Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Da li će propasti još jedan pokušaj aukcijske prodaje Zastava - Kovačnice?
Neraščišćeni imovinski odnosi koče privatizaciju i teraju investitore
Aukcijska prodaja prva dva preduzeća bivše Grupe Zastava - Zastava - Alati i Zastava - Kovačnica zakazano za 30. jun biće, saznaje Danas okončana sa polovičnim uspehom. Sredinom ove sedmice, istekao je rok za preuzimanje aukcijske dokumentacije i prema informacijama iz Agencije za privatizaciju, za Alate ima zainteresovanih kupaca, ali za Kovačnicu - nema. - Aukcija Kovačnice će, po svemu sudeći, biti proglašena neuspešnom. Javni poziv za novu aukciju Kovačnice biće oglašen sedam dana po proglašavanju neuspešnosti prve, a početna cena tog Zastavinog preduzeća na ponovljenoj aukciji biće za 20 odsto niža od vrednosti kapitala firme - kažu u Agenciji za privatizaciju. Podsetimo da je početna prodajna cena Kovačnice do sada iznosila oko 2,2 miliona evra, dok će Alati zainteresovanim kupcima biti ponuđeni za nešto više od 1,7 miliona evra. - Da optimizam poslovodstva Kovačnice u vezi sa očekivanim pozitivnim ishodom privatizacije ipak nije bio bez pokrića govori i podatak da je za kupovinu većinskog paketa akcija Kovačnice bila zainteresovana i jedna velika francuska kompanija. Kovačnica je jedna od najuspešnijih Zastavinih firmi koja izrađuje delove i za potrebe američkog Dženeral Motorsa. Ispostavilo se, međutim, da nisu bila neosnovana ni strahovanja upućenih u aktuelne Zastavine prilike, koji su upozoravali da će privatizacija Zastavinih preduzeća, bez obzira na nivo njihove uspešnosti, teško ići zbog nerašćišćenih imovinsko-pravnih odnosa u fabričkom krugu bivše Grupe Zastava. Nerešeni imovinsko-pravni odnosi su jedan od glavnih razloga neuspešnosti prve aukcijske prodaje Kovačnice, koja je locirana usred Zastavinog fabričkog kruga, i do koje još uvek, uslovno rečeno, nema slobodnog prilaza. Skupština grada Kragujevca nedavno je usvojila Detaljni regulacioni plan lokacije fabričkog kruga bivše Grupe Zastave. Tim planom je predviđeno uklanjanje sadašnjih kapija i ulaza u fabrički krug Zastave i pretvaranje dela fabričkih u javne saobraćajnice, upravo da bi se obezbedio slobodan prilaz svim Zastavinim fabrikama. U Zastavi, međutim, još uvek nije doneta odluka o primeni tog regulacionog plana. Spekuliše se podatkom da direktorima i sindikalnim liderima odgovara da država i dalje finansira ono malo proizvodnje (i radničke plate). Kada podrška počne da presušuje, na scenu stupaju "sindikalci" koji izvode radnike, najpre pred ovdašnju gradsku Skupštinu, a zatim i pred Vladu... Vlada u strahu od socijalnih nemira dreši kesu. Ovakav poslovodno-sindikalni odnos prema imovini kragujevačke fabrike sve ozbiljnije ugrožava investiranje u Kragujevcu. Prema nezvaničnim informacijama, mnogi inostrani investitori ozbiljno su zainteresovani da u Kragujevcu kupe ili zakupe po nekoliko hiljada metara kvadratnih uređenog poslovnog prostora. Kragujevac, međutim, uprkos činjenici da raspolaže sa čak oko 350.000 kvadratnih metara izgrađenog industrijskog prostora, investitorima ne može da ponudi ni jedan jedini metar tog prostora. Država koja je faktički vlasnik Zastave i drugih kragujevačkih preduzeća, u strahu od socijalnih nemira, ne preduzima ništa već potencijalnim investitorima u Kragujevcu nudi besplatno građevinsko zemljište. Nevolja je, međutim, što je i veći deo tog građevinskog zemljišta, Kormansko polje, na primer, koje bi Kragujevac mogao da ponudi investitorima, takođe, sporan sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa. Danas završni razgovori o saradnji Fiata i Zastave Menadžeri Fiata doći će danas u Beograd, gde će, saznaje Danas, o najavljenoj poslovno-tehničkoj saradnji te italijanske kompanije sa Zastavom, razgovarati sa nadležnima u Vladi Srbije, a najverovatnije i sa premijerom Vojislavom Koštunicom, kao i sa poslovodstvom Grupe Zastava Vozila. Menadžment Fiata će, prema nezvaničnim informacijama, od Vlade Srbije tražiti garancije za obnavljanje saradnje te kompanije sa Zastavom, ali i potpisivanje dokumenta kojim će se država obavezati da će, ukoliko Zastava to ne bude mogla, da vrati preostali deo Zastavinog duga Fiatu, od oko 11 miliona evra, do kraja ove godine. Fiat je Zastavi sredinom prošle godine otpisao 70 odsto duga, odnosno nešto više od 30 miliona evra. Ukoliko Vlada Srbije prihvati uslove Fiatovog menadžmenta, onda bi, smatraju ovde, ugovor o obnavljanju poslovno-tehničke saradnje između Fiata i Zastave mogao da bude potpisan već ovih dana. U Zastavi, naime, ističu da su sa Fiatom već dogovoreni svi tehničko-operativni detalji ponovne saradnje dve kompanije, i da je potrebno još da se Vlada Srbije i zvanično izjasni, pa da se krene sa njenom realizacijom. Vlada Srbije bi, inače, uz prihvatanje obaveze izmirenja preostalog dela Zastavinog duga, nakon potpisivanja ugovora između Zastave i Fiata, u ovdašnju Fabriku automobila trebalo da uloži oko 15 miliona evra, za instaliranje jedne automatizovane (robotizovane) linije za završno bojenje vozila u pogonu Lakirnica. Izvor: "Danas".

Mali akcionari Štarka zadovoljni ponudom Grand kafe

Udruženje manjinskih akcionara "Soko Štarka" saopštilo je juče da su njegovi članovi zadovoljni ponudom "Grand kafe" za otkup svih akcija tog preduzeća i cenom koja je 30 odsto veća od knjigovodstvene. U saopštenju se izražava zadovoljstvo spremnošću države da zajedno sa malim akcionarima prihvati tu ponudu i dodaje da je odziv malih akcionara koji su deponovali akcije kod brokera za ponudu "Grand kafe", izuzetno veliki. Ponuda "Grand kafe" u "potpunosti" odgovara interesima akcionara, ali i obećanje te kompanije da za socijalni program od pet miliona evra, kojim nije predviđeno otpuštanje radnika, ponudi i bankarske garancije. "Radnici su svesni da odlučuju i o svojoj sudbini i o sudbini preduzeća i da ne žele da i dalje budu manipulisani od dela menadžmenta koji je preduzeće doveo u nezavidan položaj. Moramo biti realni i svesni da nam je potreban jak partner koji će biti dostojan ‘Soko Štarka’", piše u saopštenju. Kompanija "Grand kafa" je jedini ponuđač za otkup 100 odsto akcija "Soko Štarka" u vrednosti od oko 36 miliona evra. To preduzeće je ponudilo cenu od 900 dinara po akciji, što je za 30 odsto više od njihove knjigovodstvene vrednosti, a rok za prihvatanje te ponude ističe u sredu, 29. juna. Izvor: "Danas".

POSLE RASPISIVANjA TENDERA:
„Karađorđevo” na meti
Posle raspisivanja tendera za davanje u višegodišnji zakup Vojne ustanove „Karađorđevo”, na 18 godina, u javnosti vlada veliko interesovanje ko će preuzeti gazdovanje najpoznatijim i najvećim vojnim kompleksom ovakvog tipa u „velikoj” Jugoslaviji, a naravno i u sadašnjoj državi. Kako saznajemo, tendersku dokumentaciju su do sada otkupili predstavnici „MK-komerca” i Fonda invalida Italije, ali da bi tender bio uspešan preduslov je da u igru uđe još jedan interesent za koga se, iako je vreme za prijavljivanje pri kraju, još ne zna ko bi mogao biti. Univerzitet „Megatrend” iz Beograda koji je doskora bio najozbiljniji kandidat za gazdovanje „Karađorđevom” odustao je od transakcije, ali, prema poslednjim podacima, pored Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada (naše najznačajnije naučnoistraživačke institucije u oblasti agrara), kao potencijalni novi gazda pojavila se kompanija „Delta”. Za sada su svoju okvirnu računicu za gazdovanje „Karađorđevom” izneli javno samo „MK-komerc” i Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo. Kompanija Miodraga Kostića, naime, već je, zajedno sa Industrijom ulja „Dijamant” iz Zrenjanina značajan zakupac poljoprivrednog zemljišta (ukupno oko 2.700 hektara) kojim raspolaže Vojna ustanova. Inače, Kostić je u poslednje vreme već kupio ili najavio interes za kupovinu velikih poljoprivrednih kompleksa u našoj najvećoj žitnici, a indikativno je da je njegova kompanija najavila obeležavanje tradicionalnog Dana polja šećerne repe za sutra, 28. juna, upravo u Vojnoj ustanovi „Karađorđevo”. Iz „MK-komerca” dobili smo objašnjenje da je Dan polja za ovu kompaniju „prilika da učvrsti dobre odnose sa svojim kooperantima i razvije buduće smernice u cilju unapređenja šećerne industrije”. S druge strane, direktor Instituta za ratarstvo i povrtarstvo profesor dr Miroslav Malešević kaže da bi ponuđene potencijale „Karađorđeva” Institut za oko dve godine postavio na zdrave noge, a primarna orijentacija bila bi proizvodnja semena u ratarstvu i povrtarstvu, dok će, što se tiče stočarstva, prednost imati uzgoj krava i ovaca. Istovremeno, dr Malešević kaže da bi bilo dobro da gazdovanje „Karađorđevom” preuzme neka domaća firma ili konzorcijum, ali ne stranci, iz više razloga. Inače, početna cena godišnje zakupnine po kojoj će biti ponuđena Vojna ustanova „Karađorđevo” iznosi 49 miliona i 200 hiljada dinara, a zakupac će biti obavezan da izmiri i dug ustanove od 524 miliona dinara sa obračunatom kamatom do 31. jula. Izvor: "Politika".

IMR TRAŽI STRATEŠKOG PARTNERA:
U izvoz ili u staro gvožđe
Industrija motora Rakovica (IMR) mogla bi da dobije novog vlasnika u aprilu naredne godine. Kao mogući strateški partneri pominju se dve italijanske i jedna američko-engleska firma. U Agenciji za privatizaciju upravo je otvorena finansijska ponuda za stranog konsultanta čiji će rad finansirati Svetska banka. Sledi utvrđivanje pravno imovinskog stanja i dugovanja IMR-a. Zatim i tržišna procena firme. To znači pronalaženje zainteresovanih partnera za kupovinu. Odluka o restrukturisanju IMR-a doneta je krajem februara ove godine, a narednih meseci firma bi trebalo da se oslobodi balasta svega što nije u funkciji osnovne delatnosti, kako bi konačno stala na noge. Govoreći o dosadašnjim razgovorima sa mogućim strateškim partnerima, Ranko Vuković, generalni direktor IMR-a, napominje da se najdalje u tom pogledu otišlo u kontaktima sa poznatom italijanskom fabrikom SAME, inače, osnivačem grupacije SAME – Dojc Far – Lambordžini – Hulriman. Pomenuta grupacija zainteresovana je, po njegovim rečima, i za tehničko-poslovnu saradnju i za privatizaciju naše firme. SAME je u prvoj fazi pregovora ponudila primenu svoje tehnologije u pogonima IMR-a i pod robnom markom domaće firme za izradu proizvoda namenjenih zemljama bivše Jugoslavije, arapskog sveta i istočnoevropskog tržišta, ali i za kupce sa zapada. Delovi i komponente za poljoprivredne mašine koji zadovoljavaju stroge kriterijume grupacije SAME izrađivaće se u livnici naše fabrike u seriji od 2.000 komada. Tako će nam saradnja sa Italijanima omogućiti, istovremeno, i novu tehnologiju i tržište, a vrlo je moguće i strateškog partnera u procesu privatizacije, kaže Vuković. Razgovori na istu temu – kupovinu firme – obavljeni su i sa italijanskim „Landinijem”, čiju su licencu Rakovčani nekada koristili u izradi traktora. Po rečima Vukovića, i oni su spremni na tehničku saradnju i transfer tehnologije, ali i za učešće u privatizaciji. Posle duže vremena obnovljeni su kontakti i sa američko-engleskom kompanijom „Perkins”, po čijoj je licenci koncipirana proizvodnja rakovičkih motora. – Kompanija „Perkins”, kaže Vuković, spremna je da nam pruži šansu da za njihove potrebe izrađujemo komponente za motore, koji se ugrađuju u traktore SAMIJA i „Landinija”. Proteklog meseca IMR su posetili i predstavnici vojnonamenske industrije iz Egipta, a potpisan je i ugovor o prodaji naših traktora na tržištu Egipta i njegovog okruženja. Do kraja godine, kaže Vuković, na pomenuto tržište isporučićemo najpre 200, a potom još 2.000 traktora „rakovica” 65 i „rakovica” 76 u delovima. I u Siriju će biti isporučeno 200 traktora do kraja godine, u okviru programa sirijske vlade za nezaposlene. Porudžbina za prvih 25 poljoprivrednih mašina već je stigla u IMR. Po rečima Vukovića, za kupovinu IMR traktora zainteresovani su i Tunišani i Alžirci. Deo novca za proizvodnju traktora očekuje se od Fonda za razvoj, u vidu kredita za podršku izvoza, a deo iz sredstava subvencija, od vlade. Vuković upozorava i da ispunjenje rokova proizvodnje koči, često, ne samo nedostatak novca za obrtna sredstva IMR-a, već i besparica kooperanata. A, ukoliko stane izvoz, upozorava Vuković, zbog činjenice da je zbog besparice sve manje kupaca na domaćem tržištu, IMR-u preti likvidacija. Realno treba očekivati, kaže Vuković, da se priprema za privatizaciju IMR-a obavi u narednih godinu dana. Osnovni cilj koji će se, pri tome, slediti jeste očuvanje proizvodnog programa fabrike – izrade motora i traktora. Cilj je i da se u proizvodnji zadrži što veći broj zaposlenih što, naravno, ne znači da neće biti racionalizacije i u ovoj oblasti. Sada je na platnom spisku 1.350 zaposlenih. Izvor: "Politika".

NAKON NEDAVNE PROMENE VLASNIŠTVA:
Otkaz za 300 radnika
Od 30. juna 315 zaposlenih u „ATB Sever” dobiće otkaz kao višak radne snage. Na osnovu socijalnog programa, koji je novi vlasnik „Severa”, austrijski ATB prihvatio, svaki od otpuštenih radnika dobiće po 200 evra u dinarskoj protivvrednosti za godinu radnog staža. Prema rečima Ilije Tulumovića, predsednika organizacije samostalnog sindikata u „ATB Severu”, spisak od 315 radnika definitivan je i konačan, posle rasprava koje su trajale duže od mesec dana. – Imali smo dosta teškoća u pregovorima sa prvim saradnicima generalnog direktora. Međutim, kada smo direktoru Rajneru Fogelu izneli naše primedbe i argumente, prihvatio ih je i svi problemi su odmah rešeni. Sa njim smo imali veoma dobru saradnju i veliko razumevanje, kaže Tulumović. Od 315 radnika, koji su se našli na spisku prekobrojnih, 31 se obratio sindikatu koji je od ovog broja uspeo da na poslu zadrži 20 radnika, navodi Tulumović. On kaže da su od novog poslodavca dobili i uveravanja da će na posebnom skupu izaći u susret otpuštenim radnicima i pokušati da prekvalifikacijom ili pomoći za početak privatnog posla, obezbede dalje zaposlenje. U pogonima „ATB Severa” ostalo je oko 1.800 radnika, a Tulumović kaže da je poslodavac, na osnovu trenutne uposlenosti kapaciteta i poslovnih izgleda, najavio mogućnost otpuštanja još oko 200 radnika u narednoj godini. Višak radne snage pojavljuje se zbog nepovoljne strukture režijskih i proizvodnih radnika i nove organizacije preduzeća. Treba podsetiti da je pre tri godine u procesu restrukturisanja iz „Severa” otišlo više od hiljadu radnika po socijalnom programu koji je finansirala vlada Srbije. Tek nakon ovog smanjenja broja radne snage „Sever” je mogao tražiti potencijalnog kupca, a jedini ozbiljno zainteresovan kupac bila je grupacija ATB, koja je za kupovinu ponudila u prvi mah nešto više od 300.000 evra, što je i pored protivljenja tenderske komisije, Agencija odbila kao nerealno mali iznos. Ipak, žalba ATB je usvojena i nakon dugih pregovora početna cifra je udesetostručena. Tako je „Sever” prodat ATB-u poslednjeg dana 2004. za 4,1 milion evra, a Austrijanci su spremni da u subotičku fabriku elektromotora investiraju još oko 25 miliona evra. Prema rečima dr Mirka Kovaca, vlasnika ATB, za kupovinu „Severa” odlučili su se zbog geografskog položaja. Fabrika je na samoj granici sa Evropskom unijom i svega 300 kilometara od njihovog centra u Špilbergu, ali i zato što je „Sever”, kako su ocenili, kompetentan proizvođač prvoklasnih elektromotora. – Mi smo dugoročni strateški investitori i imamo velika očekivanja, rekao je dr Kovac početkom godine na prvoj konferenciji za novinare koju je novi vlasnik upriličio u „Severu”. Dr Mirko Kovac je pre osam godina, sa još dva vlasnika, osnovao industrijsku grupaciju „A-tek industris AG” i trenutno, zajedno sa „Severom” zapošljava sedam hiljada radnika sa godišnjim prometom od 1,1 milijardu evra, a bave se isključivo mašinogradnjom i gradnjom uređaja. Izvor: "Politika".

Privatizacija mora biti jasna

Direktor Transparentnosti "Srbija" Nemanja Nenadić izjavio je da je obaveza srpske vlade da građanima jasno objasni šta se dobija, a šta gubi prodajom Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede Srbije i drugih javnih preduzeća. - Građani imaju pravo da znaju da li se neka prodaja priprema ili vrši samo zato što su državi potrebna dodatna finansijska sredstva ili zato što se očekuje da bi se mogao ostvariti prihod tamo gde ga trenutno nema, rekao je on, a prenosi Beta. Prema Nenadićevim rečima, ukoliko se planira privatizacija nekog preduzeća koje je i do sada donosilo dobit, informacija o tome mora da bude jasna i da sadrži podatke kolika je bila ta dobit, koliko bi ona mogla da se uveća uz sprovođenje konkretnih mera za bolje poslovanje u javnom sektoru, kao i kolika bi se dobit mogla ostvariti privatizacijom. On je dodao i da javnost mora da bude informisana i u kojoj meri će budući kupac "prevaliti svoje troškove na korisnike usluga, odnosno na potrošače". -Građani imaju pravo da znaju ko učestvuje u procesu izrade procena opravdanosti privatizacije i osmišljavanju njenog modela, kao i to na koji način će biti utvrđeno da li su ta lica i organizacije na neprimeren način povezani sa potencijalnim kupcima, kaže Nenadić. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta