Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dug i nepredvidiv put od akcionarstva do preduzetništva:
Ulaganje u hartije od vrednosti ili u farme
U Srbiji ima više od 1.000.000 akcionara, ali je samo 10 odsto aktivnih učesnika na tržištu hartija od vrednosti. Osim toga, broj akcionara je, iz dana u dan, sve manji jer se vlasnici akcija sve češće odlučuju za prodaju svojih paketa. Ako akcionarima pridodamo radnike koji su uzeli otpremnine (u proseku 100 evra po godini staža, odnosno oko 4.000 evra) i napustili fabrike, onda je to "armija" onih koji na svojim računima ili u kućnom "sefu" drže kapital spreman za ulaganje u neki biznis. Ali koji? Sudeći prema izjavama akcionara, većina njih opredeljuje se za ulaganja u nekretnine ili kupovinu automobila. Retko ko je spreman da investira u hartije od vrednosti, ili da otvori samostalnu radnju i započne svoj posao. Prema rečima direktora Sal konsaltinga Branislava Ćosića, teško je poverovati da bi neko ko je, recimo, čitav svoj radni vek proveo za strugom, mogao da se opredeli za ulaganja u hartije od vrednosti. - Danas je veoma komplikovano, ali i skupo, osnovati firmu, uprkos pričama da je to najbolje rešenje. I u kapitalizmu, gde postoji jasna demarkaciona linija između radnika i preduzetnika, to je veoma teško. Samo za angažovanje knjigovođe potrebno je mesečno izdvojiti najmanje 100 evra, da ne govorimo o zakupu i opremanju poslovnog prostora. Činjenica je, takođe, da osim znanja treba imati i preduzetnički duh i moram priznati da većina radnika koji su ostali bez posla ne poseduju taj "talenat" - kaže Ćosić. On stoga preporučuje akcionarima, naročito onima koji su pred penzijom, da se opredele za "pasivniju" varijantu, odnosno za ulaganje u devizne obveznice ili akcije, ali sugeriše izvesnu dozu opreza zato što još uvek ne postoji dobar sistem kontrole i odbrane od špekulativnih aktivnosti. - Vlasnici akcija trebalo bi da se obrate investicionim savetnicima u brokerskim kućama koji mogu da preporuče u koje akcije treba investirati. Do sada su se već isprofilisali oni koji to dobro rade, a na akcionarima je da se opredele za najbolje. Onima koji ne žele da ulažu u hartije od vrednosti predlažem da sačekaju pojavljivanje investicionih fondova ili da ulože svoj novac u privatne osiguravajuće kuće - ističe Ćosić i dodaje da bi reinvestiranje u vrednosne papire moglo da donese realan prinos, za 15 do 20 odsto, veći od uložene sume. Da je ovo društvo sa visokom kupovnom moći, moglo bi se razmišljati i o osnivanju neke uslužne agencije. U Americi, recimo, postoje različite vrste agencija - od onih koje organizuju venčanja, pa do onih koje se bave kupovinom poklona za slavlja. Eksperti, međutim, upozoravaju da su eksperimenti sa ponudom novih usluga rizični jer se ne zna na kakav će prijem naići kod potrošača. Onima koji nemaju jasnu predstavu o tome gde da ulože novac, Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća koju je formirala Vlada Srbije nudi odgovore. Draga Kljajić, menadžer za finansijsku podršku u Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća kaže za Danas da se u Agenciji trude da pre nego što daju bilo kakvu preporuku prepoznaju afinitete potencijalnih preduzetnika. - Zainteresovanima za pokretanje biznisa uvek prvo preporučujemo da nađu rešenje u sopstvenoj delatnosti i da iskoriste znanje koje su stekli na radnom mestu. Tako, recimo, ako je neko radio kao komercijalista ili metaloprerađivač, treba da osnuje firmu iz iste branše. Najviše interesovanja vlada za bavljenje poljoprivredom. Atraktivne su, takođe i uslužne delatnosti poput otvaranja agencije za finansijske i račučnovodstvene usluge. Mladi koji dolaze sa završenim elektrotehničkim ili prirodno matematičkim fakultetom interesuju se za otvaranje agencija za izradu veb sajtova, ali i druge usluge iz oblasti informacione tehnologije. Interesantna je i priprema tradicionalne zdrave hrane, kao i izrada prehrambene ambalaže. Neke od poslovnih ideja uglavnom iz oblasti umetničkog zanatstva su, po želji predlagača, ostale poslovna tajna, jer postoji mogućnost da neki od tih proizvoda uz dobru promociju postanu brend koji će biti plasiran na inostranom tržištu - kaže naša sagovornica. Fond za razvoj odobrio oko 1.000 kredita U Fondu za razvoj Republike Srbije podsećaju da se krediti odobravaju za različite delatnosti ali je agrar ipak najinteresantiji sektor za ulaganje. - Korisnici su zainteresovani za otvaranje svih vrsta farmi - živine, stoke, ali i prerađivačkih kapaciteta (npr.prerada mleka). U prošloj godini najviše je kredita (više od 30 odsto) odobreno za pokretanje primarne poljoprivredne proizovodnje. Kada je reč o industriji, kreditiraju se delatnosti iz oblasti građevinarstva, drvno-prerađivačke industrije i tekstilne industrije a najveći broj kredita usmeren je u raško-prizrenski region. Što se tiče uslužnih delatnosti, najzastupljeniji su bili zahtevi za kreditnu podršku osnivanju samostalnih zanatskih radnji - kaže za Danas zamenik direktora Fonda za razvoj Milić Ilić i dodaje da je prošle godine odobreno više od 1.000 kredita čiji ukupan iznos premašuje 5,5 milijardi dinara, dok je za ovu godinu predviđeno isto toliko sredstava. Izvor: "Danas".

Počinje realizacija italijanskog kredita od 33,2 miliona evra namenjenog malim i srednjim preduzeć
Uskoro nova kreditna linija od 30 miliona evra
Jučerašnjim potpisivanjem ugovora između Narodne banke Srbije kao agenta Republike Srbije i Delta, Eksim i Komercijalne banke kao posredničkih banaka, počela je realizacija kredita od 33,2 miliona evra koji je italijanska vlada, u februaru ove godine, odobrila Srbiji. Kreditna linija namenjena je malim i srednjim preduzećima koja će moći da računaju na pozajmice u visini od 50.000 do milion evra. Kamatna stopa iznosi 4,9 odsto, rok otplate do osam godina, a period počeka dve godine. Jedini uslov je da najmanje 70 odsto svakog pojedinačnog kredita bude iskorišćeno za nabavku opreme, rezervnih delova, tehnologije i industrijskih licenci italijanskog porekla. Pozdravljajući početak realizacije ovog državnog kredita Italije privredi Srbije, italijanski ambasador u SCG Antonio Zanardi Landi je najavio još jednu kreditnu liniju od 30 miliona evra koja će biti namenjena onim preduzetnicima koji su spremni da svoju opremu nabavljaju u Italiji. Uz napomenu da je, uz BIH, Italija najveće izvozno tržište Srbije, ministar finansija Mlađan Dinkić istakao je da je u prva četiri meseca ove godine izvoz srpske privrede u Italiju iznosio 150 miliona evra, a uvoz 190 miliona evra. Deficit u razmeni između Srbije i Italije je trostruko manji nego prošle godine čemu je, kako je ocenjeno, doprineo prošlogodišnji prvi simpozijum srpske i italijanske privrede. Guverner NBS Radovan Jelašić naglasio je da se ovom kreditnom linijom ukupan obim sredstava namenjenih kreditiranju malih i srednjih preduzeća penje na 150 miliona evra. Prema njegovim rečima, već je realizovan kredit Evropske investcione banke od 20 miliona evra. - Nov kredit ove banke od 40 miliona evra je u procesu realizacije kao i kredit Evropske agencije za rekonstrukciju koja je otvorila kreditnu liniju od 15 miliona evra i već je odobreno 247 kredita, a MSP je na raspolaganju i kredit od 35 miliona evra Evropskog fonda za Srbiju - objasnio je Jelašić. Punto u Zastavi Posle otpisa dela Zastavinog duga Fiatu i dogovora o isplati 11 miliona evra preostalih obaveza do kraja godine, ušli smo u finalnu fazu pregovora sa predstavnicima Fiata o početku proizvodnje automobila "punto" u Kragujevcu - rekao je Vlatko Sekulović, zamenik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom. Izvor: "Danas".

FAM i Rafinerija nafte Beograd izdvojeni iz NIS

Republički ministar rudarstva i energetike Radomir Naumov i vršilac dužnosti generalnog direktora NIS Željko Popović potpisali su juče Ugovor o prenosu upravljačkih prava u Fabrici maziva FAM Kruševac i Rafineriji nafte Beograd. Upravljačka prava,za ova dva preduzeća, prenesena su sa NIS na Vladu Srbije. Društva sa ograničenom odgovornošću su uz saglasnost Vlade Srbije osnovana, odlukom Upravnog odbora NIS,15.juna ove godine, kao prelazni organizacioni oblik u procesu izdvajanja sporednih delatniosti iz nacionalne naftne kompanije. Vlada Srbije će u nastavku procesa pristupiti upisu upravljačkih prava u registar privrednih subjekata, nakon čega će u njih biti preneta imovina dosadašnjih delova NIS,NIS-Rafinerije nafte Beograd i NIS-Fabrike maziva Kruševac. Izvor: "Danas".

„Grand kafa“ hoće „Soko Štark“

„Grand kafa“ je jedina kompanija koja je do predviđenog roka podnela zahtev za kupovinu 100 odsto akcija „Soko Štarka“. Rok za prihvatanje ponude od strane akcionara ističe iduće srede. Iako je predsednik Kluba malih akcionara Milanka Stanimirović izjavila da će „Grand“ najverovatnije već sledeće nedelje postati novi vlasnik fabrike, prema saznanjima „Blica“ mišljenja akcionara su podeljena. U Udruženju akcionara tvrde da će ponuda biti odbijena i da će akcije deponovati manje od 36 odsto akcionara, što je minimum da bi preuzimanje bilo uspešno. Takođe, deo radnika postavlja pitanje čemu će služiti najavljeni socijalni program ako iz „Granda“ obećavaju da neće biti otpuštanja. U stručnim krugovima, pa i među članovima Komisije za hartije od vrednosti, izražava se čuđenje što, uprkos najavama, osim „Granda“ niko od kompanija koje su u poslednjih godinu-dve bile zainteresovane za „Soko Štark“ nije dostavio kontrapunudu. Po nekim mišljenjima to, moguće je, znači da će se, ukoliko ponuda „Granda“ bude odbijena, „Soko Štark“ ipak naći na tenderu. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta