|
|
|
|
|
Arhiva vesti |
|
Iz Zastava - Oružja odlazi još 450 radnika U prva tri dana izjašnjavanja u Zastava - Oružju se za dobrovoljni odlazak iz fabrike, uz odgovarajuću otpremninu, opredelilo oko 450 radnika. Podsetimo da izjašnjavanje kragujevačkih oružara o dobrovoljnom napuštanju fabrike traje do 10. juna, te da je, prema zvaničnoj proceni, u Zastava - Oružju prekobrojno još 1.754 radnika. Radnicima Zastavine fabrike oružja koji se odluče za dobrovoljno napuštanje firme biće isplaćene otpremnine od po 300 evra po godini staža. Izuzetak su oni oružari kojima je ostalo do dve godine do penzionisanja, kojima će, na ime otpremnina, biti isplaćeno, u proseku, po 100 evra po godini staža, i koji će, potom, biti upućeni na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje. - Direktor kadrovskog sektora u Zastava - Oružju Borivoje Spasojević kaže da su u fabrici zadovoljni odzivom radnika. Nemoguće je predvideti koliko će ljudi odlučiti da napusti firmu, ali je realno očekivati da će fabrika, nakon 10. juna, imati rešen problem viška radnika - smatra Spasojević. U Zastava - Oružju bi, inače, prema procenama, trebalo da ostane radno angažovano nešto više od 1.700 oružara. Toliki broj zaposlenih obezbedio bi fabrici rentabilno poslovanje. S druge strane, rešavanje problema prekobrojnih, među kojima preovlađuju oni sa 30 i više godina radnog staža, otvorilo bi mogućnost za kadrovsko podmlađivanje najstarijeg domaćeg industrijskog preduzeća Zastave Oružja. Izvor: Danas.
Od oktobra samo licencirani stečajni upravnici Od oktobra ove godine stečajne postupke u Srbiji će moći da vode samo stečajni upravnici koji dobiju licencu za taj posao, najavio je juče direktor Agencije za licenciranje stečajnih upravnika Jovan Jovanović. "U julu će biti izdata prva licenca za stečajne upravnike, posle organizovanja stručnog ispita", rekao je Jovanović na konferenciji za novinare. Trenutno u Srbiji, prema njegovim rečima, ima 600 stečajnih upravnika, a za polaganje stručnog ispita moći će da se prijave samo oni koji imaju fakultetsko obrazovanje i tri godine radnog iskustva. On je naglasio da će se, prvi put, primenjivati pravilnik o utvrđivanju nacionalnih standarda za upravljanje stečajnom masom, kao i kodeks etike za stečajne upravnike. Nije precizirano koliko stečajnih postupaka će istovremeno moći da vodi jedan stečajni upravnik, ali je, kako je istakao Jovanović, predviđeno da se stečajni upravnici isplaćuju iz prihoda od naplate poverilaca i biće motivisani da u kraćem roku okončaju postupke. Ministar za privredu Predrag Bubalo rekao je da je u toku 1.500 stečajnih postupaka, a da je polovina od tog broja započeta pre više od dve godine. "Novim Zakonom o stečaju, koji se primenjuje od februara ove godine, precizirano je da stečajni postupak može da traje najduže godinu dana, a očekujemo da će se jednostavniji slučajevi rešavati i za šest meseci", naglasio je Bubalo. U skladu sa novim zakonom, kako je dodao, pokrenuto je 130 stečajnih postupaka, a 70 su pokrenuli trgovinski sudovi, koji će i dalje imati značajnu ulogu u sprovođenju stečajnih postupaka. Agencija za privatizaciju će imati ulogu kolektivnog stečajnog upravnika u preduzećima koja su predviđena za stečaj, a u kojima je većinsko državno ili društveno vlasništvo. Do sada je u 37 takvih preduzeća pokrenut stečaj, a 17 postupaka se vodi u skladu sa novim propisima. Izvor: Danas.
Na seminaru u kanadskoj ambasadi zaključeno: Kanadske kompanije spremne za ulaganja u SCG Ambasador Kanade u Beogradu Donald Meklenan izjavio je juče da sve više kompanija iz te zemlje ulaže ili je zainteresovano za ulaganje u Srbiju i Crnu Goru. Kompanije iz Kanade su u prethodnih pet godina u SCG investirale 170 miliona kanadskih dolara, od čega samo u prošloj godini 50 miliona, rekao je on na poslovnom seminaru "Otkrivanje Srbije i Crne Gore - kanadski pristup", koji je održan u kanadskoj ambasadi. Uz ocenu da kanadska ulaganja svake godine rastu, Meklenan je izrazio optimizam u pogledu ekonomske saradnje dve zemlje, jer se poslovna klima u SCG popravlja. On je rekao da je cilj okupljanja kanadskih privrednika i predstavnika institucija i privrede iz SCG, unapređenje poslovne saradnje, investicija i trgovinske razmene dve zemlje. Meklenan je podsetio da je ukupna prošlogodišnja spoljnotrgovinska razmena SCG i Kanade iznosila 23 miliona dolara, ali je dodao da raznovrsnost proizvoda koji se uvoze i izvoze, predstavlja dobar potencijal za budućnost. Meklenan je precizirao da su Kanađani najzainteresovaniji za ulaganje u informatiku, proizvodnju zdrave hrane, energetiku, rudarstvo, transport, nekretnine, telekomunikacije i usluge. Kanadski privrednici, koji već nekoliko godina imaju svoje kompanije u SCG, najavili su da žele da prošire poslovanje i povećaju investicije. Oni su ocenili da je najbolji način za poslovanje u SCG, osim osnivanja zajedničkih kompanija, posedovanje manjinskog udela u nekoj od firmi. Savetovanju su prisustvovali i ministar finansija Srbije Mlađan Dinkić, predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i kanadske državne banke za finansiranje izvoza (EDC). DINKIĆ: Uskoro plan restrukturiranja RTB Bor Srpski ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je da je Vlada Srbije raspisala tender za strateškog savetnika za privatizaciju telekomunikacija. On je na poslovnom seminaru "Otkrivanje Srbije i Crne Gore - kanadski pristup", koji je održan u kanadskoj ambasadi, nakon predstavljanja makroekomoske situacije u zemlji, kazao da će vlada za nedelju dana objaviti i plan za rekonstrukciju Rudarsko topioničarskog basena Bor. Dinkić je kazao da se krajem jula planira raspisivanje tendera za privatizacionog savetnika Naftne industrije Srbije koja će biti privatizovana početkom naredne godine. Plan je, kako je kazao ministar finansija, da se prodaju rafinerije, a možda čak i pumpe. Izvor: Danas.
Novo poskupljenje derivata nafte Naftni derivati će od subote, kada uredba o formiranju cene derivata stupa na snagu, poskupeti prosečno za 2,5 dinara po litru. NIS i privatni prometnici će do petka odlučiti za koliko će povećati maloprodajne cene derivata na svojim pumpama. I jedni i drugi su zadovoljni što će uredba, koju je Vlada ranije usvojila, konačno početi da se primenjuje, ali privatnici ne poriču mogućnost blokade rafinerija jer je snabdevanje i dalje nedovoljno. - Kada uredba stupi na snagu, gorivo će sigurno poskupeti za dva-tri dinara. Ali u odnosu na cenu sirove nafte i kurs dolara, ponovo će doći do dispariteta, tako da će derivati opet biti jeftiniji nego što bi trebalo. Uredbom je uređeno i da se maloprodajna marža poveća sa četiri na pet dinara, ali to nije dovoljan razlog da odustanemo od protesta, jer na našim pumpama i dalje nema dovoljno dizela i evrodizela - objašnjava Radomir Ristić, predsednik UO AD „Nafta“. Iako su privatnicima ispunjeni zahtevi, ovom uredbom nije, kako nezvanično saznajemo, zadovoljno Ministarstvo energetike, jer su oni predlagali da promena cene derivata bude usklađena sa kretanjima cene sirove nafte, dok su ovakvom uredbom ispunjeni prohtevi Ministarstva finansija. Građani će od sledeće nedelje benzin kupovati po ceni većoj za najviše 2,5 dinara, a od prometnika zavisi da li će maksimalno poskupeti svoje proizvode. Izvor: Blic.
Štitimo naše "Novosti" DVA udruženja malih akcionara Kompanije "Novosti" održala su konferenciju za štampu, na kojoj se ponovo predstavljaju kao pravi i jedini predstavnici malih akcionara. Moramo zato reći javnosti da postoji i naš Klub, u kojem okupljamo male akcionare i da nas je tu daleko najviše: 251 upisan akcionar (od ukupno 433), sa 2.782 akcije (od ukupno 4,268), To predstavlja više nego polovinu svih akcija malih akcionara Kompanije. Zato nije korektno, najblaže rečeno, da se govori u ime svih akcionara, kao što nije korektno ni da se javno, sa netačnim podacima, govori o kući u kojoj se radi i zarađuje hleb. Iz izjava predstavnika dva udruženja jasno se vidi da oni brane ideju da se akcije prodaju nemačkoj kući VAC. Oni već znaju koliko je VAC ponudio i šta sve ima u ponudi, iako ona još nije ni otvorena, ni javna, ni prihvaćena od nadležnih instanci. Niti će možda biti samo jedan ponuđač. Za razliku od njih mi želimo da budemo većinski akcionari u "Novostima" i da svoje akcije ne rasprodajemo. Zbog toga i formiramo posebno preduzeće "Novosti", kao samostalno pravno lice, koje će i samo moći da konkuriše za kupovinu akcija, i omogući onima koji žele da prodaju akcije da to učine pod najboljim uslovima ili da sa strateškim partnerom stvara većinski paket. Dva udruženja su bila prihvatila tu ideju, a sada je proglašavaju nekorisnom i odbacuju. Ne želimo da javno polemišemo sa svojim redakcijskim kolegama i unosimo zabunu, ni među akcionarima, ni među svojim čitaocima, ni u javnosti. Zalagaćemo se da stvari idu zakonskim tokom, uz puno učešće akcionara i ispunjenje njihovih opredeljenja. Želimo da "Novosti" sačuvamo kao stabilnu, zdravu, nacionalnu kuću kao i njen visoki prestiž kakav ima danas. To nećemo postići saopštenjima i konferencijama za štampu - nego borbom legalnih organa Kompanije i svojim aktivnim učešćem u donošenju važnih odluka. LEGALNO I BEZ ŽURBE Ne želeći da zloupotrebljavam prostor u novinama u kojima se potpisujem sa dve najvažnije funkcije, niti polemišem javno sa saradnicima (kao da nemamo drugih prostora i načina), povodom konferencije za štampu dva udruženja malih akcionara (mada postoji i Klub malih akcionara, brojniji od oba udruženja), želim da ukažem samo na nekoliko činjenica: 1. Skupština akcionara nije odlagana godinu dana - kako neke agencije navode sa konferencije - nego je odložena za evo, dva meseca. 2. Skupštinu nisam odložio ja nego sudski organi privremenim merama. 3. Dividende akcionarima nisu podeljene jer tu odluku mora da donese Skupština akcionara. 4. Osporavao sam i osporavam, i boriću se svim legalnim sredstvima i dalje protiv toga da Savet ministara državne zajednice ima predstavnika u Skupštini akcionara (29,52 odsto državnog kapitala) jer on nije vlasnik kapitala i vuče lažna osnivačka i upravljačka prava. 5. Branim opredeljenje da se svojinska transformacija u Kompaniji "Novosti" izvede legalnim putem, uz sva sređena dokumenta, u raščišćenim imovinsko-pravnim odnosima (što dosad nije učinjeno), uz procenu ukupnog kapitala "Novosti" (što nije završeno), uz punu odgovornost vlasti Srbije (koja još nije rekla svoju reč i iskoristila svoja prava), uz propise države Srbije (jer su oni jedini punovažni). 6. Protivim se da kuća bude ustupljena i izložena licitiranju stranih milionera i domaćih tajkuna, jer novinske kuće nisu isto što i cementare i pivare, a naročito to nisu uspešne "Novosti". 7. Želim da "Novosti", ako ikako mogu, ostanu u rukama sadašnjih akcionara. 8. Kompanija je sasvim stabilna, zdrava i efikasna. 9. Prosečan tiraž za prvih pet meseci (uprkos udaru i padu zbog poskupljenja za 10 dinara), je 265.,000 primeraka. 10. Ne postoje nikakvi ni moji ni drugi ugovori, kojim je na bilo koji način oštećena Kompanija "Novosti", 11. Ako postoji i jedna nezakonita radnja koju sam učinio, neka organi Kompanije ili akcionari kuće pokrenu sudski postupak protiv mene. 12. Ako legalni organi Kompanije procenjuju da na bilo koji način ometam proces svojinske transformacije "Novosti", razvoj "Novosti" ili uređivačku politiku - spreman sam istog trenutka da se povučem. 13. Na kraju, pitanje: kome i zašto se žuri, već mesecima, da se akcije "Novosti" prodaju kada nije započela, takoreći, privatizacija ni jedne druge ozbiljnije medijske kuće (naročito bivše "savezne") i kada se rok za to pomera najmanje za kraj 2006. godine? Akcionari "Novosti" imaju većinski paket, uspešno sami upravljaju firmom, i sada ih neko smišljeno gura - iz ko zna kojih interesa - u grotlo javnih licitacija i preprodaja, videći kako su i neke druge uspešne kuće gurnute u živi pesak nanet sa Kajmanskih i drugih ostrva. Manojlo Vukotić. Izvor: Novosti.
"Jugoslavija" drži cenu Prodaja hotela "Jugoslavija" trebala bi da označi bum u privatizaciji hotelskih preduzeća. Na aukciji, koja je zakazana za 30. jun, nadmetanje za "Jugoslaviju" krenuće od 42,372 miliona evra. Prijave kupaca Agencija za privatizaciju prima do 27. maja, a depozit je 2,96 miliona evra. Za razliku od svih drugih prodaja za "Jugoslaviju" nema kupovine na rate. Uslov je da kupac sve pare izbroji odjednom. Hotel "Jugoslavija" je rangiran sa četiri zvezdice. Osmospratnica, na ušću Save i Dunava, sa oko 53.000 kvadratnih metara, ima 130 soba i 18 apartmana. Glavni adut "Jugoslavije" je lokacija. U konsultantskoj kući koja je radila gro finansijskih kalkulacija priznaju da su u formiranju cene pošli upravo od lokacije. Za objekat tog gabarita, kada bi se pravio na ledini, samo troškovi komunalija iznosili bi oko 21 milion evra. Uz to, sledeća stavka kalkulacije je mogućnost da se uz hotel dobije još tri hektara zemljišta, na kome bi mogao da se napravi neki novi objekat. Na sve to izračunata je, potom, sama vrednost zgrade "Jugoslavija", koja ne može biti zanemariva, koliko god bilo primedbi na njen soc-realistički arhitektonski izgled. Da li će ovako upakovana prodaja "Jugoslavije" uspeti? Kreatori ovog poduhvata uvereni su da hoće. Ne gaje iluzije da će cena otići nešto drastično iznad ovih startnih 42,3 miliona evra, ali očekuju da će se za kupovinu prijaviti neki svetski lanac hotela, nalik "Šeratonu", "Hiltonu"... U najgoroj varijanti, pošto pune potvrde od tih svetskih kompanija za sada nema, "Jugoslavija" bi mogla da se, sa ovom cenom, 30. juna proda preko nekog investicionog fonda. Investicioni fondovi, inače, ulaze u ovakve kupovine i to kao prelazna etapa od svetskih hotelskih lanaca: oni ulože novac u podizanje vrednosti kupljenog objekta i onda ga prodaju velikim kompanijama. Ovakvi uslovi prodaje hotela "Jugoslavija" diktirani su i time što se Agencija za privatizaciju pojavljuje samo kao moderator tog proseca. "Dunav osiguranje" je vlasnik hotela "Jugoslavija" i oni su uglavnom radili kompletan program prodaje. U vlasništvu "Dunav osiguranja" su još dva hotela: beogradski, takođe, prestižni "Metropol" i hotel "Zlatibor" na Zlatiboru. Kada će biti ta dva hotela izneta na prodaju, preciznih informacija nema, ali okvirni plan je ova godina. Agencija za privatizaciju je, inače, tokom protekle 3,5 godine prodala blizu 70 hotela. Za razliku od hotela "Jugoslavija" Agencija je sve te hotele prodavala po istom metodu kao i ostala društvena preduzeća: rukovodeći se isključivo knjigovodstvenom vrednošću tih firmi. Početna cena za sve je, takođe bila primamljiva: razrežu petinu knjigovodstvene vrednosti, pa ako ima više kandidata za kupovinu cena može i da podbaci. Najsvežiji primer kako Agencija za privatizaciju, kad sama radi, utvrđuje početne cene i realizuje prodaju je beogradski hotel "Srbija". Ovaj hotel, 18-spratnica od 11.000 kvadratnih metara, prodat je prošle nedelje na aukciji za tri miliona evra na šestogodišnju otplatu. Sa izuzetkom dva-tri hotela, svih tih 70-tak do sada prodatih pazareno je na šestogodišnju otplatu. Ukupna cena za sve, sa čekanjem da pare stignu za nekoliko godina, je oko 30 miliona evra, odnosno ni koliko za jednu "Jugoslaviju". Izvor: Novosti.
|
|
|
|
|
|
|
|