pred­stav­ni­ci ma­lih ak­ci­o­na­ra. Mo­ra­mo za­to re­ći jav­no­sti da po­sto­ji i naš Klub, u ko­jem oku­plja­mo ma­le ak­ci­o­na­re i da nas je tu da­le­ko naj­vi­še: 251 upi­san ak­ci­o­nar (od ukup­no 433), sa 2.782 ak­ci­je (od ukup­no 4,268), To pred­sta­vlja vi­še ne­go po­lo­vi­nu svih ak­ci­ja ma­lih ak­ci­o­na­ra Kom­pa­ni­je. Za­to ni­je ko­rekt­no, najblaže re­če­no, da se go­vo­ri u ime svih ak­ci­o­na­ra, kao što ni­je ko­rekt­no ni da se jav­no, sa ne­tač­nim po­da­ci­ma, go­vo­ri o ku­ći u ko­joj se ra­di i za­ra­đu­je hleb. Iz iz­ja­va pred­stav­ni­ka dva udru­že­nja ja­sno se vi­di da oni bra­ne ide­ju da se ak­ci­je pro­da­ju ne­mač­koj ku­ći VAC. Oni već zna­ju ko­li­ko je VAC po­nu­dio i šta sve ima u po­nu­di, iako ona još ni­je ni otvo­re­na, ni jav­na, ni pri­hva­će­na od nadležnih in­stan­ci. Ni­ti će možda bi­ti sa­mo je­dan po­nu­đač. Za raz­li­ku od njih mi želimo da bu­de­mo ve­ćin­ski ak­ci­o­na­ri u "No­vo­sti­ma" i da svo­je ak­ci­je ne ras­pro­da­je­mo. Zbog to­ga i for­mi­ra­mo po­seb­no pred­u­ze­će "No­vo­sti", kao sa­mo­stal­no prav­no li­ce, ko­je će i sa­mo mo­ći da kon­ku­ri­še za ku­po­vi­nu ak­ci­ja, i omo­gu­ći oni­ma ko­ji žele da pro­da­ju ak­ci­je da to uči­ne pod naj­bo­ljim uslo­vi­ma ili da sa stra­te­škim part­ne­rom stva­ra ve­ćin­ski pa­ket. Dva udru­že­nja su bi­la pri­hva­ti­la tu ide­ju, a sa­da je pro­gla­ša­va­ju ne­ko­ri­snom i od­ba­cu­ju. Ne želimo da jav­no po­le­mi­še­mo sa svo­jim re­dak­cij­skim ko­le­ga­ma i uno­si­mo za­bu­nu, ni me­đu ak­ci­o­na­ri­ma, ni me­đu svo­jim či­ta­o­ci­ma, ni u jav­no­sti. Za­la­ga­će­mo se da stva­ri idu za­kon­skim to­kom, uz pu­no uče­šće ak­ci­o­na­ra i is­pu­nje­nje nji­ho­vih opre­de­lje­nja. Že­li­mo da "No­vo­sti" sa­ču­va­mo kao sta­bil­nu, zdra­vu, na­ci­o­nal­nu ku­ću kao i njen vi­so­ki prestiž ka­kav ima da­nas. To ne­će­mo po­sti­ći sa­op­šte­nji­ma i kon­fe­ren­ci­ja­ma za štam­pu - ne­go bor­bom le­gal­nih or­ga­na Kom­pa­ni­je i svo­jim ak­tiv­nim uče­šćem u do­no­še­nju važnih od­lu­ka. LE­GAL­NO I BEZ ŽUR­BE Ne že­le­ći da zlo­u­po­tre­blja­vam pro­stor u no­vi­na­ma u ko­ji­ma se pot­pi­su­jem sa dve najvažnije funk­ci­je, ni­ti po­le­mi­šem jav­no sa sa­rad­ni­ci­ma (kao da ne­ma­mo dru­gih pro­sto­ra i na­či­na), po­vo­dom kon­fe­ren­ci­je za štam­pu dva udru­že­nja ma­lih ak­ci­o­na­ra (ma­da po­sto­ji i Klub ma­lih ak­ci­o­na­ra, broj­ni­ji od oba udru­že­nja), želim da ukažem sa­mo na ne­ko­li­ko či­nje­ni­ca: 1. Skup­šti­na ak­ci­o­na­ra ni­je od­la­ga­na go­di­nu da­na - ka­ko ne­ke agen­ci­je na­vo­de sa kon­fe­ren­ci­je - ne­go je odložena za evo, dva me­se­ca. 2. Skup­šti­nu ni­sam odložio ja ne­go sud­ski or­ga­ni pri­vre­me­nim me­ra­ma. 3. Di­vi­den­de ak­ci­o­na­ri­ma ni­su po­de­lje­ne jer tu od­lu­ku mo­ra da do­ne­se Skup­šti­na ak­ci­o­na­ra. 4. Ospo­ra­vao sam i ospo­ra­vam, i bo­ri­ću se svim le­gal­nim sred­stvi­ma i da­lje pro­tiv to­ga da Sa­vet mi­ni­sta­ra državne za­jed­ni­ce ima pred­stav­ni­ka u Skup­šti­ni ak­ci­o­na­ra (29,52 od­sto državnog ka­pi­ta­la) jer on ni­je vla­snik ka­pi­ta­la i vu­če lažna osni­vač­ka i upra­vljač­ka pra­va. 5. Bra­nim opre­de­lje­nje da se svo­jin­ska tran­sfor­ma­ci­ja u Kom­pa­ni­ji "No­vo­sti" iz­ve­de le­gal­nim pu­tem, uz sva sre­đe­na do­ku­men­ta, u raš­či­šće­nim imo­vin­sko-prav­nim od­no­si­ma (što do­sad ni­je uči­nje­no), uz pro­ce­nu ukup­nog ka­pi­ta­la "No­vo­sti" (što ni­je za­vr­še­no), uz pu­nu od­go­vor­nost vla­sti Sr­bi­je (ko­ja još ni­je re­kla svo­ju reč i is­ko­ri­sti­la svo­ja pra­va), uz pro­pi­se države Sr­bi­je (jer su oni je­di­ni punovažni). 6. Pro­ti­vim se da ku­ća bu­de ustu­plje­na i izložena li­ci­ti­ra­nju stra­nih mi­li­o­ne­ra i do­ma­ćih taj­ku­na, jer no­vin­ske ku­će ni­su isto što i ce­men­ta­re i pi­va­re, a na­ro­či­to to ni­su uspe­šne "No­vo­sti". 7. Že­lim da "No­vo­sti", ako ika­ko mo­gu, osta­nu u ru­ka­ma sa­da­šnjih ak­ci­o­na­ra. 8. Kom­pa­ni­ja je sa­svim sta­bil­na, zdra­va i efi­ka­sna. 9. Pro­se­čan tiraž za pr­vih pet me­se­ci (upr­kos uda­ru i pa­du zbog po­sku­plje­nja za 10 di­na­ra), je 265.,000 pri­me­ra­ka. 10. Ne po­sto­je ni­ka­kvi ni mo­ji ni dru­gi ugo­vo­ri, ko­jim je na bi­lo ko­ji na­čin ošte­će­na Kom­pa­ni­ja "No­vo­sti", 11. Ako po­sto­ji i jed­na ne­za­ko­ni­ta rad­nja ko­ju sam uči­nio, ne­ka or­ga­ni Kom­pa­ni­je ili ak­ci­o­na­ri ku­će po­kre­nu sud­ski po­stu­pak pro­tiv me­ne. 12. Ako le­gal­ni or­ga­ni Kom­pa­ni­je pro­ce­nju­ju da na bi­lo ko­ji na­čin ome­tam pro­ces svo­jin­ske tran­sfor­ma­ci­je "No­vo­sti", raz­voj "No­vo­sti" ili ure­đi­vač­ku po­li­ti­ku - spre­man sam istog tre­nut­ka da se po­vu­čem. 13. Na kra­ju, pi­ta­nje: ko­me i za­što se žuri, već me­se­ci­ma, da se ak­ci­je "No­vo­sti" pro­da­ju ka­da ni­je za­po­če­la, ta­ko­re­ći, pri­va­ti­za­ci­ja ni jed­ne dru­ge ozbilj­ni­je me­dij­ske ku­će (na­ro­či­to biv­še "sa­ve­zne") i ka­da se rok za to po­me­ra naj­ma­nje za kraj 2006. go­di­ne? Ak­ci­o­na­ri "No­vo­sti" ima­ju ve­ćin­ski pa­ket, uspe­šno sa­mi upra­vlja­ju fir­mom, i sa­da ih ne­ko smi­šlje­no gu­ra - iz ko zna ko­jih in­te­re­sa - u gro­tlo jav­nih li­ci­ta­ci­ja i pre­pr­o­da­ja, vi­de­ći ka­ko su i ne­ke dru­ge uspe­šne ku­će gur­nu­te u živi pe­sak na­net sa Kaj­man­skih i dru­gih ostr­va. Ma­noj­lo Vu­ko­tić. Izvor: Novosti.

"Ju­go­sla­vi­ja" dr­ži ce­nu

Pro­da­ja ho­te­la "Ju­go­sla­vi­ja" tre­ba­la bi da ozna­či bum u pri­va­ti­za­ci­ji ho­tel­skih pred­u­ze­ća. Na auk­ci­ji, ko­ja je za­ka­za­na za 30. jun, nad­me­ta­nje za "Ju­go­sla­vi­ju" kre­nu­će od 42,372 mi­li­o­na evra. Pri­ja­ve ku­pa­ca Agen­ci­ja za pri­va­ti­za­ci­ju pri­ma do 27. ma­ja, a de­po­zit je 2,96 mi­li­o­na evra. Za raz­li­ku od svih dru­gih pro­da­ja za "Ju­go­sla­vi­ju" ne­ma ku­po­vi­ne na ra­te. Uslov je da ku­pac sve pa­re iz­br­o­ji od­jed­nom. Ho­tel "Ju­go­sla­vi­ja" je ran­gi­ran sa če­ti­ri zve­zdi­ce. Osmo­sprat­ni­ca, na ušću Sa­ve i Du­na­va, sa oko 53.000 kva­drat­nih me­ta­ra, ima 130 so­ba i 18 apart­ma­na. Glav­ni adut "Ju­go­sla­vi­je" je lo­ka­ci­ja. U kon­sul­tant­skoj ku­ći ko­ja je ra­di­la gro fi­nan­sij­skih kal­ku­la­ci­ja pri­zna­ju da su u for­mi­ra­nju ce­ne po­šli upra­vo od lo­ka­ci­je. Za obje­kat tog ga­ba­ri­ta, ka­da bi se pra­vio na le­di­ni, sa­mo tro­ško­vi ko­mu­na­li­ja iz­no­si­li bi oko 21 mi­lion evra. Uz to, sle­de­ća stav­ka kal­ku­la­ci­je je mo­guć­nost da se uz ho­tel do­bi­je još tri hek­ta­ra ze­mlji­šta, na ko­me bi mo­gao da se na­pra­vi ne­ki no­vi obje­kat. Na sve to iz­ra­ču­na­ta je, po­tom, sa­ma vred­nost zgra­de "Ju­go­sla­vi­ja", ko­ja ne može bi­ti za­ne­ma­ri­va, ko­li­ko god bi­lo pri­med­bi na njen soc-re­a­li­stič­ki ar­hi­tek­ton­ski iz­gled. Da li će ova­ko upa­ko­va­na pro­da­ja "Ju­go­sla­vi­je" us­pe­ti? Kre­a­to­ri ovog po­du­hva­ta uve­re­ni su da ho­će. Ne ga­je ilu­zi­je da će ce­na oti­ći ne­što dra­stič­no iz­nad ovih start­nih 42,3 mi­li­o­na evra, ali oče­ku­ju da će se za ku­po­vi­nu pri­ja­vi­ti ne­ki svet­ski la­nac ho­te­la, na­lik "Še­ra­to­nu", "Hil­to­nu"... U naj­go­roj va­ri­jan­ti, po­što pu­ne po­tvr­de od tih svet­skih kom­pa­ni­ja za sa­da ne­ma, "Ju­go­sla­vi­ja" bi mo­gla da se, sa ovom ce­nom, 30. ju­na pro­da pre­ko ne­kog in­ve­sti­ci­o­nog fon­da. In­ve­sti­ci­o­ni fon­do­vi, ina­če, ula­ze u ova­kve ku­po­vi­ne i to kao pre­la­zna eta­pa od svet­skih ho­tel­skih la­na­ca: oni ulože no­vac u po­di­za­nje vred­no­sti ku­plje­nog objek­ta i on­da ga pro­da­ju ve­li­kim kom­pa­ni­ja­ma. Ova­kvi uslo­vi pro­da­je ho­te­la "Ju­go­sla­vi­ja" dik­ti­ra­ni su i ti­me što se Agen­ci­ja za pri­va­ti­za­ci­ju po­ja­vlju­je sa­mo kao mo­de­ra­tor tog pro­se­ca. "Du­nav osi­gu­ra­nje" je vla­snik ho­te­la "Ju­go­sla­vi­ja" i oni su uglav­nom ra­di­li kom­ple­tan pro­gram pro­da­je. U vla­sni­štvu "Du­nav osi­gu­ra­nja" su još dva ho­te­la: be­o­grad­ski, ta­ko­đe, prestižni "Me­tr­o­pol" i ho­tel "Zla­ti­bor" na Zla­ti­bo­ru. Ka­da će bi­ti ta dva ho­te­la iz­ne­ta na pro­da­ju, pre­ci­znih in­for­ma­ci­ja ne­ma, ali okvir­ni plan je ova go­di­na. Agen­ci­ja za pri­va­ti­za­ci­ju je, ina­če, to­kom pro­te­kle 3,5 go­di­ne pro­da­la bli­zu 70 ho­te­la. Za raz­li­ku od ho­te­la "Ju­go­sla­vi­ja" Agen­ci­ja je sve te ho­te­le pro­da­va­la po istom me­to­du kao i osta­la dru­štve­na pred­u­ze­ća: ru­ko­vo­de­ći se is­klju­či­vo knji­go­vod­stve­nom vred­no­šću tih fir­mi. Po­čet­na ce­na za sve je, ta­ko­đe bi­la pri­ma­mlji­va: razrežu pe­ti­nu knji­go­vod­stve­ne vred­no­sti, pa ako ima vi­še kan­di­da­ta za ku­po­vi­nu ce­na može i da pod­ba­ci. Najsvežiji pri­mer ka­ko Agen­ci­ja za pri­va­ti­za­ci­ju, kad sa­ma ra­di, utvr­đu­je po­čet­ne ce­ne i re­a­li­zu­je pro­da­ju je be­o­grad­ski ho­tel "Sr­bi­ja". Ovaj ho­tel, 18-sprat­ni­ca od 11.000 kva­drat­nih me­ta­ra, pro­dat je pro­šle ne­de­lje na auk­ci­ji za tri mi­li­o­na evra na še­sto­go­di­šnju ot­pla­tu. Sa iz­u­zet­kom dva-tri ho­te­la, svih tih 70-tak do sa­da pro­da­tih pa­za­re­no je na še­sto­go­di­šnju ot­pla­tu. Ukup­na ce­na za sve, sa če­ka­njem da pa­re stig­nu za ne­ko­li­ko go­di­na, je oko 30 mi­li­o­na evra, od­no­sno ni ko­li­ko za jed­nu "Ju­go­sla­vi­ju". Izvor: Novosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta