Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
ŠEĆERANA BAČKA IZVOZI CELOKUPNU PROIZVODNJU ŠEĆERA

Fabrika šećera Bačka MK Komerc iz Vrbasa izvešće na tržišta Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke i Grčke celokupnu prošlogodišnju proizvodnju šećera od 70.000 tona, izjavio je direktor šećerane Ratko Svorcan. On je dodao da taj šećer ne potpada pod izvoznu kvotu koja je ispunjena, a nova će biti utvrđena od 1. jula. Svorcan je istakao da je cena šećera u Evropi pala i pokazuje tendenciju daljeg opadanja. Izvor: Danas.

KVALITET, JEDINI PUT U SVET:
Bez ISO pečata izvoz je san
Povećanje izvoza i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita jedan je od imperativa koji od nas zahteva međunarodna zajednica. Međutim, na svetsko tržište se više ne može ići tek tako. Ozbiljni izvoznici mogu postati preduzeća koja imaju sertifikat o sistemu kvalitet ISO 9000 -2000. Pre par godina kod nas je boravila delegacija udruženih evropskih industrijskih i trgovačkih komora i tražila spisak preduzeća koja imaju sertifikate o ovoj seriji sistema kvaliteta. Očigledno smatrali su da su to kompanije na koje vredi obratiti pažnju kao na buduće partnere. Komora Srbije nije imala taj spisak ,pa su ga zatražili od naše nacionalne organizacije za standardizaciju. Taj spisak bio je prilično skroman jer je na njemu bilo tek 300 kompanija. O tome šta treba učiniti pa da poželjnih partnera bude više stučnjak za ovu oblast, profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu dr Dragutin Stanivuković kaže: - Moramo da pređemo cifru od 500 sertifikovanih ,jer svetska iskustva govore da onda ceo sistem dobija na ubrzanju i da se broj povećava.Koliko je kod nas broj ovih preduzeća skroman najbolje govore iskustva drugih zemalja. Mađarska ima 7.000 sertifikovanih slično je i u Slovačkoj i Češkoj .U razvijenim zemljama ta brojka je još veća, pa Nemačka ima 18.000 sertifikovanih preduzeća. Da bi se i kod nas u ovoj oblasti brže krenulo napred potrebno je da država redefiniše strategiju kvaliteta i da odredimo politiku u ovom domenu. Mnoga naša preduzeća bi daleko bolje prošla u procesu privatizacije da su posedovala sertifikat o usklađenosti procesa rada sa svetskim standardima kvaliteta .Cena bi bila veća a zastoja u radu nakon svojinske transformacije ne bi bilo Srbiju odnosno celu državnu zajednicu na usklađivanje sa svetskim sistemom standarda obavezuje i studija o izvodljivosti koja se odnosi na Evropsku uniju. Da nam u ovoj oblasti škripi primetili su i u Evropskoj agenciji za rekonstukciju. Odvojili su 6,5 milina evra da se prevede preko 8.000 tehničkih standarda koji našoj zemlji nedostaju. To je prilično obiman posao ,koji je u toku, jer svaki standard ima bar po 15 strana.Ali to još nije ni blizu kraja posla kada je u pitanju usklađivanje ove oblati sa EU, pa i sa celim svetom. Potrebno je da se prevedu i tehnički propisi kojih ima na stotine hiljada. Zato bi bilo bolje da smo ,kao što je urađeno u Sloveniji, preveli tek uvodni deo standarda a ostatak ostavili stručnjacima jer većina njih zna engleski. To nije jedini problem. Naš Zavod za standardizaciju nema svu potrebnu evidenciju, jer tokom godina sankcija nisu plaćane sve potrebne takse i članarine. Zato su oni kojima su podaci o pojedinim svetskim standardima potrebni prinuđeni da se dovijaju kako bi došli do pravih podataka. Za uvođenje sistema kvaliteta kod nas su jedino zainteresovana preduzeća koja već izvoze i to kada sertifikat o kvalitetu od njih zahtevaju strani poslovni partneri. Tako je Istraživačko tehnološki centar pri Fakultetu tehničkih nauka nedavno pomogao da se sertifikuje preduzeće iz Loznice koje proizvodi tekstil. Partner u Poljoskoj je tražio da imaju sistem kvaliteta i da bude potvrđen od strane poznate međunarodne serifikacione kuće TIV, pa je tako i urađeno. Nedavno je serifikat dobilo i malo preduzeće iz Beograda, izvoznik igala koje se koriste u medicinske svrhe. Još gore je u oblasti ekoloških standarda ISO 14.000. Imamo 30 preduzeća koja su svoj rad uskladila sa ovih zahtevima a Mađarska 1.000. -Promene u svetu su u ovoj oblasti veoma brze uskoro će standardi 9.000 i 14.000 biti objedinjeni -kaže Stanivuković . - Nedavno je usvojena serija ISO 25.000 koja se bavi uticajem preduzeća i drugih organizacija na društvo. Kada bi se to kod nas uvelo u ovu oblast ne samo da bi sve institucije radile efikasnije već bi uticalo i da se broj sertifikovanih preuzeća poveća. Izvor: Dnevnik.

KVALITET, JEDINI PUT U SVET:
Bez ISO pečata izvoz je san
Povećanje izvoza i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita jedan je od imperativa koji od nas zahteva međunarodna zajednica. Međutim, na svetsko tržište se više ne može ići tek tako. Ozbiljni izvoznici mogu postati preduzeća koja imaju sertifikat o sistemu kvalitet ISO 9000 -2000. Pre par godina kod nas je boravila delegacija udruženih evropskih industrijskih i trgovačkih komora i tražila spisak preduzeća koja imaju sertifikate o ovoj seriji sistema kvaliteta. Očigledno smatrali su da su to kompanije na koje vredi obratiti pažnju kao na buduće partnere. Komora Srbije nije imala taj spisak ,pa su ga zatražili od naše nacionalne organizacije za standardizaciju. Taj spisak bio je prilično skroman jer je na njemu bilo tek 300 kompanija. O tome šta treba učiniti pa da poželjnih partnera bude više stučnjak za ovu oblast, profesor Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu dr Dragutin Stanivuković kaže: - Moramo da pređemo cifru od 500 sertifikovanih ,jer svetska iskustva govore da onda ceo sistem dobija na ubrzanju i da se broj povećava.Koliko je kod nas broj ovih preduzeća skroman najbolje govore iskustva drugih zemalja. Mađarska ima 7.000 sertifikovanih slično je i u Slovačkoj i Češkoj .U razvijenim zemljama ta brojka je još veća, pa Nemačka ima 18.000 sertifikovanih preduzeća. Da bi se i kod nas u ovoj oblasti brže krenulo napred potrebno je da država redefiniše strategiju kvaliteta i da odredimo politiku u ovom domenu. Mnoga naša preduzeća bi daleko bolje prošla u procesu privatizacije da su posedovala sertifikat o usklađenosti procesa rada sa svetskim standardima kvaliteta .Cena bi bila veća a zastoja u radu nakon svojinske transformacije ne bi bilo Srbiju odnosno celu državnu zajednicu na usklađivanje sa svetskim sistemom standarda obavezuje i studija o izvodljivosti koja se odnosi na Evropsku uniju. Da nam u ovoj oblasti škripi primetili su i u Evropskoj agenciji za rekonstukciju. Odvojili su 6,5 milina evra da se prevede preko 8.000 tehničkih standarda koji našoj zemlji nedostaju. To je prilično obiman posao ,koji je u toku, jer svaki standard ima bar po 15 strana.Ali to još nije ni blizu kraja posla kada je u pitanju usklađivanje ove oblati sa EU, pa i sa celim svetom. Potrebno je da se prevedu i tehnički propisi kojih ima na stotine hiljada. Zato bi bilo bolje da smo ,kao što je urađeno u Sloveniji, preveli tek uvodni deo standarda a ostatak ostavili stručnjacima jer većina njih zna engleski. To nije jedini problem. Naš Zavod za standardizaciju nema svu potrebnu evidenciju, jer tokom godina sankcija nisu plaćane sve potrebne takse i članarine. Zato su oni kojima su podaci o pojedinim svetskim standardima potrebni prinuđeni da se dovijaju kako bi došli do pravih podataka. Za uvođenje sistema kvaliteta kod nas su jedino zainteresovana preduzeća koja već izvoze i to kada sertifikat o kvalitetu od njih zahtevaju strani poslovni partneri. Tako je Istraživačko tehnološki centar pri Fakultetu tehničkih nauka nedavno pomogao da se sertifikuje preduzeće iz Loznice koje proizvodi tekstil. Partner u Poljoskoj je tražio da imaju sistem kvaliteta i da bude potvrđen od strane poznate međunarodne serifikacione kuće TIV, pa je tako i urađeno. Nedavno je serifikat dobilo i malo preduzeće iz Beograda, izvoznik igala koje se koriste u medicinske svrhe. Još gore je u oblasti ekoloških standarda ISO 14.000. Imamo 30 preduzeća koja su svoj rad uskladila sa ovih zahtevima a Mađarska 1.000. -Promene u svetu su u ovoj oblasti veoma brze uskoro će standardi 9.000 i 14.000 biti objedinjeni -kaže Stanivuković . - Nedavno je usvojena serija ISO 25.000 koja se bavi uticajem preduzeća i drugih organizacija na društvo. Kada bi se to kod nas uvelo u ovu oblast ne samo da bi sve institucije radile efikasnije već bi uticalo i da se broj sertifikovanih preuzeća poveća. Izvor: Dnevnik.

Plan Ministarstva odbrane:
Penzije i otkazi za 9.300 ljudi
Ministarstvo odbrane obavestilo je javnost da je, „u okviru sprovođenja reforme i prilagođavanja sistema odbrane SCG novim bezbednosnim izazovima, rizicima i pretnjama, u ovoj godini planirano da se izvrši smanjenje brojne veličine Ministarstva odbrane SCG za ukupno 9.300 pripadnika“. Na teritoriji Srbije broj profesionalnih vojnika biće smanjen za 1.400, civilnih lica za 5.300, a na na teritoriji Crne Gore za 1.800 profesionalnih vojnika i 800 civilnih lica. Planirano smanjenje realizovaće se postepeno, penzionisanjem onih koji za to ispunjavaju uslove, prestankom službe licima koja su primljena na određeno vreme i prestankom službe licima kojima je ukinuto radno mesto ili smanjen broj izvršilaca na jednom radnom mestu. Do sada su izdate naredbe o prestanku profesionalne vojne službe za oko 2.130 oficira, podoficira i vojnika po ugovoru, a po raznim osnovama broj civilnih lica smanjen je za 4.399, od kojih 3.259 lica sa otpremninom u visini od 12 bruto plata. S obzirom na to da se u javnosti pominje i „dodatnih 1.000 otpuštanja“, u Ministarstvu odbrane napominju da nije reč o otpuštanju ili ukidanju radnih mesta već o redovnoj proceduri penzionisanja. Izvor: Blic.

PRODAJA AKCIJA NAJBOLjEG SRPSKOG IZVOZNIKA:
„Tigar” na berzi
Na Beogradskoj berzi sutra će prvi put početi trgovina akcijama najvećeg srpskog izvoznika, pirotskog „Tigra”, koji je prošle godine od izvoza na zapadno-evropsko tržište inkasirao čak 100 miliona evra. Korporacija „Tigar”, u kojoj je zaposleno oko 5.000 radnika, ukupno je emitovala 156.224 akcija, na koje su svake godine uredno isplaćivane pripadajuće dividende. U rukama malih akcionara, sadašnjih radnika i penzionera, nalazi se paket od 67 odsto akcija, a ostalo pripada Akcijskom fondu. Početna vrednost jedne akcije procenjena je na 16.767 dinara. Za trgovinu akcijama „Tigra” vlada veliko interesovanje, kako među dilerima i brokerima, tako i kod 5.500 vlasnika akcija. Za korporacijskog agenta, kome je pristupio najveći broj akcionara, rukovodstvo kompanije odredilo je pirotsku filijalu Sosijete Ženeral banke, koja će akcijama trgovati koristeći se metodom preovlađujuće cene, što praktično znači da akcionari u nalogu prodaje određuju cenu ispod koje 31. maja neće prodati svoje akcije. Tanjug je saznao da je najveći broj akcionara cene svojih vrednosnih hartija limitirao na iznose koji se kreću od 25.000 do 40.000 dinara po akciji, pošto očekujući da će zbog velikog interesovanja cena na tržištu porasti. Najveći broj akcija je u rukama penzionera, od kojih mnogi imaju i više od 50 akcija, pa se 31. maj iščekuje sa velikim nestrpljenjem. Trgovina akcijama je tema broj jedan u svim razgovorima u gradu i nije isključeno da će posle pojave akcija balkanskog gumarskog giganta na Beogradskoj berzi, Pirot postati grad milionera. „Tigrov” strateški partner je francuski „Mišlen”, sa kojim je nedavno generalni direktor Dragan Nikolić potpisao ugovor o dugoročnoj saradnji i zajedničkom preduzeću. Prema tom ugovoru, predviđeno je da do 2007. godine većinski paket od 51 odsto preuzmu Francuzi, pa nije isključeno da upravo oni budu potencijalno najveći kupci akcija „Tigra”. Izvor: Politika.

KAKO UNAPREDITI IZVORE ZDRAVLjA:
Briga za lekovito blago
Sačuvati izvore zdravlja u Srbiji – poruka je okruglog stola posvećenog izradi zakona o banjama koji je Odbor za trgovinu i turizam Skupštine Srbije održao u Vrnjačkoj Banji. To je deo projekta OEBS-a „Turistički kroz Srbiju u susret zakonima”. Kako unaprediti izvore lekovite vode, šume i vazduh a istovremeno ih zaštititi u procesu privatizacije, bilo je osnovno pitanje učesnika. Predlog zakona o banjama propisaće jasno način „korišćenja lekovitog faktora” u 18 zvanično priznatih srpskih banja i naglasiti da je za njihovu kontrolu zaduženo Ministarstvo zdravlja. Zakonom bi se još jednom zaštitile već postojeće zdravstvene ustanove u našim banjama u procesima izdavanja koncesija, ali i stvorili uslovi za ulaganja po aršinima razvijene Evrope. Zbog toga je neophodno da se taj propis što pre nađe na dnevnom redu Skupštine Srbije, ističe predsednik Odbora trgovine i turizma Rajko Baralić. Što se tiče ulaganja u nova lečilišta i turističke centre u banjama, pravo korišćenja lekovitih izvora dobijaće se samo u skladu sa zakonom kojim se uređuje koncesija i na osnovu propisa o pravima istraživanja. A oni koji dobiju mogućnost koncesije nad njima, dužni su da obezbede uslove, uređaje, opremu i mere zaštite od zagađenja, predstavio je propis koji je još u izradi Ljuba Jovanović, načelnik sektora za razvoj u Ministarstvu turizma, trgovine i usluga. Korisna iskustva – Fond za razvoj turizma, koji se osniva novim zakonom za ovu oblast, biće podsticaj za razvoj banja u Srbiji. Nastojimo da predložimo primenjiv zakon, pošto sadašnji nije i takav onesposobljava sva ulaganja u važnu turističku oblast. Zato će se njime propisati urbanističko uređenje banjskog mesta, saobraćajnica i zaštita od buke. Obavezna će biti i meteorološka stanica. Time pratimo neophodne turističke trendove i evropski koncept banja. Banje su u Srbiji najveća mogućnost za razvoj turizma, kaže Jovanović. U izradi novog propisa, Ministarstvo turizma je konsultovalo nemačka iskustva, napominje Siniša Perić, savetnik u Ministarstvu. U Nemačkoj, koja je velesila u banjskom turizmu, prošle godine je kroz 300 banja prošlo 17 miliona posetilaca a zabeležen je promet od 20 milijardi evra. Takođe, tamo je 330.000 ljudi uposleno u banjskom turizmu. Između ostalog, zbog toga se predlaže i zakonska odredba da opština bude korisnik naplate naknade za lekovite izvore, a da godišnju visinu naknade utvrđuje vlada Srbije na predlog Ministarstva turizma, kaže Perić. Kao važno, direktor Udruženja rehabilitacionih centara Srbije Nata Ćirić predložila je da se„raščiste” i utvrde imovinski odnosi u specijalizovanim zdravstvenim ustanovama za prevenciju, lečenje i rehabilitaciju, kako bi se omogućila primena Zakona o koncesijama. Ona je zatražila i da se obezbede krediti i značajna sredstva iz Fonda za razvoj Srbije upravo za rehabilitacione centre. U njima je ukupno oko 8.000 postelja i oko pet hiljada zaposlenih. Podsetila je da su banje „lekovito blago” koje je, sudeći po istraživanjima, čovek nastanio još u paleolitu. Izvori zdravlja Vrnjačka, Gamzigradska i Ribarska banja beleže nasleđe starog Rima a u Ribarskoj i Sokobanji turski osvajači su ostavili amame. Banja Koviljača nosi naziv „kraljevska banja” jer je mnoge vile i kupatilo napravio kralj Petar Prvi. Period iza nas dramatično se odrazio na naše banje, pa i Vrnjačku, osiromašenu kraljicu banjskog turizma, čulo se u diskusiji. Sada, mnogi žele da „stave šapu” na naše izvore zdravlja što može još više da ih ugrozi. Zakon o banjama treba da pomogne nove puteve njihovog razvoja u Srbiji, što nagoveštava rusko ulaganje, u iznosu jedne trećine, u otvaranje „Velnes” centra u Vrnjačkoj Banji, kakav postoji u svim savremenim banjama. Reč je o komercijalnom centru za rekreaciju, sa saunama i džakuzi bazenima, koji u banje privlači najprobirljivije turiste. Direktor specijalne bolnice „Merkur” Dejan Stanojević potvrdio je učesnicima skupa da je, odmah nakon otvaranja, najavljen dolazak prve grupe turista iz Moskve, radnika „Gasproma”, ali i dolazak grupa sa Kipra i iz Egipta. Stanojević je napomenuo da je važno uspostaviti i redovnu naplatu naknade za korišćenje lekovitog faktora „koja se u petnaest banja ne plaća”. Predsednik skupštinskog Odbora za turizam Rajko Baralić je na kraju skupa najavio zajednički sastanak ovog i Odbora za finansije koji će biti posvećen budućim izdvajanjima za banje iz budžeta Srbije. Izvor: Politika.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta