Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Grand kafa od danas većinski vlasnik Štarka, tvrdi vlasnik Grand Proma Slobodan Vučićević:
Odličan odziv akcionara Štarka
Sudeći prema izjavi vlasnika kompanije Grand Prom Slobodana Vučićevića, Grand kafa će, od danas, biti najveći akcionar Štarka. Upitan, odakle mu ova informacija kada se zna da rok za deponovanje akcija ističe 29. juna, Vučićević je, na konferenciji za novinare, odgovorio da u prilog tome govore redovi akcionara ispred brokerskih kuća, kao i izvod o broju deponovanih akcija dobijen iz Centralnog registra. - Akcionarima koji su nam ukazali poverenje, do 4. jula, biće uplaćen novac i svako će u proseku dobiti po 6.000 evra. Po tom istom osnovu i državi će, ukoliko deponuje svoje akcije, biti uplaćeno 14,3 miliona evra - rekao je Vučićević i dodao da će Grand kafa uložiti u Štark 56 miliona evra, od čega 15 miliona evra u investicioni i pet miliona evra u socijalni program. On je podsetio da je Grand kafa jedina kompanija koja je dala korporativnu garanciju da će 20 miliona evra (koliko je u konačnom zbiru predviđeno za socijalni i investicioni program) biti deponovano u državni budžet. To zapravo znači, da se te pare već sada "nalaze na raspolaganju Štarku". Komentarišući nezadovoljstvo menadžmenta Štarka ovakvim razvojem situacije, Vučićević je ocenio da je "prirodno što je deo menadžmenta frustriran promenom ali da sada o tome ne želi da govori". Na pitanje da li će kao novi vlasnik zadržati istu menadžersku strukturu Vučićević je rekao da rezultati poslovanja Štarka nisu na zadovoljavajućem nivou i da veliki odziv akcionara ukazuje na potrebu promene menadžmenta. Uz konstataciju da rukovodstvo Štarka nije htelo da prihvati izuzetno povoljnu ponudu za isplatu otpremnina radnicima Vučićević je podsetio da je Grand kafa ponudila otpremninu u iznosu od 400 evra po godini radnog staža. On je odbacio optužbe menaždmenta Štarka da je reč o špekulativnim poslovima Granda rekavši da Grand ne namerava da preprodaje akcije Štarka, već planira da od ove Kompanije napravi regionalnog lidera koji će ostvarivati i do 100 miliona evra godišnjeg prihoda. To je moguće ostvariti povećanjem izvoza na tržište Rusije gde proizvoda Štarka nema, ali i u zemlje u regionu, pre svega u BIH i Makedoniju. Vučićević je podvukao da će povećanju izvoza doprineti i strateško povezivanje sa Drogom i Kolinskom koja ne učestvuje u ovoj transakciji ali će biti prisutna u daljem razvoju fabrike. Inače, akcionari Štarka moći će, još danas, do 12 časova, da deponuju svoje akcije Grand kafi. Nakon isteka tog roka, svi koji nisu uspeli da deponuju svoje akcije, neće možda moći da ih prodaju, jer kako je Vučićević objasnio Grand ima pravo, ali ne i obavezu, da te preostale akcije otkupi. Kada jer reč o državnom paketu od 42 odsto akcija, stav države je da će i ona deponovati svoje akcije ukoliko se najmanje jedna trećina akcionara Štarka opredeli za Grand kafu. Unija akcionara Štarka: Ponuda Granda neprihvatljiva Predstavnici Sindikata Štarka su na konfereciji za novinare, koja je juče pre podne održana u fabrici, ocenili da većina akcionara ipak neće prihvatiti ponudu Grand kafe. Predsednik Unije akcionara Štarka Olgica Đorđević kazala je da je ponuda Grand kafe neprihvatljiva zbog "nedefinisanog i neobavezujućeg" socijalnog programa, koji prema navodima Vučićevića, iznosi pet miliona evra. Unija akcionara okuplja većinu akcionara Štarka, koji poseduju 40 odsto akcija malih akcionara. Prema rečima Đorđevićeve, akcionari koji su zaposleni u Štarku, procenjuju da će njihove akcije uskoro vredeti mnogo više i da ne treba žuriti sa prodajom. "Akcije se pripremaju za berzansku trgovinu, a moguće je i da će državi biti ponuđen otkup njenog udela od 40 odsto u Štarku", kazala je ona. Izvor: "Danas".

Dinkić: Ne zadužujemo se preterano

Ministar finansija Mlađan Dinkić izjavio je juče da trenutna zaduženost Republike iznosi 9,8 milijardi evra, a da je 31. decembra 2000. godine bila 14,2 milijarde evra. Kada je u pitanju struktura javnog duga - četiri milijarde otpada na domaći dug, kao što su obveznice za staru štednju i zajma za preporod Srbije, dok je spoljni dug 5,8 milijardi evra, rekao je on poslanicima, predstavljajući Predlog zakona o javnom dugu. Dinkić je istakao da je zaduženost pala od 2000. godine do danas sa 170 na 56 odsto od bruto društvenog proizvoda, "pa smo time ispunili uslov za ulazak u Evropsku uniju, gde je gornja granica zaduženosti 60 odsto".Tako ne stoje priče o enormnom zaduživanju ove vlade i pretnje dužničkom krizom, rekao je on. Dinkić je najavio da danas očekuje petu reviziju aranžmana sa MMF-om i otpis duga 700 miliona evra Pariskom klubu poverilaca, "čime ćemo se svrstati u srednje zadužene zemlje". Govoreći o odredbama zakona, Dinkić je naveo da će se u javni dug ubrajati dugovi po ugovorma, hartije od vrednosti koje emituje trezor, reprogramirani dugovi, garancije date preduzećima i lokalnim vlastima, prenosi Tanjug. Izvor: "Glas javnosti".

Traže reviziju za šećerane

Udruženje malih akcionara šest šećerana u Vojvodini - "Bačka", "Jedinstvo", "Donji Srem", "Šećerana Bač", "Šajkaška" i "Fabrika šećera Crvenka", traže reviziju privatizacije u ovom sektoru privrede, kao i novu procenu kapitala svojih preduzeća. Oni su pokrenuli i inicijativu za raskid kupoprodajnog ugovora sa vlasnicima ovih šećerana. - U samom startu bio sam protiv privatizacije šećerana jer one imaju ogroman značaj za državu. Najočitiji primer za to je i činjenica da je grčka šećerana, koja je kupila dve srpske fabrike šećera, državna. Ako je interes države da se privatizuju šećerane, zašto Grci svoju šećeranu nisu privatizovali - rekao je Branko Dragaš, savetnik malih akcionara. Prema podacima Udruženja malih akcionara, u trenutku prodaje vrednost neto kapitala šećerane "Bačka" bila je 62,34 miliona evra, a prodata je za 23,5 miliona. Neto kapital "Jedinstva" iz Kovačice u trenutku privatizacije bio je 20,07 miliona, a 70 odsto kapitala ove šećerane prodat je za tri evra. Predstavnik akcionara šećerane u Vrbasu "Bačka", Milan Markuš, rekao je da je ova šećerana bila vodeća u bivšoj SFRJ i da mu nije jasno zašto je "Bačka" prodata na berzi, a ne na tenderu kao što je to učinjeno sa ostalim šećeranama u Vojvodini. Zahtev za reviziju privatizacije šećerane "Jedinstvo" akcionari su nadležnim institucijama poslali pre kolega iz drugih šećerana i već im je, prema rečima Slobodana Jančića, iz Agencije za privatizaciju stigao odgovor da je rok za žalbe istekao, uz preporuku da se obrate Trgovinskom sudu. Izvor: "Glas javnosti".

SAOPŠTENjE ZAVODA ZA STATISTIKU:
Industrijska proizvodnja manja 5,7 odsto
Industrijska proizvodnja u maju u odnosu na prošlogodišnji prosek umanjena je za 5,7 odsto, a u odnosu na isti mesec prošle godine za 3,5 odsto, saopštio je juče Republički zavod za statistiku. Najveći sektorski pad u odnosu na prošlogodišnji prosek ostvaren je u proizvodnji i distribuciji električne energije, gasa i vode od 15,8 odsto, a zatim u sektoru vađenje ruda i kamena od sedam odsto i u prerađivačkoj industriji 3,3 odsto. Pad u odnosu na prošlogodišnji prosek ostvaren je u proizvodnji kapitalnih dobara (24,6 odsto), trajnih proizvoda za široku potrošnju (20,9 odsto), energije (16,3 odsto), a porast proizvodnje imali su međuproizvodi, osim energije od 5,4 odsto i netrajni proizvodi za široku potrošnju od 0,2 odsto. Kako se precizira u saopštenju, početak drugog kvartala ove godine obeležen je nižim obimom industrijske proizvodnje od 2,3 odsto nego u istom periodu prošle godine. U odnosu na prošlu, industrijska proizvodnja je od januara do maja ove godine porasla samo u sektoru proizvodnje i distribucije električne energije, gasa i vode od 7,7 odsto, dok je pad proizvodnje ostvaren u prerađivačkoj industriji za pet odsto i u vađenju rude i kamena od 1,7 odsto. U saopštenju statističkog Zavoda se ističe da je na takvo kretanje industrijske proizvodnje uticalo to što proizvodnja u mnogim ključnim oblastima industrijske proizvodnje nije dostigla ni prošlogodišnji nivo. Bez sezonskog uticaja, industrijska proizvodnja je u maju u odnosu na prošlogodišnji prosek takođe umanjena. Ispitivanja uzorka 380 malih i srednjih preduzeća u Srbiji pokazala su da je industrijska proizvodnja u maju u odnosu na prošlogodišnji prosek niža za 6,1 odsto kod ukupne industrijske proizvodnje i manja je za 3,8 odsto u prerađivačkoj industriji, navodi se u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku. Izvor: "Politika".

JOŠ JEDNO UPOZORENjE SA SAVETOVANjA EKONOMISTA:
Cene probile okvire
Srbija se ponovo suočava sa visokom inflacijom, što znači da je narušena makroekonomska stabilnost, da je ukupni razvoj usporen i da privreda nije dovoljno konkurentna. Direktna posledica takvog stanja biće loš signal investitorima da u Srbiji neće moći dugoročno uspešno da posluju jer inflacija obezvređuje rezultate – ocenili su ekonomisti na skupu koji se na temu „Stabilizacija i razvoj: kako dalje” održava u Budvi od 28. do 30. juna. Ovo tradiciono savetovanje ekonomista otpočelo je u znaku pozitivnih ocena koje su saopštili predstavnici vlasti (Vesna Arsić, pomoćnik ministra finansija Srbije, kao prvi učesnik) i osporavanja poznatih ekonomista, učesnika skupa. Otvarajući savetovanje, prof. dr Boris Marović, predsednik Saveza ekonomista Srbije i Crne Gore, podsetio je na sumorne detalje iz svakodnevice u kojoj se ponavlja praksa da ekonomisti pravovremeno upozoravaju vlast na greške i propuste u ekonomskoj politici, ali da vlast ne sluša baš „bazu”. Kako je rekao dr Marović, već je viđeno da „ekonomisti, kada postanu deo vlasti, drugačije funkcionišu i zaboravljaju na zakonitosti struke”. Doduše, slažući se sa ocenom da je inflacija izašla iz planiranih okvira, Vesna Arsić je kao uzroke ovogodišnjeg većeg rasta cena navela uvođenje poreza na dodatu vrednost i rast cena koje ta mera donosi, skupu naftu na svetskom tržištu, poskupljenje komunalnih usluga u gradovima i poljoprivrednih proizvoda. Ukoliko se izuzme previsoka javna potrošnja, koju treba stalno smanjivati, sve ostalo u ekonomskoj politici je dobro, a reforme se uspešno sprovode. Tako je, na primer, uspešno nastavljena privatizacija, bolji je međunarodni kreditni rejting države, dobijena je studija o izvodljivosti, smanjuje se budžetski deficit, a nastavlja se reforma penzijskog sistema i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Prilično drugačija slika dobija se kada stanje predstavljaju ekonomski eksperti. Tako su, prema rečima dr Nebojše Savića, sada otvorena tri problema. Dovedena je u pitanje makroekonomska stabilnost, privreda nije postala konkurentna, a suočavanje sa visokom inflacijom gura nas u red zemalja od kojih beži investicioni kapital. – Sadašnja godišnja inflacija, upoređujući jun ove godine sa istim mesecom prošle, dostiže oko 19 procenata. To upućuje na ozbiljnu preraspodelu dohotka koja se obavlja kroz rast cena, na troškovnu inflaciju u kojoj su konkurentnost proizvoda i rast produktivnosti izgubili trku. Dijagnoza naše inflacije jeste da imamo previsoku javnu potrošnju koja se preliva u inflaciju tražnje. Zato je neophodno vraćanje na jednocifrenu stopu inflacije. To je uslov bržeg ekonomskog razvoja i stoga nije neobično što i MMF i poslovni krugovi i ekonomisti traže isto: smanjenje javne potrošnje – istakao je dr Savić. Na činjenicu da ključni makroekonomski pokazatelji nisu u ravnoteži upozorio je i prof. dr Miodrag Zec. On je podsetio na brojne propuste ekonomskih vlasti, od toga da je proglašena monetarna stabilnost do zaduživanja države, koje se seli sa jedne generacije na drugu i usput uvećava. Prema oceni dr Zeca, sadašnja vlada nije donela najvažnije zakone niti je zaokružila institucionalni okvir kojim bi se obezbedio brži privredni razvoj. U Srbiji je na sceni „politički buvljak”, slikovito se izrazio dr Zec, na kojem nema kontrole, niti ko šta kupuje niti ko šta prodaje. Zato je teško naći 200 rentabilnih preduzeća, ali će lako nastati 200 političkih partija koje sebi obezbeđuju i te kako dobre prihode, rekao je dr Zec, podsećajući da je na delu haotično upravljanje tranzicijom, zbog čega će visoku cenu plaćati nekoliko sledećih generacija. Da je za ovu godinu najvažnije održati stabilne cene, ukazao je i Stojan Stamenković. Prema njegovim rečima, teret stabilizacije pao je na monetarnu politiku. Pa, iako je fiskalnim merama u značajnom obimu „siva zona” prešla u legalno poslovanje, javna potrošnja je ostala previsoka, a ključne neravnoteže ekonomske politike su i dalje otvorene. Izvor: "Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta