Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
"Ju es stil Srbija" pokreće novu peć i povećava proizvodnju čelika:
Privredna prekretnica
"Ju es stil Srbija" pokrenuće 22. juna proizvodnju na visokoj peći broj 1, koja je van funkcije bila od 1987. godine. Ponovno puštanje u proizvodnju visoke peći, obnovljene u okviru kapitalnog projekta vrednog 33,1 miliona dolara, omogućiće smederevskoj železari da dostigne pun proizvodni kapacitet od 2,2 miliona tona na godišnjem nivou. "To će označiti privrednu prekretnicu ne samo u 'Ju es stilu', već i u celom regionu "Smedereva", izjavio je Majkl Fedorenko, generalni direktor kompanije. Centar za ekonomski razvoj kompanije "Ju es stil Srbija" organizovao je i sastanak sa investitorima kojima će u Milanu i Londonu 15. i 16. juna predstaviti prednosti i pogodnosti ulaganja u Srbiji. Tim poslovnih ljudi i predstavnika Vlade Srbije pozvaće italijanske i britanske kompanije da iz novog ugla sagledaju mogućnost investiranja u Srbiji. Zvaničnicima kompanije "Ju es stil" pridružiće se tim bankarskih, pravnih i poreskih stručnjaka i predstavnika vlade. Na sastanku u Londonu 16. juna, predstavnik kompanije "Britiš Amerikan Tobako" govoriće o svom poslovnom iskustvu u Srbiji. U timu Centra za ekonomski razvoj biće i predstavnici Srpske agencije za promociju investicija i izvoza, kao i zvaničnici stranih kompanija u Srbiji. Kompanija "Ju es stil" prošle godine je postala vodeći izvoznik iz Srbije, isporučujući čelik u vrednosti od preko 400 miliona dolara u preko 80 zemalja. Majkl Fedorenko, generalni direktor kompanije, opisao je Srbiju kao dobro mesto za poslovanje. Izvor: "Glas javnosti".

MLAĐAN DINKIĆ, MINISTAR FINANSIJA ZA „POLITIKU”:
Metla za rasipnike
Ovu godinu u Srbiji, na ekonomskom planu, trebalo bi da obeleži restrukturisanje javnog sektora, ali i početak ozbiljnih reformi najvećih budžetskih trošadžija, kao što su penzioni i zdravstveni fondovi, te društvena preduzeća, poznati gubitaši koji poodavno tavore na grbači države i građana. – Za subvencije u privredi ove godine izdvojeno je pet milijardi dinara, što predstavlja 1,2 odsto budžeta. To je, u odnosu na 2004. godinu za 1,5 milijardi manje. Plan je da do 2007. godine potpuno završimo sa subvencijama i gubitašima, tj. da ih privatizujemo. S druge strane, napravili smo poseban program razvoja za regione u kojima se nalaze preduzeća koja gutaju najveće subvencije – Kragujevac, Bor i Vranje. Samo „Zastava” dobija godišnje trećinu svih subvencija u privredi – kaže Mlađan Dinkić, ministar finansija u vladi Srbije. Možete li konkretnije reći šta sadrži taj program? – Za početak je iz budžeta izdvojeno 500 miliona dinara za razvojne projekte u tim regionima. Umesto da dajemo novac za pokrivanje gubitaka, postepeno ćemo smanjivati subvencije, a stimulisati proširivanje profitabilne proizvodnje kroz jeftine kredite i to na period od pet godina sa godinom počeka. Vlada je prošle nedelje usvojila program, potvrdio ga je i Fond za razvoj. Ostaje da lokalne samouprave odrade svoj deo posla i zainteresovana preduzeća moći će da konkurišu za ova sredstva. Planiramo i poseban sastanak sa stotinu najvećih izvoznika iz Srbije, kako bismo i njih mobilisali da ulažu u ove regione. To su društvena preduzeća. Da li Srbija ima strategiju restrukturisanja javnih preduzeća, posebno onih najvećih? – Ove godine smo krenuli veoma ozbiljno u restrukturisanje javnih preduzeća. Prvo se izdvajaju sporedne od osnovnih delatnosti i prebacuju u nadležnost Agencije za privatizaciju. Radi se, pre svega, o raznim hotelima i odmaralištima, poput Jatovog hotela na Slaviji, u Beogradu i apartmana na Kopaoniku. Sličnim objektima raspolažu i EPS i NIS. Očekujemo da u veoma kratkom roku počne proces njihove privatizacije. Druga faza biće privatizacija osnovnih delatnosti, odnosno njihovih delova. Prema Zakonu o energetici, EPS je podeljen na dve celine i sada Ministarstvo energetike pravi strategiju daljeg razvoja ovog preduzeća koja, naravno, podrazumeva i privatizaciju određenih delova. Kada je u pitanju NIS, postoji plan njegove podele na četiri preduzeća. O tome će se razgovarati u julu, nakon čega će biti raspisan tender za izbor privatizacionog savetnika koji će nam pomoći u opredeljenju oko privatizacije ove kompanije iduće godine. Prestao je i monopol u oblasti telekomunikacija. Šta se tu priprema? – Tačno je da je monopol upravo istekao. Time se stvaraju uslovi za liberalizaciju tržišta i omogućuje ulazak drugim operaterima u oblast telekomunikacija. Za sada ne postoji plan države da privatizuje Telekom, jer je to veoma profitabilno preduzeće koje godišnje ostvaruje nekoliko milijardi dinara profita. To ne znači da neće biti omogućen ulazak novih operatera kako bi se oborile cene usluga. Da li se u vladi razgovaralo o Mobtelu u svetlu navodne prodaje privatnog udela u ovoj kompaniji austrijskom partneru? – Ne, nikakvih pisanih informacija o tome nemamo. Svi su izgledi da zainteresovani kupci čekaju ishod arbitraže u Cirihu. Tender za savetnika u oblasti telekomunikacija je u toku i tek će se videti koje su sve opcije u igri. Jedna je da čekamo ishod arbitraže i potom privatizujemo državni udeo u Mobtelu, koji je, po mom mišljenju, većinski. Druga opcija je da se izda treća licenca za mobilnu telefoniju koja bi dovela do snižavanja cena impulsa. Donet je i Zakon o železnici, inače uskom grlu srpske privrede? – Zakonom o železnici ovo preduzeće se razdvaja na dva dela: na infrastrukturu i prevoz. Pred zaključivanjem smo dva zajma od Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke od 120 miliona evra za kupovinu novih vagona, lokomotiva i modernizaciju infrastrukture na Koridoru 10. U kojoj meri je restrukturisanje javnih preduzeća dovelo do pojave viška zaposlenih? – Svi ovi programi za javna preduzeća rađeni su veoma pažljivo, po principu dobrovoljnosti uz stimulativne otpremnine. Do 31. maja ove godine 5.320 zaposlenih je napustilo ova preduzeća, a još 5.000 se izdvojilo u sporedne delatnosti, koje će uskoro biti privatizovane. Koliko je odugovlačenje rešavanja problema u javnim preduzećima faktor usporenog ekonomskog razvoja i generator inflacije? – Svakako da je nerešeno stanje i te kako uticalo na inflaciju. Rukovodstva javnih preduzeća u prošlosti su neracionalnosti u poslovanju „peglala” kroz rast cena i prebacivala teret na leđa građana. Ova godina je bitno drugačija od prethodnih. Restrukturisanje je zaista počelo. Svi su shvatili da se više ne može poslovati po starom, da se mora ulagati u modernizaciju i u odgovarajući broj zaposlenih. Ne može se više računati samo na državu i njenu pomoć, izuzimajući, naravno, železnicu gde će i dalje biti subvencija – kaže Mlađan Dinkić, u intervju za „Politiku”. Kako ozdraviti zdravstvo – Princip izdvajanja sporednih delatnosti od osnovnih već daje dobre rezultate i primenićemo ga i u zdravstvu. Cilj nam je da se finansiraju rezultati rada, a ne samo institucije i njihovi troškovi. Racionalizacija je neophodna jer Fond zdravstva raspolaže ogromnim nekretninama koje uopšte nisu u funkciji zdravstva. Njihovom prodajom mogli bi se izmiriti dugovi prema dobavljačima lekova, a ne da se traže nova izdvajanja od građana. Umanjenjem nepotrebnih troškova stvoriće se i prostor za povećanje plata lekara i drugog medicinskog osoblja, a samim tim doći će i do efikasnijeg lečenja bolesnika. Izvor: "Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta