Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas na aukciji 16 vojvođanskih preduzeća

Agencija za privatizaciju Srbije organizovaće danas javnu aukciju na kojoj će biti ponuđen preostali društveni kapital 16 vojvođanskih preduzeća. Najveću početnu cenu među ponuđenima, u iznosu od 406,7 miliona dinara, imaće preduzeće za izradu mlinskih, pekarskih i kolačarskih proizvoda Žitoprodukt iz Zrenjanina. Društveno poljoprivredno preduzeće Sloga iz Kaća biće ponuđeno po početnoj ceni od 123,7 miliona dinara, dok će budući kupac poljoprivrednog preduzeća Prigrevica iz istoimenog mesta morati da izdvoji najmanje 85,3 miliona dinara. Izvor: "Danas".

BERZANSKE DILEME:
Bojazan od zaobilaženja tržišta
Najnovije izmene Zakona o Akcijskom fondu pokreću dve izuzetno važne teme sa aspekta razvoja berzanskog poslovanja i tržišta kapitala u Srbiji, ukazuju stručnjaci Beogradske berze. S jedne strane, u cilju „otklanjanja svih manipulativnih radnji menadžmenta i ovlašćenih lica akcionarskog društva,....obezbeđuje (se) nesmetano trgovanje akcijama na finansijskoj berzi” i predviđa mogućnost zakazivanja trgovanja i bez dostavljenog prospekta, dok se s druge strane, predviđa mogućnost da se akcije prodaju... „na finansijskoj berzi javnom aukcijom i van berze – prihvatanjem ponude za preuzimanje” čime se „predviđa veći broj metoda prodaje akcija”. Podsećanja radi, berza predstavlja organizovano tržište na kojem se susreću ponuda i tražnja robe ili hartija od vrednosti. U tom smislu, trgovanje na berzi omogućava da se pod ravnopravnim uslovima susretnu prodavci i kupci i da se, na taj način, odredi tržišna cena materijala kojim se trguje. U privredama koje su u razvoju, kao što je naša, institucije preuzimanja i vanberzanskog trgovanja dosad su, uglavnom, bile problematične, pre svega, zbog toga što manjinski akcionari nisu u mogućnosti da se objektivno informišu o vrednosti kapitala koji poseduju. Ostavljanje mogućnosti da se trgovanje hartijama od vrednosti izmesti sa berze, uglavnom je dosad dovodilo do prodaje kapitala atraktivnih firmi po neobjektivno niskoj ceni, sa posledicama ne samo po one koji su ga prodali, već i po zaposlene. Prospekt je dokument koji se često naziva i „ličnom kartom” preduzeća, iz kojeg zainteresovani kupci akcija ili druge hartije od vrednosti nekog izdavaoca mogu da saznaju sve neophodne podatke i informacije potrebne za donošenje odluke o investiciji. Sadržaj prospekta, koji se dostavlja Beogradskoj berzi, čine osnovni podaci o izdavaocu i menadžmentu; finansijski izveštaji sa revizorskim nalazom, informacije o kapitalu kompanije; većinskim vlasnicima i iznosu vlasništva; potvrdu suda da menadžment nije pod istragom, niti je bio okrivljen za kriminalne radnje; informaciju o broju i iznosu akcija u posedu Odbora direktora ili menadžmenta; podatke o licima odgovornim za dostavljene podatke; ciljevima i planovima kompanije, pravima akcionara; ukupnim rizicima koji bi mogli proisteći iz investiranja u akcije ili iz poslovanja kompanije... Omogućavanje da se trgovanje na Berzi zakaže i bez čekanja na prospekt, s jedne strane je pozitivan pomak, jer se na taj način sprečava manipulacija menadžmenta koji, otezanjem da potpiše taj dokument, nemogućava vlasnike da slobodno raspolažu svojim kapitalom. Zakonska obaveza preduzeća da dostavi prospekt berzi, na zahtev Akcijskog fonda, ili, što je još važnije – na pismenu inicijativu „akcionara koji imaju najmanje jednu desetinu osnovnog kapitala izdavaoca”, stvara mogućnost za procenu realne vrednosti preduzeća na organizovanom tržištu. Ukoliko se menadžment preduzeća ne odazove na ove zahteve predviđa se mogućnost da se trgovanje akcijama na berzi obavlja bez prospekta. U tom slučaju, pitanje je na osnovu čega će potencijalni investitori procenjivati vrednost i poslovanje preduzeća? Doduše, deo značajnih podataka koje sadrže prospekti preduzeća javni su i moguće ih je dobiti od nadležnih institucija u svakom trenutku, kao što se radi u slučaju preuzimanja firmi koje nisu bile na berzi. Izmena zakona podrazumeva zatvorsku kaznu za neodazivanje zahtevu Akcijskog fonda, ali se pod krivičnim delom ne podrazumeva odbijanje pismene inicijative akcionara, čime se još jednom onemogućuje potpuno slobodna trgovina na berzi, konstatuju berzanski eksperti. Izvor: "Politika".

IZ UGLA STRUČNjAKA:
Ubrzanje privatizacije
Nedavnim usvajanjem izmena i dopuna Zakona o privatizaciji i Zakona o Akcijskom fondu država je, kao akcionar u nekoliko stotina kompanija, nastojala da obezbedi viši nivo javnosti u poslovanju kompanija u kojima AF ima akcije, što je u funkciji ubrzanja, odnosno završetka privatizacionog procesa, Ex ante, a ne Ex post delovanja Fonda u smislu sprovođenja člana 14 Zakona o Akcijskom fondu i zaštite vrednosti državne imovine, a posredno – i zaštite imovine manjinskih akcionara. Izmene Zakona predviđaju više modela prodaje akcija, što je u funkciji ubrzanja privatizacije, a uvedena je obaveza dostavljanja prospekta radi trgovanja akcijama na berzi. Aktivna uloga AF Akcijski fond će ubuduće imati aktivniju ulogu kao akcionar koristeći akcionarska prava. Naime, novim zakonskim rešenjem se želelo da se na adekvatan način predupredi veći broj problema i potencijalnih finansijsko-poslovnih mahinacija u kompanijama, s kojima se AF suočavao od samog početka rada, a koji su bili posledica odsustva evropskih standarda korporativnog upravljanja. Po donedavnom Zakonu, u okolnostima kad je AF imao pasivnu ulogu kao akcionar u kompanijama, adekvatne zaštite državne imovine nije bilo u meri u kojoj je to bilo potrebno, pa se svako sprečavanje njenog (ne)namernog obezvređivanja, bez valjanih mehanizama i instrumenata, pokazivalo kao „Sizifovski posao.” Upravljačke strukture u mnogim većinski privatizovanim kompanijama, (posebno nakon Zakona o svojinskoj transformaciji iz 1997), uglavnom nisu dorasle da rukovode njima, pri čemu se, svesno ili nesvesno, često nisu dovoljno uvažavali legitimni interesi i obaveze AF, definisani Zakonom o privatizaciji i Zakonom o Akcijskom fondu. To podrazumeva domaćinsko gazdovanje, odnosno očuvanje vrednosti državne imovine u kompanijama i maksimiziranje prihoda od prodaje akcija u periodu dok traje vremenski oročen privatizacioni proces. Osobenost ovog nedovršenog procesa privatizacije u većini ovih dominantno privatizovanih kompanija, u kojima predstoji prodaja državnih paketa akcija, jeste ta da korporativno upravljanje u njima, u punom značenju, još ne postoji, premda je to jedan od nezaobilaznih uslova za profitabilno i konkurentno poslovanje u svakoj uspešnoj evropskoj i svetskoj kompaniji. Izmenama Zakona želelo se da se spreči dosadašnja česta praksa dovođenja države kao akcionara pred „svršeni čin”. Stoga je zakonodavac dodelio akcionarska prava AF u meri u kojoj raspolaže državnim udelom u svakoj nepotpuno privatizovanoj firmi i to do momenta prodaje, odnosno promene titulara, i to u sledećim slučajevima: smanjenje i povećanje kapitala, reorganizacija – statusne promene, stavljanje imovine pod teret, davanje iste pod zakup, poravnanje sa poveriocima, kao i sticanje i otuđenje imovine. Neopravdan strah od etatizacije Oni koji u ovome vide „etatizaciju” i vraćanje na ranije godine, ne bi trebalo da strahuju od toga jer je Zakonom predviđeno da će AF, koristeći svoje akcionarsko pravo, glasati pismenim izjašnjavanjem na predloge odluka koje će se donositi na Skupštini akcionara, i to srazmerno svom procentualnom učešću u kapitalu akcionarskog društva. To znači da glasovi AF, sa glasovima svih ostalih akcionara ulaze u kvorum, nakon čega se u proceduri glasanja usvajaju ili ne usvajaju predložene odluke. A to znači da AF ne može da stavlja veto na predloge odluka Skupštine, jer je i faktički i de jure ravnopravan – ničim pozitivno diskriminisan akcionar, čiji će glas vredeti samo onoliko koliki je njegov akcionarski ulog. Novim zakonskim rešenjem se, takođe, uvodi obaveznost izrade prospekta otvorenih akcionarskih društava, što je način prevazilaženja problema oročene prodaje akcija iz portfelja AF, a u cilju ubrzanja privatizacije. Ovo se odnosi samo na akcionarska društva iz portfelja AF, a sa izmenama Zakona o tržištu hartija od vrednosti, kojima će se regulisati pitanje obaveznosti prospekta za berzu za sva AD, definitivno će biti skinuto s dnevnog reda ovo pitanje. Izmenama Zakona o AF se ne reguliše pitanje zaštite prava manjinskih akcionara, jer je za to nadležan Zakon o privrednim društvima. Međutim, nova i aktivnija uloga AF, kao ravnopravnog akcionara, ići će naruku jačanju javnosti u radu kompanija, što, indirektno, može da poboljšava i poziciju ostalih akcionara. Uz to, postoji mogućnost izlaska jedne desetine akcionara, ili više na Berzu, sa ili bez prospekta. AF će nastaviti sa prodajom državnih paketa akcija u cilju maksimiziranja prihoda budžeta, ubrzavanja procesa privatizacije i daljeg razvoja finansijskog tržišta, što bi trebalo da pospeši i veći priliv stranih investicija, kao jedne od pretpostavki za više stope privrednog rasta i zaposlenosti. Planira se i zajednički projekat Agencije za privatizaciju i AF – prodaje paketa akcija AF metodom javne ponude, kao specifičnog modela privatizacije kompanija koji bi mogao dodatno da afirmiše akcionarstvo i tržište kapitala. Dr Aleksandar Gračanac, direktor Akcijskog fonda RS. Izvor: "Politika".

Enegroprojekt se dokapitalizuje u vrednosti 10 miliona evra:

- Pomoćnik generalnog direktora "Energoprojekt holdinga" Miodrag Zečević najavio je da će u utorak biti objavljne ponuda zainteresoavnim invetitorima za dokapitalizaciju tog beogradskog preduzeća. "Upravni odbor je doneo odluku da se svež kapital, u vednosti oko deset miliona evra, obezbedi otvorenim pozivom investitorima u zemlji i svetu", rekao je Zečević za Betu. On je dodao da se dokapitalizacijom neće promeniti vlasnički odnosi u "Energoprojektu", gde će država i dalje imati kontrolni paket sa oko 30 odsto akcija. "Od dražave zavisi kako će prodavati svoj paket, odnosno da li će ga ponudi na berzi, ili će se udružiti sa manjinskim akcionarima radi prodaje na tenderu", naveo je Zečević. Na Skupštini akcionara "Energoprojekta", koja je zakazana za 30. jun, odlučivaće se o predlogu da se akcije zavisnih društava iz sistema "Enegrojekta" zamene za akcije Holdinga, u odnosu jedan prema jedan. "Namera je da se na ovaj način ojača sistem "Energoprojekta" i obezbedi ravnopravnost svih akcionara", rekao je Zečević, objašnjavajući da je Holding do sada bio vlasnik 51 odsto akcija u zavisnim društvima, a da država ima udeo i u Holdingu i u zavisnim društvima. Nakon zamene akcija, prema njegovim rečima, biće preglednija vlasnička struktura "Energoprojekta", a država će imati objedinjen paket, što će olakšati postupak trgovine akcijama tog preduzeća. Izvor:"Ekonomist".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta