Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
NBS snizila stopu obavezne rezerve na dinarska sredstva:
Još milijardu dinara za kreditnu aktivnost
Stopa obavezne rezerve banaka kod Narodne banke Srbije na dinarsku osnovicu smanjena je za jedan procenat i sada iznosi 20 odsto, a na deviznu osnovicu uvećana je za tri procenta i iznosiće 24 odsto, saopšteno je iz NBS. Nove stope obavezne rezerve banaka kod NBS usvojene su 18. maja, na sednici Monetarnog odbora, a primenjivaće se posle objavljivanja u Službenom glasniku Srbije. Prvi obračun obavezne rezerve po novim stopama banke treba da urade 10. juna, prema osnovici iz maja ove godine. Do sada je stopa obavezne rezerve banaka kod NBS bila jednaka za dinarsku i deviznu osnovicu i iznosila je 21 odsto. Kako se navodi u saopštenju NBS, cilj promene stopa obavezne rezerve je smanjenje inflatornih pritisaka, odnosno da se monetarnom i kreditnom politikom podrži snižavanje mesečnog rasta cena, ali i doprinese jačanju domaće valute. Smanjenjem stope obavezne rezerve na dinarsku osnovicu banke će svoju dinarsku likvidnost uvećati za oko milijardu dinara, što će im omogućiti da povećaju kreditnu aktivnost i da "oslobođeni" novac koriste za kupovinu kvalitetnih hartija od vrednosti. Rezultat povećanja obavezne rezerve na deviznu osnovicu biće povlačenje sa finansijskog tržišta 38 miliona evra, što treba da doprinese usporavanju zaduživanja banaka u inostranstvu. Izvor: Danas.

Akcionari C marketa ne odustaju od protesta

Akcionari C marketa ponovo su protestvovali ispred Doma sindikata u Beogradu, ali ih je kordon policije i juče sprečio da blokiraju saobraćaj u Dečanskoj ulici. Savetnik akcionara C marketa Branko Pavlović rekao je agenciji Beta da je dobijena sudska odluka kojom je potvrđeno da ne postoje pravne smetnje za trgovinu akcijama C marketa. "Ovo je grupa ljudi koja neće odustati sve dok država ne počne da radi svoj deo posla", rekao je Pavlović i dodao da se radi o pljački C marketa jer je ta firma u 2004. godini ostvarila dobit 300 puta manju od Maksi diskonta. Izvor: Danas.

Na marginama 14. skupštine Evropske banke za obnovu i razvoj
Na svaki dolar EBRD tri dolara dodatnih investicija
Optimistička izjava ministra finansija Mlađana Dinkića da će se u ovoj godini u Srbiju sliti dve milijarde dolara stranih direktnih investicija data na samom početku zasedanja godišnje skupštine EBRD u Beogradu, mogla bi čak da se pokaže preskromnom, ukoliko iz ekonomske politike Vlada i parlament budu uklonili nekoliko ključnih prepreka. Prema oceni Milana Parivodića, ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, inače vrsnog pravnog stručnjaka, reč je o rešavanju pitanja vlasništva nad zemljištem i ubrzanoj izgradnji infrastrukture. Ako na tim poljima bude vidnog napretka, svi ostali problemi na koje ukazuju strani investitori biće lakše savladani. Za dolazak stranog kapitala, ocenjuju eksperti koji su tokom proteklog vikenda u Beogradu raspravljali o perspektivama regiona jugoistočne Evrope, odlučnost političkih elita u zemljama ovog regiona da smelo uđu u strukturne reforme, od izuzetnog je značaja za strane investitore. Sa takvom ocenom saglasio se i gradonačelnik Beograda Nenad Bogdanović koji je imao priliku da se upozna sa iskustvima gradova u i izvan ovog regiona. Ta iskustva pokazuju da tek posle otvaranja javnih preduzeća za ulazak privatnog kapitala, uključujući tu i komunalna, zemlja može da računa na snažan priliv sredstava iz inostranstva. Prema nekim oficijelnim računicama, na svaki dolar kapitala koji u neku zemlju uloži EBRD, stiže tri dolara dodatnih investicija. Ako je suditi samo po tome, sklopljeni i najavljeni ugovori tokom beogradske konferencije svetskih finansijskih stručnjaka, otvaraju nadu da bi cifra od dve milijarde dolara lako mogla biti i premašena. I neki konkretni kolektivi, kao Valjaonica u Sevojnu, ili banke, kao što je slučaj sa Volks bankom, dobili su kredite od ERBD već za vreme trajanja skupštine. Drugi na sredstva mogu da računaju u narednim mesecima pod uslovom da imaju dobre investicione programe, posebno u izgradnji infrastrukture, jer uobičajeno je, kako kažu dobri poznavaoci, da EBRD u zemlju u kojoj se održava godišnja skupština te godine ulaže znatno više sredstava nego što je uobičajeno. Sudeći bar prema izjavama koje su se mogle čuti i interesovanju koje su pokazali u kontaktima sa našim zvaničnicima tokom održavanja skupštine, stopama evropskih finansijera mogli bi brzo da krenu i privatni investitori. Delegacija od 50 biznismena iz Kanade produžila je svoj boravak u Beogradu da bi detaljno proučili mogućnosti koje im srpska privreda pruža za ulaganje u domenu energetike, infrastrukture, telekomunikacija, rudarstva, agroindustrije. Ova zemlja je za područje JIE već kroz EBRD izdvojila 18 miliona kanadskih dolara. Izraelci su takođe izuzetno zainteresovani za nastavak ulaganja u srpsku privredu, naročito poljoprivredu i prehrambenu industriju, Italijani ne žele, kako tvrde, da izgube zalet koji su dobili nakon prošlogodišnjeg susreta privrednika dve zemlje, nakon čega su postali treći izvoznik u Srbiju. Odlazak naših zvaničnih i privrednih delegacija ponovo u Austriju i Nemačku, a na jesen i u Japan, prilika je da se preliminarni kontakti ostvareni na skupštini EBRD konkretizuju novim ugovorima. Poseban optimizam vlada kada je reč o bankarskom sektoru gde, kako je najavio guverner Radovan Jelašić, može da se očekuje priliv svežeg kapitala od 300 miliona evra i to od najpoznatijih evropskih banaka koje još nisu ušle na naše tržište, a ne bi želele da se na njemu ne pozicioniraju. Kako je uz prodaju bar još tri banke u planu i priprema privatizacije i dva najveća osiguravajuća društva do kraja godine, najavljeni tenderi za dve rafinerije, uz moguće davanje licence za trećeg operatera mobilne telefonije, optimizam da će ova godina po investicijama prevazići za sada najuspešniju 2003. godinu, čini se opravdanim. Naravno, pod uslovom da se niko posle silnih pohvala koje su dobili i Beograd i Srbija za organizovanje ovog značajnog skupa, ne uspava na lovorikama. Nove kreditne linije EBRD je Srbiji odobrio kredit od 72 miliona evra namenjen izgradnji mosta kod Beške i završetak autoputa Novi Sad-Beograd. Evropska investiciona banka najavila je potpisivanje pet kredita u drugoj polovini godine u vrednosti od 36 miliona evra za obnovu sistema kontrole letenja, 25 miliona evra za izgradnju stanova za socijalno ugrožene, 60 miliona evra za rehabilitaciju železničke infrastrukture, 25 miliona evra za rehabilitaciju malih i srednjih opština i 80 miliona evra za nastavak izgradnje kliničkog centra. Nordijska investiciona banka obavezala se da će kreditirati infrastrukturu, ekologiju i zdravstvo u Srbiji, a Razvojna banka Saveta Evrope uz kredit namenjen izgradnji stanova za izbeglice od 20 miliona evra, obećala je odobravanje kreditne linije na 25 godina, sa grejs periodom od pet godina i kamatom od jedan odsto, za sanaciju poplavljenog područja u Banatu. Izvor: Danas.

Novo poskupljenje derivata nafte

Naftni derivati će od subote, kada uredba o formiranju cene derivata stupa na snagu, poskupeti prosečno za 2,5 dinara po litru. NIS i privatni prometnici će do petka odlučiti za koliko će povećati maloprodajne cene derivata na svojim pumpama. I jedni i drugi su zadovoljni što će uredba, koju je Vlada ranije usvojila, konačno početi da se primenjuje, ali privatnici ne poriču mogućnost blokade rafinerija jer je snabdevanje i dalje nedovoljno. - Kada uredba stupi na snagu, gorivo će sigurno poskupeti za dva-tri dinara. Ali u odnosu na cenu sirove nafte i kurs dolara, ponovo će doći do dispariteta, tako da će derivati opet biti jeftiniji nego što bi trebalo. Uredbom je uređeno i da se maloprodajna marža poveća sa četiri na pet dinara, ali to nije dovoljan razlog da odustanemo od protesta, jer na našim pumpama i dalje nema dovoljno dizela i evrodizela - objašnjava Radomir Ristić, predsednik UO AD „Nafta“. Iako su privatnicima ispunjeni zahtevi, ovom uredbom nije, kako nezvanično saznajemo, zadovoljno Ministarstvo energetike, jer su oni predlagali da promena cene derivata bude usklađena sa kretanjima cene sirove nafte, dok su ovakvom uredbom ispunjeni prohtevi Ministarstva finansija. Građani će od sledeće nedelje benzin kupovati po ceni većoj za najviše 2,5 dinara, a od prometnika zavisi da li će maksimalno poskupeti svoje proizvode. Izvor: Blic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta