Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Restrukturiranje nacionalne naftne kompanije čeka zeleno svetlo Vlade Srbije:
Lukoil i Britiš Petroleum hoće NIS
Sudeći prema najavma, rukovodstvo Naftne industrije Srbije zainteresovano je za takozvanu vertikalnu privatizaciju odnosno prodaju manjinskog udela kompanije umesto rasprodaje njenih delova, ali iz državnog vrha i dalje ne stižu signali na koji način će biti izvedena reorganizacija i privatizacija NIS. Prema rečima Tomislava Mićovića direktora Centra za odnose sa javnošću NIS, Upravni odbor usvojio je Program reorganizacije koji je prosleđen Vladi. Ona je, usvajajući Plan rada NIS za 2005. godinu, u načelu prihvatila odluku o započinjanju procesa reorganizacije ali Program reorganizacije još nije dobio zeleno svetlo. Mićović podseća da je Program "prošao" Radnu grupu u čijem sastavu su, osim predstavnika menadžmenta NIS, i predstavnici oba reprezentativna sindikata, Ministarstva finansija i Agencije za privatizaciju tako da u NIS ne očekuju da će biti problema oko njegovog usvajanja i realizacije. Da li će proces reorganizacije nacionalne naftne kompanije početi 1. jula kako je najavljeno i da li će NIS do kraja godine biti spreman za raspisivanje tendera za privatizaciju to su još uvek otvorena pitanja. - Kada će početi proces reorganizacije i privatizacije NIS o tome će konačnu odluku doneti vlasnik, odnosno Vlada Srbije - naglašava Mićović. On podseća da bi, posle reorganizacije, NIS trebalo da čini nekoliko celina - istraživanje i proizvodnja nafte i gasa, prerada nafte odnosno proizvodnja naftnih derivata (rafinerije), transport i promet prirodnog gasa, kao i promet naftnih derivata (benzinske stanice). Mićović nije želeo da komentariše najavljenu ubrzanu privatizaciju rafinerija u Novom Sadu i Pančevu. Inače, Vlada Srbije je na sednici održanoj 12. maja donela odluku da bude izabran privatizacioni savetnik za rafinerije a da tender za njihovu prodaju bude raspisan do kraja godine. Ta odluka u skladu je sa preporukama Međunarodnog monetarnog fonda koji je predložio da se u privatizaciju NIS krene do kraja godine prodajom rafinerija većinskom stranom vlasniku. Stručna javnost, međutim, tvrdi da bi kupovinom rafinerija strani kupac mogao, brzo i jeftino, da dođe u posed i distrubutivnog lanca (pumpe Jugopetrola) posle čega bi monopol države bio zamenjen monopolom neke inostrane kompanije. Prisutan je i strah da bi neki od potencijalnih kupaca NIS mogao da zatvori rafinerije jer mu ne bi bile potrebne. - Na inicijativu Vlade, polovinom prošle godine, počeli smo seriju razgovora sa potencijalnim strateškim partnerima NIS i pretpostavljamo da će oni koji su pokazali interesovanje za te razgovore biti zainteresovani ili i za strateško partnersvo ili za privatizaciju NIS. Razgovori sa Britiš Petroleumom nisu obavljeni ali smo otvoreni i za njih jer nijedna kompanija nije favorizovana. Ne mora da znači ni da će jedan partner kupiti udeo u svim delovima NIS jer različite kompanije interesuju različiti delovi - kaže Mićović i dodaje da će za nekoliko dana započeti i neophodna procena kapitala cele kompanije. Portparol Ministarstva rudarstva i energetike Željko Martinović podseća da je to Ministarstvo dalo načelnu saglasnost na Program reorganizacije i da je ona postignuta i sa poslovodstvom i sa sindikatima. - Još nije utvrđena strategija prodaje Naftne industrije Srbije da li će biti prodat manjinski ili većinski udeo u NIS jer tome prethodi reorganizacija odnosno izdvajanje sporednih delatnosti. Taj posao bi trebalo da bude završen do kraja godine i onda ćemo razgovarati o načinu prodaje. Stav države i Ministarstva je da ništa ne treba privatizovati preko noći odnosno da je neophodno sačuvati većinski paket i ući u privatizaciju delova NIS, a pre svega u modernizaciju rafinerija - kaže Martinović i dodaje da su priče o zasebnoj privatizaciji rafinerija čiste spekulacije. S druge strane, Zorana Milanović, savetnik za energetiku Miroljuba Labusa, potpredsednika Vlade Srbije navodi u svom tekstu objavljenom na sajtu Enerdži obzerver da će Vlada ići u prodaju rafinerija ali da odluku o kupcu neće donositi na osnovu njene političke naklonjenosti Istoku ili Zapadu. Ona ističe da je želja Vlade da rafinerije postanu ekološki i ekonomski isplative i zato je mišljenja da "direktne pogodbe, kako god ih nazvali - strateška partnerstva, dugoročni ugovori o saradnji... predstavljaju "privatizaciju na mala vrata". Onaj ko je stavio "nogu u vrata", u sledećem koraku je "ušao u kuću". Smatram da takvim pristupom, rafinerije možda neće dobiti najbolje". Milanović je dodala da će bez pronalaženja stateških investitora rafinerije biti ubrzo zatvorene. Ona je podsetila da su zainteresovanost za ulaganje pokazala mnoga velika svetska imena u svetu energetike - Šel, Petrol, Britiš Petroleum, Bejtmen, Helenik Petroleum, OMV, Lukoila... Prema nezvaničnim informacijama glavni kandidat za kupovinu udela ili većinskog paketa u NIS je ruski Lukoil. Odnedavno su se Lukoilu u toj nameri pridružile i kompanije Britiš Petroleum i Bejtmen. U javnosti se spekuliše da se nastup Britiš Petroleuma odvija uz pomoć Ist Pointa odnosno Zorana Drakulića. Da bi kupac udela u NIS mogao biti Lukoil govori i činjenica da je rukovodstvo NIS sa tom kompanijom najčešće kontaktiralo i da je ona, prema tvrdnjama v.d. generalnog direktora, ponudila kreditnu liniju od 600 miliona dolara. Da bi u procesu privatizacije NIS moglo biti onako kako DSS kaže svedoči i izjava ministra finansija Mlađana Dinkića da G17 Plus "nije odgovoran ni za navodno katastrofalno restrukturiranje NIS, jer ceo energetski sektor vode kadrovi DSS". Labus: Konačnu reč daće privatizacioni savetnik Beograd - Potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus potvrdio je juče da će Vlada do kraja jula raspisati tender za privatizacionog savetnika za privatizaciju dve rafinerije u sastavu Naftne industrije Srbije. Nakon izlaganja na konferenciji "Budućnost tržišta kapitala na Balkanu", Labus nije mogao da precizira da li će se privatizovati i ostataka NIS, jer će to, kako je kazao, zavisiti i od preporuke konsultantske kuće koja bude odabrana za privatizacionog savetnika. On je istakao da će privatizacioni savetnik morati da kaže koji je najbolji način da se restrukturiranje dovede do kraja. Labus je kazao da postoji nekliko mogućnosti kao što su javna ponuda za preuzimanje, dokapitalizacija ili tender, ističući da sumnja u to da će biti predloženo da država ostane većinski vlasnik. Lobistička mreža Lukoila U prilog tome da Lukoil spremno dočekuje najavljenu privatizaciju NIS govori i podatak da su na mesto šefa Službe za informisanje u Lukoil - Beopetrolu postavili Sonju Mihajlov, suprugu Dejana Mihajlova, generalnog sekretara Vlade, čime su obezbedili direktnu prohodnost do samog vrha Vlade gde se inače odlučuje o načinu privatizacije NIS. Kako nezvanično saznajemo, ona će uskoro otići na porodiljsko odsustvo a to mesto biće ustupljeno bratu od tetke Srđana Đurića, šefa Kancelarije za saradnju sa medijima Vlade Srbije. Ranije su ruski lobisti pohodili čak i Patrijaršiju. Izvor: "Danas".

Podizanjem obavezne rezerve na devizne depozite NBS sa tržišta kapitala povukla 38 miliona evra:
Glad za kreditima nije utoljena
U situaciji kada se Srbija ponovo suočava sa očuvanjem makroekonomske stabilnosti, najveći deo ekonomske javnosti slaže se u oceni da je monetarna politika poslednja odbrana te stabilnosti. Nažalost, kada se inflacija otrgne kontroli, a prema svim pokazateljima Srbija se nalazi u takvoj poziciji, "monetarcima" ne ostaje previše instrumenata kojima mogu da "peglaju" propuste u ostalim sektorima. Na raspolaganju su im krajnje nepopularne administrativne mere ograničenja bankarskih plasmana, ili da pokušaju da obaveznom rezervom i pojačanim reprooperacijama na otvorenom tržištu, sterilišu višak likvidnosti i time smanje pritisak na tražnju. Upravo za tu opciju opredelila se Narodna banka Srbije koja je odlučila da poveća obaveznu rezervu na devizne depozite sa 21 na 24 odsto, a nekoliko dana kasnije i na 26 odsto. Time je sa tržišta povukla više od 38 miliona evra, ali i, kako procenjuju ekonomisti, dovela u pitanje ovogodišnji privredni rast, s obzirom na to da su sredstva koja će banke moći da plasiraju dodatno smanjena, a potreba privrede i građana za kreditima ne jenjava. U okolnostima kada privreda nije u prilici da se direktno zadužuje u inostranstvu, ona će spas potražiti u domaćim bankama bez obzira na cenu novca. Polazeći od realne tražnje, banke svoju aktivu povećavaju zaduživanjem kod matičnih banaka u inostranstvu, što im ne predstavlja posebnu teškoću imajući u vidu zaradu koju plasman tih sredstava u Srbiji donosi. Međutim, ono što je za banke unosan posao, a za privredu i stanovništvo skup spas, za državu nije dobro rešenje. Ne samo zbog dodatnog podgrevanja domaće tražnje što se preliva na rast inflacije, nego i sa stanovišta rasta spoljne zaduženosti. Lane je prema nekim procenama upravo po osnovu ovakvog zaduživanja krajem godine u zemlju ušlo više od 700 miliona evra, a u prvom tromesečju je ta tendencija nastavljena. Prema podacima centralne banke najveći deo od oko 390 miliona evra usmeren je u privredu, a manji deo u opremu i reprodukcioni materijal. Kada su svođeni godišnji bilansi, a posebno kada su analizirana kretanja u prvom kvartalu ove godine, mnogi su s pravom isticali da je upravo ovaj dodatni kapital uticao na neočekivano visok rast proizvodnje registrovan krajem 2004. godine i izuzetno visoke stope rasta izvoza na početku ove godine. Posustajanje proizvodnje u ovoj godini, dobar deo stručne javnosti pripisuje upravo restriktivnosti monetarne politike. Kako analize stručnjaka pokazuju, do blagog popuštanja došlo je tokom aprila i maja kada je rast novčane mase bio za oko 5,7 milijardi dinara mesečno veći baš zbog želje da se donekle oživi proizvodnja koja je u prva četiri meseca bila za 2,2 odsto niža nego lane u istom periodu. Međutim, uporedo sa relaksacijom monetarne politike stigla je i vest da su majske cene ponovo probile granicu od jedan odsto i sada ponovo stižu mere koje niti su po volji banaka niti će ih privreda pozdraviti. Ako u globalu i razumeju ono što centralna banka čini predstavnici banaka u kojima je većinski kapital strani, jednodušni su u oceni da je problem u tome što je NBS opet postupila linearno. Umesto podizanja opšte stope obavezne rezerve za devizna sredstva trebalo je, misle oni, da propišu niže stope za plasmane koji se daju iz dodatnog zaduženja banaka u inostranstvu, a koji su namenjeni podsticanju izvozne proizvodnje ili uvozu opreme ili repromaterijala. Time bi, bar delimično, bio umanjen negativan uticaj restriktivnosti, ako ne i visina kamata koje, kako stvari stoje, neće ići nadole. Izvor: "Danas".

Počela dvodnevna Konferencija "Budućnost tržišta kapitala na Balkanu":
Balkanska berza u skoroj budućnosti?
Posle najnovijih zbivanja u Evropskoj uniji i jačanja neizvesnosti oko planiranog priključenja zemalja Balkana evropskoj dvadesetpetorici sve više raste potreba za razvojem regionalnog tržišta kapitala kako bi se privukli investitori u region. Jedna od mogućnosti je i osnivanje regionalne berze, poput Varšavske, koja je odigrala veoma značajnu ulogu u procesu tranzicije u regionu centralne Evrope, izjavio je Džek Barbanel, direktor Media Internacional Group prve međunarodne poslovne konferencije "Budućnost tržišta kapitala na Balkanu" čiji je organizator NIP E Press. Zalažući se za ubrzan razvoj regionalnog tržišta kapitala koje je za sada tek u povoju, potpredsednik Vlade Srbije Miroljub Labus istakao je da za razliku od robne trgovine u trgovini kapitalom postoje brojne prepreke u svim zemljama i one su uglavnom rezultat platnobilansnih teškoća. Kada je o našem tražištu kapitala reč, Laubus je uz priznanje da je ono najmanje raslo, naglasio da su neke suštinske promene u odnosu na 2001.godinu ipak učinjene. Sve više se trguje akcijama a ne isključivo državnim obvezniciama kao na početku, sve je više onih koji trguju dugoročnim, a ne kratkoročnim hartijama od vrednosti. Rastu svi oblici trgovine u apsolutnom iznosu što govori o povećanju dubine tržišta kapitala - zaključio je Labus, i dodao da je zahvaljujući zakonodavnoj regulativi rizik trgovanja hartijama od vrednosti značajno smanjen. Govoreći u ime IFC koja je kao ogranak Svetske banke u svim zemljama u tranziciji pomagala svojim ulaganjima razvoj tržišta hartija od vrednosti, Roberto Albiseti je kao posebnost Srbije istakao nedostatak domaće štednje i pozvao Vladu da merama ekonomske politike učini sve kako bi domaća štednja postala pravi izvor finansiranja. Prema njegovim rečima, preduslov za razvoj regionalnog tržišta kapitala je stalan rad na unapređenju poreskih režima u zemljama Balkana, pravnoj infrastrukturi i makroekonomskoj stabilnosti. Milko Štimac, predsednik Komisije za hartije od vrednosti, pozvao je srpski parlament da pre letnje pauze usvoji paket zakona koji se odnose na rad tržišta kapitala, među kojima je i zakon o preuzimanju ili investicionim fondovima, bez kojih tržište dalje ne može da se razvija. Labus: Dužničke krize neće biti - Pozivam sve one koji stalno govore o dužničkoj krizi u koju ćemo upasti posle 2007. godine, ako zaista veruju u to, da kupe dugoročne hartije od vrednosti jer će se tako obogatiti. Strane institucije ocenjuju da opasnosti nema, a to odslikava i očekivani prinos od pet do šest odsto na hartije koje dospevaju u narednim godinama . Samo pre tri godine taj prinos je bio 19 odsto, rekao je Miroljub Labus i pozvao međunarodne investitore da finansiranjem naftovoda za koji je potrebno između 3,5 i četiri milijarde dolara potpomognu razvoj tržišta kapitala na Balkanu. Izvor: "Danas".

"Mo­skva" i "Ma­že­stik" če­ka­ju kup­ce

Ko­mi­si­ju za har­ti­je od vred­no­sti sti­gli su zah­te­vi za odo­bre­nje iz­la­ska sa pu­nu­da­ma za pre­u­zi­ma­nje ho­te­la "Mažestik" i ho­te­la "Mo­skva". Oba ho­te­la pred­sta­vlja­ju svo­je­vr­sne be­o­grad­ske ho­tel­ske bren­do­ve i oba su po ka­te­go­ri­ji ran­gi­ra­na sa če­ti­ri zve­zdi­ce. Za ho­tel "Mažestik" po­nu­du je dao "Atlas si­stem", dok je za "Mo­skvu" ime kup­ca još sa­kri­ve­no iza go­mi­le dez­in­for­ma­ci­ja. Po­mi­nje se ime bi­zni­sme­na Vu­ka Ha­mo­vi­ća. - "Ma­li ko­lek­tiv" i "ETB hol­ding", kom­pa­ni­je Vu­ka Ha­mo­vi­ća, gra­de po­slov­no-stam­be­ni obje­kat "B2" na Te­ra­zij­skoj pa­di­ni i tu po­či­nje i za­vr­ša­va se na­ša pri­ča sa Te­ra­zi­ja­ma - pre­ci­zi­ra port­pa­rol EFT gru­pe Ne­nad Sa­vić. U "upu­će­nim" be­o­grad­skim kru­go­vi­ma ju­če se pro­ne­la no­va ver­zi­ja - da je ta­jan­stve­ni kan­di­dat za ku­po­vi­nu "Mo­skve" tan­dem Go­ran No­va­ko­vić i Di­mi­tri­je Vuk­če­vić. "No­vo­sti" su di­rekt­no kon­tak­ti­ra­le Vuk­če­vi­ća i do­bi­le od­go­vor da je reč o dez­in­for­ma­ci­ji. "Na­ša fir­ma uop­šte ni­je u ho­tel­skom bi­zni­su, ni­ti nas taj bi­znis za­ni­ma". Ap­si­rant na "Mo­skvu" se još ne le­gi­ti­mi­še. I ho­tel "Mo­skva" i ho­tel "Mažestik" su u pri­va­ti­za­ci­ju išli po pret­hod­nom za­ko­nu, ta­ko da su sa­da oba u ve­ćin­skom po­se­du ma­lih ak­ci­o­na­ra (za­po­sle­nih i pen­zi­o­ne­ra), od­no­sno u oba država pre­ko Ak­cij­skog fon­da ima vla­snič­ki udeo od 42-41 od­sto. Knji­go­vod­stve­na vred­nost "Mažestika" pro­ce­nje­na je na 4,5 mi­li­o­na evra. Uku­pan ka­pi­tal "Mažestika" ras­po­re­đen je na 21.259 ak­ci­ja, a knji­go­vod­stve­na vred­nost ak­ci­je je 17.368 di­na­ra. Za ho­tel "Mo­skvu" pro­ce­ne po­zna­va­la­ca pri­li­ka kažu da bi re­al­na ce­na tre­ba­lo da bu­de ba­rem dva pu­ta u od­no­su na ono što se do­bi­ja za "Mažestik", tj. de­se­tak mi­li­o­na evra. Izvor: "Novosti".

Predsednik Tadić na preuzimanju "Vlasinke":
"Rosa" svetski brend
Jedna od najvećih svetskih firmi "Koka-Kola", kupovinom fabrike za proizvodnju vode "Vlasnika" postala je srpski brend i kompanija, kao što će i "Rosa" postati svetski brend. Investicija "Koka-Kole" predstavlja garanciju razvoja ovog kraja bez koga nema stabilnosti i celovitosti naše zemlje - rekao je juče predsednik Srbije Boris Tadić na ceremoniji svečanog preuzimanja "Vlasnike", kojoj su prisustvovali i najviši zvaničnici "Koka-kola" Sistema. Tadić je zahvalio ovoj multinacionalnoj kompaniji što je došla u Srbiju i što će otvoriti nova radna mesta. "Uvek je praznik kada velike kompanije dođu u Srbiju, pa je tako praznik i dolazak 'Koka-Kole'". "Očekujem da se uskoro proizvodi ove fabrike nađu u susednim zemljama", istakao je Tadić. On je zahvalio Draganu Tomiću, direktoru kompanije "Simpo", što je imao viziju i otvarao proizvodne pogone u ovom delu Srbije. To je primer, dodao je on, kako ljudi različitih političkih opcija mogu uspešno da sarađuju za dobrobit cele zemlje. Stefanos Vafidis, generalni direktor "Koka-Kola" HBC-a za Srbiju i Crnu Goru, izjavio je da će ova kompanija uložiti sva svoja znanja, sredstva i sposobnosti kako bi "Rosa" dostigla svoj puni potencijal. - Naš najskoriji plan je da investiramo u proizvodne i magacinske kapacitete, a uložićemo i značajna sredstva u oblast marketinga. Uz distributivnu mrežu koja nema pandan u svetu, ovo bi trebalo da bude dobitna kombinacija. Orijentacija "Koka-Kola" sistema je da ulaže vreme, znanje i sredstva kako bi obogatio i kvalitet života lokalne zajednice. Verujemo u perspektivu i budući razvoj juga Srbije", rekao je Vafidis. "Koka-Kola" HBC sa sedištem u Atini i "Koka-Kola" Kompani sa sedištem u Atlanti, koji zajedno čine "Koka-Kola" Sistem, 18. februara ove godine potpisale su ugovor sa "Simpom" o kupovini 100 odsto "Vlasinke", a kupovina je zaključena 14. aprila ove godine. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta