Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U Privrednoj komori Srbije održan Poslovni forum srpskih i mađarskih privrednika:
KOŠTUNICA: Očekujemo veći priliv kapitala iz Mađarske
Premijer Srbije Vojislav Koštunica izjavio je juče na mađarsko - srpskom poslovnom forumu koji je organizovala Privredna komora Srbije, da su ukupni bilateralni odnosi između dveju zemalja dobri, što potvrđuje intenzivno dijalog kako i na političkom tako i na ekonomskom planu. - Mađarska se tradicionalno nalazi među prvih deset spoljnotrgovinskih partnera Srbije. Robna razmena beleži stalno povećanje obima i u poslednjih par godina kreće se od 300 do 500 miliona dolara, uz deficit na našoj strani. Sporazum o ekonomskoj saradnji dobra je osnova za kontinuitet bilateralnih trgovinsko - ekonomskih odnosa. Poseban akcenat biće stavljen na privlačenje mađarskog kapitala, imajući u vidu činjenicu da je Vlada Srbije definisala kao jedan od svojih prioriteta stvaranje poslovnog ambijenta za privlačenje kvalitetnih stranih investicija - rekao je Koštunica. On je ocenio kao pozitivnu inicijativu mađarske strane da Srbiji i Crnoj Gori stavi na raspolaganje kreditna sredstva, i izrazio očekivanje da će do kraja ove godine početi njihova realizacija posredstvom mađarske Eksim banke. - Neophodno je da se u narednom periodu institucionalno regulišu pitanja svih vidova saobraćaja. Prioriteti su završetak autoputa Beograd - Budimpešta (Koridor 10), normalizacija plovidbe Dunavom i modernizacija železničkog saobraćaja. Između dve zemlje otvoreno je devet graničnih prelaza a završena je i rekonstrukcija prelaza Reske - Horgoš kao i prelaza Tompa sa mađarske strane. To bi trebalo da doprinese intenziviranju međunarodne i međuregionalne saradnje - podsetio je Koštunica. Prema njegovim rečima, pored unapređenja ekonomske saradnje, prioritet u bilateralnim odnosima je i podrška Mađarske u procesu približavanja SCG evropskim i evroatlantskim integracijama. Premijer Mađarske Ferenc Đurčanj, naglasio je da je mađarska Vlada u fazi pripreme razvojnog plana za narednih šest godina, kojim je predviđeno da se za investicije izdvoji oko 70 milijardi forinti. - Na konkursima koji će biti raspisani u Mađarskoj pravo učešća imaće i firme iz inostranstva. Skoncentrisaćemo se pre svega na visoko razvijenu tehnologiju, informatiku, zdratvstvo, ekologiju ali i zabavnu industriju. Uz pomoć američkog kapitala planiramo izgradnju velike filmske industrije i želim da se i Srbija uključi u te prosece - naglasio je Đurčanj. Izvor: Danas.

Akcija "Sve što niste smeli da pitate o akcijama a želeli ste" izazvala ogromno interesovanje gra
Saveti iz "brokerske kuće" na otvorenom
Zahvaljujući magazinu Ekonomist građani su juče u Knez Mihajlovoj ulici imali priliku da predstavnicima Beogradske berze, Akcijskog fonda i brokerskih kuća postave pitanja u vezi sa akcijama i tržištem kapitala. Da ovakve akcije treba češće organizovati pokazalo je ogromno interesovanje građana koji su u redu ispred štanda Ekonomista čekali da dobiju odgovor na neko od pitanja. Akcionari je najviše interesovalo kako da na berzu iznesu svoje akcije, na koji način da se osiguraju od eventualnih malverzacija, kako da prepoznaju dobru brokersku kuću i kojoj instituciji da se obrate u slučaju da primete neke nepravilnosti. Komentarišući učešće u radu svojevrsne "brokerske kuće na otvorenom" direktor Akcijskog fonda, Aleksandar Gračanac kaže da je Akcijski fond i ranije učestvovao na sličnim skupovima ali u privrednim komorima i lokalnim samoupravama. Međutim, veliko interesovanje pokazalo je da to nije dovoljno i da je potrebno obezbediti permanentnu edukaciju akcionara. - Činjenica je da akcionari nisu više jako neinformisani kao ranije. Na to ukazuje i podatak da sve češće koriste usluge konsultanata i udružuju se. Problem sa kojim se sad susreću je druge vrste i odnosi se na rad pravosuđa. Ljudi u tim institucijama nisu pripremljeni za zaštitu prava akcionara. Drugi problem je da menadžment često sprečava akcionare da upravljaju svojim akcijama. Narodu treba znanja kako bi uspeo da prepozna svoj interes ali i da razgraniči vlasnička prava od prava na rad - kaže Gračanac Zoran Stefanović, izvršni direktor Ekonomist magazina smatra da je ovu akciju trebalo i ranije organizovati, uprkos primedbama da je to vašarski pristup problemu "Ne mora sve da se dešava i iza zatvorenih vrata. Zato planiramo i da u firmama ali i na fakultetima koji se bave ovom tematikom organizujemo promocije" - kaže Stefanović. Do akcija iz privatizacionog registra tek 2007. godine Kako će biti osnovana Agencija za akcije, kako se akcije mogu naslediti, da li se novac uložen u akcije jedne firme može prebaciti u akcije druge bila su samo neka od pitanja akcionara. Akcionare Novosti je, recimo, zanimalo da li je za njih bolje da sačekaju prodaju državnog paketa a neki od građana koji su lišeni mogućnosti da poseduju akcije interesovali su se da li će moći da dobiju akcije javnih preduzeća. Prema rečima Aleksandra Gračanca, direktora Akcijskog fonda onog trenutka kada se proces privatizacije okonča građani će iz privatizacionog registra u kome će biti smeštene neprodate akcije već privatizovanih kompanija i koji će biti aktiviran 2007. godine moći da dobiju akcije a procenat akcija koji će svaki akcionar dobiti zavisiće od broja prijavljenih. Kompanije će biti dužne da se javno oglase i prospektima u medijima obaveste građane da te akcije upišu. Izvor: Danas.

NIS PRIVATIZACIJU VIDI DRUGAČIJE OD DRŽAVE
Rafinerije još ne treba iznositi na tezgu
Naftnu industriju Srbije očekuje reorganizacija, a tek posle toga sledi privatizacija. Plan reorganizacije nacionalne naftne kompanije sačinila je radna grupa, a prihvatili su ga svi nadležni. NJime je predviđeno da NIS od 1. jula posluje kao akcionarsko društvo (u stopostotnom vlasništvu države), u čijem će sastavu biti četiri preduzeća, od kojih su tri iz osnovne delatnosti (istraživanje i proizvodnja nafte i gasa, rafinerijska prerada i promet i gasna linija), dok bi četvrto činila sva preostala u sadašnjem NIS-u, koja se ne bave osnovnom delatnošću. Takva vrsta organizacije NIS-a preduslov je privatizacije, pošto je NIS javno preduzeće, a takođe je potrebno da se usklade i pravne norme, jer još uvek postoji zakon o NIS-u. Predlog je i da se iz sadašnjeg NIS-a izdvoje naftovod i gasovod i ostanu javno preduzeće. Ostala preduzeća bila bi prepoznatljiva na tržištu, jer je, pre nove organizacije i poslovanja po novom sistemu, neophodno proceniti vrednost svakog od njih. Tek posle toga u NIS-u planiraju privatizaciju i to non-kor delatnosti, po određenom ritmu. Pre svih biće privatizovane uljne rafinerije u Kruševcu, Beogradu i bleding Rafinerije nafte "Novi Sad". Sredstva od njihove prodaje vratiće se NIS-u i biti iskorišćena za podsticanje dobrovoljnog odlaska radnika, a ostatak će biti usmeren u investicije u osnovnu delatnost. Privatizacija energetskih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu nije planirana pre nego što se one u potpunosti konsoliduju i ne postigne evropski nivo kvaliteta proizvodnje. Stav NIS-a je da prodaja energetskih rafinerija nije dobar put ni za očuvanje NIS-a, ali ni energetske nezavisnosti zemlje. Zapravo se radi o dva koncepta privatizacije: vertikalnom, za koji se zalažu u NIS-u i koja podrazumeva osnaživanje nacionalne naftne kompanije i potom ponudu dela učešća u vlasništvu NIS-a na tržištu i horizontalnom, koji podrazumeva rasparčavanje i prodaju NIS-a po delovima. Ovo poslednje bi, ukazuju u nacionalnoj naftnoj kompaniji, umanjilo vrednost i poziciju NIS-a, a time bi opao i interes stranih investitora. Intresovanje potencijalnih strateških partnera za NIS u poslednje vreme značajno je poraslo. Tome je pogodovala i finansijska i poslovna situacija u kompaniji, ali i promena klime na tržištu u odnosu na dve godine ranije. Tada su potencijalni strateški partneri, a nije ih bilo previše, mahom bili zaintresovani samo za tržište, odnosno promet, a rafinerije ih uopšte nisu interesovale. Rast cena nafte, pre svega, uslovio je drugačije razmišljanje, rafinerije su dobile na značaju, pa su time i naše postale interesantnije. Tu i treba tražiti razlog što država razmišlja o prodaji energetskih rafinerija, jer je u prilici da njihovom prodajom ostvari značajnu dobit. U NIS-u, međutim, smatraju da je jedini, a time i najbolji put za povećanje vrednosti rafinerija nastavak obnove i osavremenjavanja rafinerijskih postrojenja. Stvar je države da proceni, ukazuju u NIS-u, da li je neophodno prodati rafinerije u sadašnjem stanju, ili je bolje ulaganjem u njih kroz nekoliko godina postići daleko veću cenu, a time će se i pokazati stav države da li joj je NIS potreban. Na odluku o reorganizaciji, a potom i privatizaciji NIS-a, neće se dugo čekati. Razloga je mnogo, a jedan od njih je i da svako dalje odugovlačenje šteti i kompaniji i državi, a istovemeno MMF zahteva hitnu privatizaciju pojedinih delova nacionalne naftne kompanije. Bez obzira koji model privatizacije bude izabran NIS mora da ga uvaži, jer je njegov vlasnik država. Ipak, smatraju u NIS-u, država treba da odmeri koje su domaće kompanije bitne za napredak i razvoj cele zemlje. Osim NIS-a, istuču u nacionalnoj naftnoj kompaniji, to su i EPS, "Telekom", jedna domaća banka i osiguravajuće društvo, jer one moraju da budu temelj razvoja države, pa odluke ne bi trebalo donositi na brzinu. Izvor: Dnevnik.

MK komerc kupuje Agrouniju

MK komerc u vlasništvu Miodraga Kostića je dao najbolju ponudu za kupovinu poljoprivrednog kombinata "Agrounija" iz Inđije, navodi se u jučerašnjem saopštenju Agencije za privatizaciju. Ova novosadska kompanija ponudila je za 70 odsto kapitala 2,5 miliona evra, za investicije 5,1 milion evra, a prihvatila je i minimalne obaveze iz socijalnog programa. Na tenderu za prodaju "Agrounije" ponudu je dostavio i konzorcijum beogradskih firmi "Univerzal", "Mankop agrar" i "Soko grupa". U narednih 30 dana sa MK komercom bi trebalo da bude potpisan kupoprodajni ugovor za "Agrouniju". Izvor: Blic.

MK komerc kupuje Agrouniju

MK komerc u vlasništvu Miodraga Kostića je dao najbolju ponudu za kupovinu poljoprivrednog kombinata "Agrounija" iz Inđije, navodi se u jučerašnjem saopštenju Agencije za privatizaciju. Ova novosadska kompanija ponudila je za 70 odsto kapitala 2,5 miliona evra, za investicije 5,1 milion evra, a prihvatila je i minimalne obaveze iz socijalnog programa. Na tenderu za prodaju "Agrounije" ponudu je dostavio i konzorcijum beogradskih firmi "Univerzal", "Mankop agrar" i "Soko grupa". U narednih 30 dana sa MK komercom bi trebalo da bude potpisan kupoprodajni ugovor za "Agrouniju". Izvor: Blic.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta