Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
DINKIĆ: Akcize niže za tri dinara

Akcize na derivate nafte već danas bi mogle da budu za tri dinara niže, ukoliko predsednik Srbije potpiše Zakon izmenama i dopunama Zakona o akcizama koji je juče usvojen u Skupštini Srbije, najavio je Mlađan Dinkić, ministar finansija i dodao da je Vlada Srbije na jučerašnjoj sednici donela odluku da akciza za benzine bude 26, 21, a za dizel gorivo 14, 52 dinara. Na sednici je usvojen i Predlog memoranduma o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2006, sa projekcijama za 2007. i 2008. godinu. Predstavljajući novinarima ovaj akt Dinkić je precizirao da rast izvoza, i zapošljavanja kao i makroekonomska stabilnost prioritetni ciljevi. Dinkić očekuje da rast proizvodnje ove godine bude 4, 6 odsto, a rast izvoza najmanje 25 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Društveni proizvod po glavi stanovnika trebalo bi da bude 3.150 dolara uz projekciju da on 2008. bude i 4.000. Ministar finansija je priznao da će inflacija biti veća od projektovane, ali nije hteo da precizira koliko je odstupanje. - Daćemo sve od sebe da odstupanje bude minimalno tako što ćemo voditi čvrstu monetarnu i fiskalnu politiku - najavio je Dinkić. Vlada je juče predložila i smanjanje stopa poreza na dodatu vrednost za neke proizvode. Porez u visini od osam odsto plaćaće se za novoizgrađene stanove, smrznuto voće i povrće, lekove, živu stoku i stočnu hranu, ali i za ulaznice za bioskope, pozorišta i sportska nadmetanja. Izvor: Danas.

Iveco prodaje svoj kapital u Zastava-Kamionima

Višegodišnji strateški partner Zastava-Kamiona, italijanski Iveco, najverovatnije će uskoro prodati svoj kapital u kragujevačkoj firmi i time definitivno napustiti Zastavu. Prema još nepotvrđenim informacijama, menadžment Iveca je početkom ove sedmice obavestio poslovodstva Grupe Zastava vozila i Zastava-Kamiona da je odlučio da proda oko 30 odsto svog kapitala u Kamionima. Kapital Iveca u Kamionima, saznaje Danas nezvanično, biće prodat na tenderu na kojem će potencijalnim kupcima biti ponuđena cela Zastavina Fabrika kamiona. Pozivni tender bi trebalo da bude raspisan do kraja jula. I mada odluka Iveca ne predstavlja veliko iznenađenje, u Zastavi su ipak razočarani stavom nekadašnjeg strateškog partnera. Ovo utoliko pre što je iz Torina stigla i poruka o zabrani korišćenja imena te kompanije na kamionima kragujevačke fabrike. Treba podsetiti da pregovori Zastave-Kamiona i Iveca traju mesecima unazad. Najpovoljnija poslovna opcija za Kamione bila je da Iveco ostane u Zastavi, a da neka od zainteresovanih inostranih firmi kupi Zastavin deo deo kapitala u toj fabrici. "Kamiondžije" bi na taj način, računalo se ovde, sačuvale tehnologiju i proizvodni program Iveca, ali i obezbedile investitora "u liku" neke od stranih kompanija. Iveco je krajem 80-ih i početkom 90-ih prošlog veka u Zastava-Kamionima imao oko 46 odsto kapitala, a u toj fabrici se godišnje proizvodilo i do 10.000 privrednih vozila. Posle uvođenja sankcija SR Jugoslaviji, Iveco je, poštujući odluku o embargu, najpre "zamrznuo" poslovne odnose sa Zastavom, a zatim počeo da preseljava svoj proizvodni program u Tursku i Brazil. Tako je, saradnja Kamiona i Iveca svedena manje-više na trgovinske odnose dveju kompanija. Otuda će i odluka Iveca o definitivnom odlasku iz Zastave predstavljati tek verifikaciju stvarnih odnosa dve firme. Najnoviji pokušaj da se Iveco kroz privatizaciju Kamiona vrati u Zastavu, po svemu sudeći, neće uspeti. Zvaničan stav Iveca 7. juna U poslovodstvu Zastave-Kamiona juče nisu želeli ni da potvrde, ali ni da demantuju informaciju o odluci Iveca da proda svoj kapital u toj fabrici. - Za 7. jun zakazana je sednica Skupštine Zastava-Kamiona, na kojoj će učestvovati i predstavnici Iveca. Pretpostavljam da ćemo tada biti u prilici da saznamo konačan stav Iveca, izjavio je za Danas generalni direktor Zastava-Kamiona Branimir Soldatović, napominjući da bi izrada dokumentacije za tendersku prodaju Kamiona trebalo da bude okončana do kraja jula. Izvor: Danas.

PRISPELA PONUDA ZA PREUZIMANjE ELITNOG HOTELA U CENTRU BEOGRADA:
,,Mažestik” za četiri miliona evra
Beogradski „Mažestik”, hotel sa četiri zvezdice, površine 5.500 kvadratnih metara, sa 82 sobe (od toga je šest apartmana), koji zbog funkcionalnosti i elitne lokacije odavno smatraju hotelijerskim brendom glavnog grada, trebalo bi uskoro da dobije novog vlasnika. Ko će to biti, ostaje da se vidi. Zvanično, ponudu Komisiji za hartije od vrednosti do sada je podneo samo „Atlas sistem”. Kako nezvanično saznajemo za „Mažestik” su ponuđena četiri miliona evra kolika je i knjigovodstvena vrednost ovog hotela. Da li je ponuđen i investicioni program od dva miliona evra, koliko bi prema proceni trebalo uložiti u adaptaciju i „umivanje” „Mažestika”, znaće se u narednih desetak dana kada se o ponudi izjasni Komisija za hartije od vrednosti. Ukoliko ponuda bude prihvaćena, ostaje 21 dan da se ona poboljša, ali i da u tom roku ponudu dostave i drugi zainteresovani. Akcionari su, da podsetimo, u posedu 58,8 odsto akcijskog kapitala „Mažestika”, dok su ostale akcije u vlasništvu države. Da li će oni svoj kapital unovčiti na berzi, zavisiće, kao i obično, od ponuđene cene. Ona će, razumljivo, biti utoliko viša, ukoliko se u trku uključi više učesnika. Po još uvek nezvaničnim pričama, za kupovinu prestižnog beogradskog hotela zainteresovana su i dva engleska finansijska fonda, ali i vlasnik lanca hotela iz Slovenije. Ranije, u resornom ministarstvu za „Mažestik” su se raspitivali i potencijalni kupci iz Izraela. Ruke od „Mažestika”, po svoj prilici, ne žele da dignu ni pravni sledbenici negdašnjeg vlasnika hotela, arhitekte Milana Minića, iz Prijepolja, koji je još 1937. godine, projektovao, a zatim i investirao u izgradnju pomenutog objekta. Beogradski advokat Novica Knežević, koji zastupa Minićeve naslednike, objašnjava da je „Mažestik” posle Drugog svetskog rata oduzet vlasniku, koji je kao i mnogi imućni ljudi u tom periodu proglašen za „ratnog profitera”. Za utehu, na korišćenje mu je ostavljen apartman na šestom spratu hotela koji je koristio najpre on, a zatim i njegov sin Oliver. To pravo je korišćeno do šezdesetih godina. Kasnije, kaže, Knežević, pomenuti apartman vraćen je u redovnu funkciju, odnosno izdavan je gostima. Tužbu je, prema rečima advokata Kneževića, podigao jedan pravni sledbenik, što je dovoljno da svoja prava ostvare i ostali zainteresovani naslednici. Kada će to biti i stvarno moguće zavisiće od usvajanja zakona o restituciji u Skupštini Srbije, dokumenta bez čijeg nam donošenja nema mesta u društvu razvijenih evropskih zemalja. Ljiljana Mlađan, direktorka Pravne službe Agencije za privatizaciju, ne spori da je razumljivo da vlasnici nacionalizovane imovine žele da ostvare svoja ugrožena svojinska prava, ali podseća i da u ovakvim slučajevima na aukcijskim i tenderskim prodajama, u nedostatku pomenutog zakona, nesporazumi nastaju, pre svega, zbog nerazlikovanja prodaje kapitala i prodaje imovine. Agencija za privatizaciju, kaže Ljiljana Mlađan, prodaje društveni kapital, dok imovina ostaje i dalje u vlasništvu preduzeća. Menja se, dakle, samo vlasnik kapitala, ne i imovine. U ostvarivanju svojih vlasničkih prava raniji vlasnik, ili njegovi pravni sledbenici, upućeni su na vlasnika imovine. Izvor: Politika.

U svetu pada, kod nas raste

Na svim svetskim berzama evro, kao zajednička valuta te moćne integracije, gubi na vrednosti u odnosu na dolar i još neke jake valute. Ne dramatično, ali pad je pad. U Srbiji, sudeći po izveštajima menjača, raste. Koliko god to poređenje bilo neprimereno, jer se naša valuta ni po jednom važnijem ekonomskom parametru ne može porediti sa evrom i dolarom, treba znati da naš mučni dinar nije konvertibilan, a Srbija je veoma daleko od privredne snage i potencijala koji bi se i na nacionalnu valutu odrazio. A tu su i visoka inflacija, težnja da se i kursom pomogne slabašnom izvozu, visok politički i „kantri” rizik. I evro će, koliko sutra, biti za koju paru skuplji. Izvor: Politika.

Bankrot mesne industrije PIK?

Agencija za privatizaciju, koja je zbog većinskog društvenog vlasništva kikindske Mesne industrije PIK imenovala stečajnog upravnika, predložila je da se stečajni postupak sprovede tako što će se u fabrici proglasiti bankrot. Ni nakon četiri pokušaja tenderskom i aukcijskom prodajom nije se pronašao novi vlasnika PIK-a, fabrike sa tradicijom od 70 godina u oblasti proizvodnje i prerade mesa. Bankrotstvo podrazumeva namirenje poverilaca prodajom celokupne imovine stečajnog dužnika i daleko je brže od reorganizacije. Predlog o bankrotstvu urađen je na osnovu izveštaja o finansijsko-ekonomskoj analizi. Konačan sud daće Skupština poverilaca koju čine stečajni poverioci, među kojima su i radnici. Ukoliko Skupština ne prihvati bankrotstvo moguće je da se u nekadašnjem mesnom gigantu sprovede drugi stečajni postupak-reorganizacija. Izvor: Glas javnosti.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta