Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Na pomolu obnavljanje saradnje kragujevačke Fabrike automobila i Fiata:
Iz Zastavinih pogona oko 10.000 "punta"
Ugovor o obnavljanju poslovno-tehničkoj saradnji između Zastave i Fiata, prema nezvaničnim informacijama, treba da bude potpisan u narednih petnaestak dana, odnosno do kraja ovog meseca. Tim ugovorom, biće precizirani detalji vezani za sklapanje Fiatovog modela "punto" u Zastavi. Prva serija Zastavinog "punta" neće, međutim, biti sklapana u Kragujevdu, već u Fiatovim pogonima u Torinu, gde će više desetina Zastavinih radnika i stručnjaka, krajem leta, otputovati na radnu obuku. Kako Danas saznaje u Zastvi će godišnje biti sklapano od 6.000 do 10.000 "punte", namenjenih domaćem i tržištima okolnih zemalja. Fiat se, po svemu sudeći, nakon trinaestogodišnje pauze vraća u Kragujevac. Proizvodnja automobila u Zastavi započela je sredinom 50-ih mijulog veka kupovinom Fiat Licence za proizvodnju popularnog "fiće". Nedugo potom Fiat je Zastavi da okredit (od 30 miliona dolara) za gradnju fabrike automobila. Od ranih 60-ih do ovih dana, sa proizvodnih i montažnih traka te fabrike sišlo je više od četiri miliona automobila, oko 700.000 vozila završilo je na inostranom tržištu, od čega oko 140.000 na američkom. Fabrika automobila građena je prema Fiatovim skicama i uz nadzor stručnjaka građena je prema Fiatovim skicama i uz nadzor stručnjaka te kompanije, a svi automobili koji su silazili sa njenih proizvodnih i montažn ih traka izrađivani su na osnovu tehnologije i tehničkih rešenja Fiata. Ta i takva višedecenijska saradnja Zastave i Fiata trebalo je u proleće 1992. godine da bude krunisana formiranjem zajedničke kompanije za proizvodnju automobila, sa sedištem u Kragujevcu, u kojemb i odnos kapitala (i upravjačkih prava) bio 50:50. Svojevrstnom ironijom sudbine, Zastava šansu za opstanak ponovo traži u saradnji sa Fiatom. Šta će Zastava dobiti obnavljanjem saradnje sa Fiatom i može li najavljena godišnja proizvodnja od 6.000 do 10.000 "punta" zaista da pomogne posrnuloj kragujevačkoj fabrici? Poznavaoci prilika u ovoj fabrici ističu, ne bez osnova, da bi povratak Fiata u Kragujevac najpre odigrao značajnu ulogu u marketinškom smislu. Fiat jeste u finansijskoj krizi, ali je, uprkos tome, smatraju stručnjaci, i dalje u svetskim razmerama čuvena robna marka. Otuda bi sklapanje Fiatovih modela u Kragujevcu svakako doprinelo vraćanju ugleda Zastavež Povratak Fiata u Zastavu označio bi i početak proizvodnje jednog svetski poznatog modela u njenim pogonima, što bi kragujevačkim radnicima i stručnjacima omogućilo ovladavanje novih tehnologijama i tehničkim postupcima u proizvodnji automobila. to bi omogućilo i proširenje saradnje sa Fiatom na proizvodnju rezervnih auto-delova. Dosad je, primerice, proizvedeno i širom sveta prodato više od 15 miliona "punta", a Zastava bi, možda već tokom naredne godine, mogla od Fiata da dobije potrebne preserske i druge alate i opremu za produkciju rezervnih delova za taj model. Ukoliko bi uspostavljanje saradnje Zastave i Fiata bila uspešna, to bi kragujevačkoj fabrici omogućilo da u dogledno vreme, na Fiatovoj platformi, započne razvoj sopstvenog ili zajedničkog novog modela automobila. Podela fabrike na tri dela? Pored Fiata, o uspostavljanju tehničko-poslovne saradnje Zastava pregovara i sa nemačkim Opelom, koji bi u Kragujevcu, ukoliko do dogovora dođe, najpre započeo montažu jednog od svojih modela više klase. Procenjuje se da bi ako Fiat i Opel dođu u Zastavu, Fabriku automobila trebalo podeliti na tri dela - Fiatov, Opelov i Zastavin. Izvor: "Danas".

Na aukciji u Novom Sadu prodato 13 vojvođanskih firmi:
Jagma za poljoprivrednim preduzećima u Vojvodini
Na jučerašnjoj aukciji Agencije za privatizaciju prodato je 13 vojvođanskih preduzeća, a najveće interesovanje izazvale su poljoprivredne firme. Direktor Genela iz Novog Sada Slobodan Šćekić za 720 miliona dinara kupio je poljoprivredno DP Sloga iz Kaća. Za ovo preduzeće koje ima 2.300 hektara, farme junica i krava muzara, kao i zasade voćnjaka nadmetalo se još 11 kupaca, a početna cena bila je 123 miliona dinara. Druga najviša cena izlicitirana je za PIK Prigrevica, čiji je vlasnik, za 520 miliona dinara (početna cena 85 miliona dinara), postao Zoran Mitrović iz Beograda u ime grupe fizičkih lica. Po početnoj ceni od samo 789.000 dinara prodat je i DP mlin Budućnost u Titelu, posle raskida kupoprodajnog ugovora. Novi vlasnik Milorad Maričić, preuzeo je firmu koja duguje 140 miliona dinara. Nenad Lalović iz Beograda koji je po početnoj ceni od 52 miliona dinara kupio DP Mokrin, postao je vlasnik firme koja se bavi mešovitim farmerstvom, dok je Vera Šćepanović iz Vrbasa za 61 miliona dinara kupila Mlinsku industriju PIK Bečej. Stomatolog u Zdravstvenom centru Milenko Makivić iz Sremske Mitrovice kupio je DP Dimničar za 414.000 dinra, firmu koja se nalazi u dvorištu njegove kuće. Petar Bundalo kupio je za 403.000 dinara DP Elan iz Čuruga, Živoslav Stojanović je za 9,5 miliona postao vlasnik Zavoda za geotehniku iz Subotice, dok je Bojan Bojković za 8,1 milion dinara kupio DP Kontinental iz Novog Sada (početna cena 888.000 dinara). Tomislav Vojnić Purčar postao je, za 10 miliona dinara, novi je vlasnik AD Integral inžinjereing iz Subotice, dok je Aurometal, za 6,9 miliona dianra, kupio Petar Savić, a kupac DP Integral vodovod i grejanje postao je Igor Skalin. Novi vlasnik Banat filma iz Zrenjanina (postignuta cena 3,1 milion dinara) postao je Dragan Vidović, koji je vlasnik bioskopa u ovom gradu i planira da zatvori tek kupljenu firmu. Aukcija za prodaju fabrike stočne hrane Standard u Kikindi, Bačkatransa u Vrbasu i Žitoprodukta u Zrenjaninu proglašene su neuspelim i otkazane su. Jučerašnja aukcija bila je 145. koja je održana u Novom Sadu. Do sada je prodato 433 preduzeća i ostvaren prihod od 190 miliona evra. U republički budžet sa jučerašnje aukcije treba da se slije 1,4 milijarde dinara. Izvor: "Danas".

Mitar Jović, direktor Grand kafe:
Zadržaćemo sve brendove Štarka
Direktor Grand kafe Mitar Jović izjavio je juče da će, ukoliko uspe ponuda te kompanije za preuzimanje Štarka, biti zadržani svi uspešni brendovi te beogradske konditorske industrije. Štark će biti nadogradnja Grand kafe, pošto se proizvodni programi dve kompanije nadopunjuju, rekao je Jović agenciji Beta i dodao da će Grand kafa iskoristi raširenu distributersku mrežu na tržištima bivše Jugoslavije za brz razvoj i proboj štarkovih proizvoda. On je ocenio da eventuala tenderska prodaja Štarka ne bi donela više ni radnicima ni preduzeću, pošto ponuda Grand kafe već obuhvata uslove slične tenderskim, koji podrazumevanju socijalni i investicioni program. Ukupni iznos ponude Grand kafe za preuzimanje Štarka" je 56 miliona evra, od kojih je 36 miliona za otkup akcija, pet miliona evra za socijalni program, a 15 miliona evra za ulaganje u novu opremu i proizvodne programe fabrike u narednih nekoliko godina, kazao je Jović. Grand kafa zauzima skoro 50 odsto tržišta kafe u Srbiji i Crnoj Gori (SCG) i 20 odsto tržišta u Bosni i Hercegovini. Prošle godine prihod te beogradske kompanije, koja ima 600 zaposlenih, bio je 50 miliona evra. Štark je najveći proizvođač konditorskih proizvoda u SCG i zauzima 15 odsto tržišta. Trenutno zapošljava oko 2.400 radnika, a prošlogodisnji prihod preduzeća bio je 47,5 miliona evra. Radnici i penzioneri poseduju 60 odsto akcija Štarka, a 40 odsto je u vlasništvu države. Izvor: "Danas".

ROK ZA PREREGISTRACIJU PREDUZEĆA ISTIČE SUTRA U PONOĆ

Ministarstvo privrede Srbije podsetilo je da će Agencija za privredne registre razmatrati samo zahteve za preregistraciju preduzeća koja stignu do 15. juna i to do 24 časa. Obavezu da podnesu zahteve za prevođenje u registar Agencije imaju svi postojeći privredni subjekti, koji su do 31. decembra 2004. godine registrovani u trgovinskim sudovima. Ukoliko aktivna preduzeća predaju svoje zahteve do 15. juna, kako se navodi u saopštenju Ministarstva privrede, preregistracija je besplatna. Preduzeća koja ne dostave zahtev već od 16. juna prelaze u status neaktivnih privrednih subjekata. Taj status podrazumeva gubljenje prava na korišćenje poslovnog imena i u slučaju ponovnog aktiviranja mora da se plati novčana nadoknadu kao da se tek osniva preduzeće. Izvor:"Danas".

Direktor Agencije za privatizaciju :
„Knjaz Miloš“ se neće ponoviti
U poslednjih mesec dana od strane mnogih zvaničnika nebrojeno puta ponovljena je izjava o ubrzanju privatizacije, pa i završetku čitavog procesa do kraja 2006. godine. Nalazimo se u fazi zrele privatizacije i čeka nas ozbiljan i naporan posao, kaže za „Blic“ direktor Agencije za privatizaciju Miodrag Đorđević, ističući da je od početka godine do danas objavljeno 10 javnih poziva za privatizaciju velikih društvenih sistema, uskoro će biti objavljen i javni poziv za „Keramiku“ iz Mladenovca, dok će na aukcijama biti ponuđeno oko 300 firmi, među kojima i 10 hotela. Postoji više interesantnih firmi kojima predstoje završni poslovi u procesu privatizacije. Na primer, „Soko Štark“. Šta se preduzima da se ne ponovi slučaj „Knjaza Miloša“? - Za razliku od procesa vezanog za preuzimanje preduzeća „Knjaz Miloš“, mi sada imamo zakonsku osnovu da, nakon pridruživanja pojedinačnih akcionara državnom paketu, oformljeni većinski paket ponudimo na prodaju metodom javnog tendera. U medijima se često zapostavlja činjenica da su „Knjaz Miloš“ i „Soko Štark“ suštinski privatna preduzeća u kojima je odlučujući faktor odluka svakog pojedinačnog akcionara. Smatram da je jedan od osnovnih problema upravo nedovoljno razvijena svest akcionara koji su svoje akcije stekli po osnovu prethodnog zakona o privatizaciji. Najavljen je početak privatizacije sportskih društava. Kakav je stav Agencije o tome? - Agencija za privatizaciju će otpočeti sa privatizacijom sportskih društava u Srbiji tek kada se zadovolji najvažniji uslov, a to je usvajanje zakona o sportu koji će regulisati pravila i uslove pod kojim će sportski klubovi moći da postanu i subjekti privatizacije. Ministarstvo privrede sa Ministarstvom obrazovanja i sporta moraće da definiše strategiju privatizacije sportskih društava, kako bi ona bila prodata na najkvalitetniji način. To je pitanje koje ima specifičnu težinu i u toj situaciji moramo biti posebno oprezni. Možete li izneti okvirnu pretpostavku kada se, ako se po predlogu finansijskih savetnika pribegne takvoj varijanti, može očekivati raspisivanje tendera za „Mobtel“? - Mi smo nedavno raspisali oglas za izbor konsultanta koji bi izradio strategiju razvoja i privatizacije sektora telekomunikacija. Konačnu reč o tome imaće Vlada i ja ne bih želeo da prejudiciram njenu odluku. Što se tiče „Mobtela“, kao što znate, još uvek nisu jasni imovinski odnosi u ovoj kompaniji, tj. još uvek nije konačno utvrđeno koliki je državni paket u ovoj firmi i da li je on većinski. Nakon što se to ustanovi, biće doneta odluka o eventualnom raspisivanju tendera. Šta kao direktor Agencije savetujete malim akcionarima koji su sa raznih strana izloženi lobiranju? - Lobiranje malih akcionara sprovode interesne grupe u cilju realizacije sopstvenih interesa. Verujem da malim akcionarima nije lako, i moj savet je da budu veoma oprezni pri donošenju odluka vezanih za akcije koje poseduju. U svakom slučaju, treba da definišu svoje ciljeve, da li je to određeni prihod koji očekuju od prodaje svojih akcija, ili je cilj izbor kupca za koga smatraju da će poboljšati situaciju u preduzeću u kojem rade. Moj savet je da budu vrlo obazrivi kada je u pitanju njihova imovina i da ne nasedaju na provokativne i, što je još važnije, nezakonite ponude pojedinaca. Kolika je, prema najnovijim podacima, ukupna stopa uspešnosti privatizacije od njenog početka? - Od usvajanja Zakona o privatizaciji 2001. godine do danas prodato je 1.481 preduzeće iz Srbije. Ako se uzme u obzir da je u istom periodu metodom tendera, aukcije ili kroz tržište kapitala na prodaju bilo ponuđeno 2.027 firmi, onda se vidi da je procenat uspešnosti same privatizacije oko 73 odsto, što nije nimalo zanemarljiv podatak. Izvor: "Blic".

Da li se javnost priprema za privatizaciju Elektroprivrede:
Prodaja EPS-a na mala vrata?
Iako je Vlada Srbije juče demantovala navode u medijima "da unutar Vlade postoje dva prilaza po pitanju privatizacije EPS-a, jer se do sada nije razgovaralo o ovoj temi, niti je razmatran predlog za postavljenje privatizacionog savetnika", na osnovu izjava nadležnih u najvišem državnom organu to se ne bi moglo zaključiti. U saopštenju Vlade se navodi i da Labus nikada nije izjavio da se privatizacija EPS-a planira, kako je naveo jedan dnevni list. Međutim, mediji su nedavno preneli izjavu Labusa, sa Skupštine EBRD-a, da će "do kraja jula biti spreman tender za privatizaciju rafinerija i da će se u drugoj fazi tranzicije privatizovati tri uska grla - energetski, telekomunikacioni i sektor naftne privrede". Ako se pod energetikom podrazumeva i struja i nafta, onda nema potrebe dva puta pominjati energetski sektor i naftnu privredu. Inače, Vlada je, prema pisanju jednog lista, na poslednjoj sednici odbila ponudu Svetske banke o postavljanju privatizacionog savetnika u EPS-u. Uprkos demantu, ima razloga da se posumnja da je prvi pokušaj započinjanja privatizacije EPS-a propao. Da se ozbiljne stvari dešavaju u energetici govori podatak da su poslednjih nedelja pojačane "igre" oko EPS-a i NIS-a. Privatizacija rafinerija nafte u Pančevu i Novom Sadu je izvesna stvar. Tu odluku obznanio je Mlađan Dinkić posle pregovora sa MMF-om. Ministarstvo energetike nije protiv privatizacije ali smatra da je najava prodaje rafinerija spekulacija. "Treba odabrati model privatizacije koji će obezbediti opstanak svih delova NIS-a, a ne samo onih koji nešto vrede", dodaju u ovom ministarstvu. I dok NIS polako ali sigurno "ide" u ruke novog vlasnika na scenu stupa prodaja EPS-a. Akteri su i ovde ista ministarstva. Ako je kod NIS-a prevagu odneo Dinkić, moglo bi se reći da je zasad kod EPS-a pobedio Naumov. On je izjavio da Vlada zasad ne razmišlja o privatizaciji EPS-a. Na osnovu onoga što se desilo NIS-u, moglo bi se zaključiti da se sličan scenario ponavlja sa EPS-om. Političari i biznismeni S obzirom da je privatizacija NIS-a blizu, pojačana su i lobiranja zainteresovanih kompanija preko novinara, stručnjaka ali i političara. Niko ne krije da će odluka o kupcu na kraju biti politička. S tim u vezi mogao bi se posmatrati i sukob Zorana Drakulića, na jednoj, i Vuka Hamovića i Vojina Lazarevića na drugoj strani. Interesi ovih biznismena suprotstavljaju se kod NIS-a, a delimično i kod EPS-a. Inače, šef kabineta premijera Aleksandar Nikitović, kao i direktor NIS-a, u kumovskim vezama su sa Vojinom Lazarevićem. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta