Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Branko Pavlović, zastupnik Udruženja malih akcionara:
Radulović se sprema za dokapitalizaciju C marketa
Generalni direktor C marketa Slobodan Radulović prikuplja punomoćja malih akcionara kako bi na nekoj od narednih skupština mogao da dobije dovoljan broj glasova za izglasavanje odluke o dokapitalizaciji, izjavio je za Danas zastupnik Udruženja malih akcionara C marketa Branko Pavlović. Prema njegovim rečima Radulović nastavlja sa pritiscima jer želi da sazove novu skupštinu na kojoj će pokušati da izdejstvuje odluku o dokapitalizaciji. - On pokušava da potpisivanjem blanko punomoćja pridobije većinu glasova, ali u tome neće uspeti, jer će ga na tom putu sačekati krivične prijave i opozivi punomoćja. On trenutno nema ni jednu trećinu, a da ne govorimo o dvotrećinskoj većini koliko je potrebno za izglasavanje jedne takve odluke - kaže Pavlović i naglašava da se iza "priče" o dokapitalizaciji, krije namera Radulovića da "ustoliči" svoj nelegalno postavljeni Upravni odbor, ali i da sebi obezbedi mesto direktora u preduzeću jer bi prikupljeni potpisi trebalo da posluže kao "dokaz" da još uvek uživa podršku zaposlenih. Osim osujećivanja još jedne u nizu nezakonitih radnji generalnog direktora C marketa, akcionari ovog preduzeća prema Pavlovićevim rečima vode borbu na više "frontova". - Od Vrhovnog suda zatraženo je da ospori odluku Republičkog tužilaštva kojom je akcionarima C marketa onemogućeno sazivanje skupštine. Akcionari očekuju da na njihov zahtev reaguju Centralni registar i Komisija za hartije od vrednosti i da ispoštuju sudsku odluku o nastavljanju procesa preuzimanja. Uveliko se radi i na tome da akcionari osnuju svoje preduzeće kako bi se, ukoliko se država odluči da svoj paket od 16 odsto proda na tenderu ili na berzi, pojavili kao jedan od potencijalnih kupaca - ističe Pavlović. Među akcionarima C marketa kruže glasine da bi Raduloviću u dokapitalizaciji mogla pomoći "neka austrijska firma", koja bi novoemitovane akcije C marketa otkupila za oko 30 miliona evra. Narodnoj kancelariji dostavljen izveštaj o korupciji Akcionari C marketa dostavili su Narodnoj kancelariji predsednika Srbije Izveštaj o korupciji u C marketu. Reč je o dokumentu u kome se na deset kucanih strana kao akteri korupcije spominju Ministarstvo za privredu i privatizaciju, MUP Srbije, Trgovinski i opštinski sudovi, Uprava carina Srbije kao i Savez samostalnih sindikata Srbije (na nivou odbora za trgovinu). Akcionari od predsednika Srbije zahtevaju da iskoristi svoja ovlašćenja i reaguje u skladu sa zakonom ili će ukoliko se to ne dogodi "biti prinuđeni da se obrate nadležnim evropskim institucijama čije su ocene važne za odlučivanje o spremnosti Srbije da postane deo Evropske unije". Izvor: "Danas".

Sa konferencije "Budućnost tržišta kapitala na Balkanu" poručeno:
Srpsko tržište kapitala ima perspektivu
Srpsko tržište ima perspektivu. Ono će se širiti i produbljivati u skladu sa brzinom promena zakona u Srbiji koji danas ograničavaju plasman raspoloživih stranih sredstava u hartije od vrednosti. Šansu za njegovo proširenje treba tražiti i u promenama koje su nastale usvajanjem novih direktiva u Evropskoj uniji kojima je proširena lista uslova za poslovanje sa berzama u EU. Ovo su samo neki od zaključaka eksperata okupljenih na prvoj poslovnoj konferenciji "Budućnost tržišta kapitala na Balkanu" koju je organizovao NIP E Press. Branislav Radovanović, predstavnik HVB banke Srbija izrazio je očekivanje da će veoma brzo biti povećan broj osnovnih tržišnih instrumenat i da će se pojaviti, recimo, hipotekarne obveznice ili opštinske obveznice slično kao u Rumuniji koja ih je ovih dana iznela na berzu. Prema njegovim rečima treba očekivati i pomeranje roka dospeća kratkoročnih hartija od vrednosti sa sadašnjih tri, pet i šest meseci na godinu dana, a kod dugoročnih hartija na 10 godina. - Promenom zakonodavstva trebalo bi, između ostalog, omogućiti i stanim investitorima da trguju kratkoročnim hartijama od vrednosti što bi značajno aktiviralo tržište. Trebalo bi, takođe, što pre doneti zakone kojima bi se omogućilo osnivanje investicionih fondova i fondova dodatnog penzijskog osiguranja jer će to uticati na pad prinosa - tvrdi Radovanović i procenjuje da će se na srpskom tržištu kapitala ipak kotirati obveznice ograničenog broja emitenata, pre svega iz oblasti energetike, telekomunikacija i banaka. Prema rečima Sebastiana Lausona, advokata Freshfields Bruckhause Deringer iz Austrije, iako će stroži uslovi za ulazak na tržište kapitala EU za zemlje van Unije važiti tek od 2007. godine, to ne znači da i te zemlje neće osetiti promene. Za obveznice državnog duga koje se već kotiraju na nekoj od berzi (obvezice SR Srbije kotiraju se na Luksemburškoj berzi) neće biti traženo da ispune nove uslove, ali od 2007. godine i te obvezice uočiće se na insajderskim listama koje će se predavati nacionalnim regulacionim telima na uvid, kako bi bile sprečene zloupotrebe na tržištu kapitala. Lauson je ukazao i na mogućnost budućeg ulaska na tržište kapitala zemalja van EU preko Luksemburške, Londonske ili Dablinske berze na kojima će ostati paralelni tržišni sistemi, i kao primer naveo Brazilsku banku koja je u nastojanju da izbegne stroge uslove koje nameće Direktiva EU o prospektu za kotizaciju svojih obveznica izabrala Švajcarsku berzu. Prema njegovim rečima upravo pooštravanje uslova daje šansu balkanskim zemljama da razvijanjem tržišta kapitala privuku strane investitore u znatnom broju i tu šansu treba maksimalno iskoristiti rukovodeći se principima sigurnosti, pouzdanosti i stabilnosti. Izvor: "Danas".

Ponuda Grand kafe dobila zeleno svetlo Komisije za hartije od vrednosti:
Za otkup akcija Štarka 36 miliona evra
Komisija za hartije od vrednosti Srbije odobrila je ponudu Grand kafe za preuzimanje akcija beogradske konditorske industrije Štark: Grand kafa je za jednu akciju Štarka ponudila cenu od 900 dinara, što je za 30 odsto više od sadašnje knjigovodstvene vrednosti te beogradske kompanije. Za otkup akcija ponuđeno je 36 miliona evra, od čega je 15 miliona evra predviđeno za investicije a pet miliona evra za socijalni program. Grand kafa namerava da proširi prodaju Štarkovih proizvoda na tržište Evropske unije i Rusije, što će pokušati da ostvari zahvaljujući strateškom partnerstvu sa slovenačkom kompanijom Droga-Kolinska, sa kojom je ugovor o saradnji sklopljen u februaru ove godine. Iako su zadovoljni ponudom Grand kafe, očekivanja menadžmenta i akcionara Štarka su da ona neće biti jedina. Kako je za Danas izjavio generalni direktor Štarka Danilo Ivanović iako je ponuda Grand kafe "najkorektnija jer se nudi otkup stoprocentnog akcijskog kapitala, realna tržišna vrednost pojedinačne akcije je bar duplo veća od ponuđenog iznosa. - Prema mojoj proceni, realna vrednost jedne akcije Štarka je oko 20 evra. Međutim, prilikom razmatranja ponuda mi nećemo uzeti u obzir samo cenu već i druge dodatne elemente ponude kao što su zaštita zaposlenih, ulaganja u razvoj i proširenje proizvodnih programa firme - kaže Ivanović i napominje da je iz razgovora sa potencijalnim kupcima zaključio da će uskoro uslediti kontraponuda. Predsednik Udruženja akcionara Štarka, Milanka Stanimirović kaže za Danas da akcionari imaju saznanja da će u naredne dve nedelje biti podneto još nekoliko ponuda. Ona nije htela da precizira o kojim potencijalnim kupcima je reč ali je napomenula da "nisu domaći". - Dobro je to što sada svako od njih mora da ponudi otkup celog paketa akcija, pa tako preuzimanje dobija obrise tendera. I za akcionare i za državu ovo je odličan početak jer su stavljeni u ravnopravnu poziciju i imaju vremena da dobro razmisle u kakav će aranžman ući - kaže Stanimirović. Štark je jedan od najvećih proizvođača konditorskih proizvoda u Srbiji i Crnoj Gori sa učešćem na tražištu od 15 odsto. Prošlogodišnji prihod preduzeća bio je 47,5 miliona evra. U vlasništvu zaposlenih je 60 odsto akcija Štarka, dok je 40 odsto u vlasništvu države. Ukupan broj emitovanih akcija je 3.500.000 dok je njihova knjigovodstvena vrednost 701 dinar. Izvor: "Danas".

Mlađan Dinkić, ministar finansija u Vladi Srbije:
Budžetski suficit 650 miliona dinara
Posle prvih pet meseci u republičkoj kasi ostvaren je suficit od 650 miliona dinara i na dobrom smo putu da planirani godišnji suficit od oko tri milijarde dinara ostvarimo - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Mlađan Dinkić, ministar finansija u Vladi Srbije, naglašavajući da je jedan od tri osnovna cilja ovogodišnje ekonomske politike, uz rast izvoza i zaposlenosti, i očuvanje makroekonomske stabilnosti zemlje. Prema njegovim rečima, budžetski suficit u maju iznosio je 1,8 milijardi dinara, čemu je doprinelo smanjenje rashoda za 1,5 milijardi dinara, ali i rast naplate budžetskih prihoda. Najveći doprinos porastu prihoda dao je PDV, čija je naplata bila za 44 odsto veća nego što je prošle godine bila naplata poreza na promet. - Budžetski suficit nam je omogućio da utičemo na obaranje kamatnih stopa na obveznice trezora, i kamata je sada 17,9 odsto, dok je pre samo 15 dana bila 19 odsto, a na početku godine 21-22 odsto. Suficit nam takođe otvara prostor za subvencionisanje stambenih kredita - rekao je Dinkić i najavio da bi sa julskim rebalanskom budžeta moglo da dođe i do promene uslova za odobravanje stambenih kredita mladim bračnim parovima. On ističe da su u igri dve opcije, kao i njihova kombinacija. Jedna je, da se za kredite iz budžeta kamata snizi sa sadašnjih 8,9 na šest odsto, čime bi rata otplate bila niža, a druga je da se krediti daju na rok od 30 godina, s tim što bi prvih 20 godina bio grejs period, u kome bi bili vraćeni samo krediti uzeti od banaka, a tek potom otplaćivan stambeni dug državi i to po kamatnoj stopi od 0,5 odsto. U budžetu je za ove namene izdvojena jedna milijarda dinara. Konkurs za odobravanje kredita za samozapošljavanje bio je uspešan, ocenio je ministar finansija i naveo podatak da se prijavilo 7.212 lica sa namerom da otvaranjem sopstvenih firmi obezbede radna mesta za 20.000 radnika. Za to im je potreban, po njihovoj proceni, kredit od 7,350 milijardi dinara. Fond za razvoj je u prvoj selekciji uzeo u obzir sve zahteve u kojima je planirano zapošljavanje pet radnika i do polovine jula 657 korisnika dobiće rešenje o odobrenom kreditu, a da li će dobiti i sredstva zavisi od toga hoće li u naredna dva meseca registrovati firmu i sa evidencije nezaposlenih povući po pet radnika. Polovinom jula stiže na red još 620 zahteva u kojima je obećano zapošljavanje po četiri radnika. Iz čitavog programa izuzeti su, prema Dinkićevim rečima, oni zahtevi koji su se odnosili na otvaranje trgovačkih radnji i autotaksiranje. Danas odluka o podeli NIS - Nije mi jasno šta hoće privatni vlasnici benzinskih pumpi, kratko je prokomentarisao najavljenu blokadu rafinerije u Pančevu Mlađan Dinkić, i ocenio da dizela nema "jer su očito neki ljudi u naftnoj industriji vršili opstrukciju". On je najavio i da će se na današnjoj sednici Vlada doneti odluka o podeli NIS na četiri dela, a potom sledi raspisivanje tendera za privatizacionog savetnika i početkom 2006. i tender za privatizaciju nekih njegovih delova. Izvor: "Danas".

Perica Jović, generalni direktor DP "Heba":
Fantomske firme "odrale" fabriku
Jedno od najuspešnijih bujanovačkih preduzeća, fabriku za proizvodnju mineralne vode i sokova DP "Heba", koja proslavlja 39 godina od osnivanja, ovih dana potresaju mnogobrojne afere - ko je i na koji način oštetio fabriku za više od deset miliona dinara. Generalni direktor "Hebe" Perica Jović nedavno je rekao da se skandali sada pokreću da bi se u procesu privatizacije "Heba" iskompromitovala i prodala po najnižoj ceni. U razgovoru za Glas, Jović otkriva šta se, zapravo, dešava u "Hebi". - Od januara ove godine, ekipe za privredni kriminal iz SUP-a Vranje istražuju zloupotrebe u maloprodaji. Najpre smo mi konstatovali manjkove po godišnjem popisu, koji su po zakonskim propisima prijavljeni organima gonjenja i sudu. Podnete su krivične prijave protiv računopolagača i rukovodilaca u svim marketima gde su manjkovi utvrđeni. Posle toga je usledio primopredajni popis gde su, takođe, primećeni veliki manjkovi sa isteklim rokom za plaćanje. Kakva je "Hebina" uloga u aferi sa 9.000 boca "viljamovke" bez sertifikata koju su ekipe SUP-a Vranje nedavno zaplenile iz fabričkog magacina? - Sa firmom "Vukadinović" iz Paraćina imali smo u početku uobičajenu saradnju, uredno su platili prva tri-četiri kamiona robe i izdali su garancije za dalje plaćanje, ali kada se dug za naplatu popeo na više miliona dinara, firma nije bila likvidna. Tužili smo ih i na osnovu presude Trgovinskog suda u Kragujevcu. Trebalo je da putem kompenzacije naplatimo dug. Prvo su nam ponuđeni rezervni delovi, što smo odbili, a zatim rakija "viljamovka". "Vukadinović" nam je isporučio 9.000 boca i bio je u obavezi da za to obezbedi i sertifikate. Ta roba nije zadužena u "Hebi", iako je primljena u magacin. Oni nisu dali sertifikate, kako propisuje Zakon o prometu robe, nismo realizovali kompenzaciju, niti smo povukli tužbu protiv "Vukadinovića". Situacija se zakomplikovala time što je firmu "Vukadinović", sa obavezom da vrati dugove, kupila fantomska firma "Semiz Goran", koju je opet u kratkom vremenskom roku, tačnije 29. aprila ove godine, kupila firma "Jona trejd" takođe iz Paraćina. Odmah posle afere sa "viljamovkom" sledi afera "šećer sa Kosova". Ima li tu nekih veza? - Kako da ne. Ispostavilo se da je, prema našim saznanjima, "Vukadinović" kupovao robu koju nije plaćao. "Hebina" "besplatna" voda prosleđivana je jednoj vranjanskoj firmi, odakle je transportovana na Kosovo, u okolinu Uroševca. Sa Kosova je, na ime kompenzacije, dovožen šećer od trske bez sertifikata, koji je preko firme iz Prokuplja prepakivan u džakove "Crvenke" i koji je završio na srpskom tržištu. U igri su isti ljudi, samo se menjaju nazivi firmi kako bi se sakrio trag pljačkanja "Hebe" za 6,6 miliona dinara i zataškavanja 1,3 miliona dinara poreza državi. "Heba" ima zvanične zastupnike na Kosovu, a u junu 2004. godine beležili smo najmanju realizaciju prodaje, zato što je takođe "Hebina" voda ušla nelegalno, naravno po mnogo nižim cenama. Oni koji su učestvovali u toj pljački ostvarili su, osim duga od 6,6 miliona, još deset miliona dinara dobiti na osnovu 25 tona šećera koji je na Kosovu kupljen za 20 dinara, a prodat u lažnom "Crvenkinom" pakovanju po 40 dinara. Božović obavešten Na pitanja da li se zna ko je iz "Hebe" umešan u malverzacije i da li su smene, doskora bliskih saradnika, povezane s tim, Jović kaže: "Neka o tome mišljenje daju zvanični organi, kojima je to posao. Povodom inspekcijske kontrole, obratio sam se generalnom inspektoru MUP-a Vladimiru Božoviću od koga sam zatražio da se pred lice pravde izvedu svi koji su učestvovali u ovom poslu, u nadi da će ovaj organizovani kriminal biti razotkriven do kraja. Predložio sam i da se utvrdi kako je tih 70 odsto uzetog novca od prodate vode i šećera upotrebljeno u "Hebi". Da li za kupovinu akcija, za kupovinu članova akcionara? Bilo je smena, radi poboljšanja efikasnosti rada firme, zaključuje Jović. Izvor: "Glas javnosti".

NA SNAZI NOVI PRIVATIZACIONI PROPISI:
Država prašta da bi naplatila
Samo dan nakon objavljivanja u “Službenom glasniku” - takva je procedura za one propise koji se donose po hitnom postupku - juèe su na snagu stupile izmene zakona o privatizaciji i o trgovanju hartijama od vrednosti. U obrazloženju Vlade Srbije se navodi da se njima nastoje postiæi tri cilja: suštinske promene u onom delu gde su uoèena uska grla u privatizaciji, veæa zaštita društvenih interesa u onim preduzeæima gde država ima znaèajan deo vlasništva i podizanje efikasnosti i ekonomiènosti privatizacionog postupka. Zanimljivo je da su za što bržu primenu privatizacionih propisa bili izuzetno zainteresovani i naši glavni finansijski sponzori - MMF i Svetska banka. Procenjivali su da bi ozvanièavanje novih propisa moglo da otkloni vidljiv zastoj u privatizacionom procesu. Najznaèajnije izmene uèinjene su u tretmanu dugova koji optereæuju preduzeæa u procesu restrukturiranja i u preciznijem definisanju pozicije Akcijskog fonda (AF). Glavnim državnim poveriocima (javna preduzeæa, Poreska uprava, Fond za penziono osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija za robne rezerve, Fond za razvoj i drugi republièki organi i organizacije) naloženo je da u celini otpuste dugove onim privrednim subjektima koji se nalaze u postupku restrukturiranja. Svoja potraživanja oni bi namirili iz novca koji bi se dobio prodajom kapitala ili imovine restrukturiranih preduzeæa. Izmene su logiène. Pokazalo se da se bez finansijske relaksacije ova preduzeæa ne mogu prodati, a sve dok se ne privatizuju od njih država ne može da oèekuje ni fiskalne koristi. Dosadašnji propisi su u znatnoj meri sužavali manevarski prostor AF, pa je time i uloga države kao vlasnika znaèajnog dela kapitala u brojnim preduzeæima bila dovedena do apsurda. Akcijski fond je imao obavezu da èuva državnu imovinu u preduzeæima, ali faktièki nije imao ovlašæenja da to èini jer su državne akcije bile lišene upravljaèkog prava. Zakon nije dozvoljavao državi, èesto i najveæem akcionaru u nekom preduzeæu, da uèestvuje u upravljanju firmom, a time ni u donošenju kljuènih privatizacionih i poslovnih odluka. Takvo ogranièenje smatralo se opravdanim, jer da to nije uèinjeno, smatra ministar za kapitalne investicije Velimir Iliæ, niko ne bi mogao da obuzda stranke u nastojanjima da svoje ljude uguraju u upravne odbore. Postavilo bi se i pitanje da li u politici ima dovoljno kadrovskog potencijala da se popune sva upravljaèka mesta, jer po nekim procenama AF ima vlasnièke pakete u 1.500 do 2.000 preduzeæa. Procenjeno je da je šteta veæa od koristi, pa su državne akcije ojaèane upravljaèkim glasom, što znaèi da æe predstavnici AF u upravnim odborima znaèajno uticati na upravljanje preduzeæima i doprinositi ubrzavanju privatizacije. Pre dve godine je procenjeno da država kao deonièar poseduje imovinu vrednu milijardu evra. Akcijski fond je najveæi pojedinaèni akcionar u više od 400 preduzeæa, dok je u tridesetak firmi i veæinski vlasnik. Kako je epizoda sa prodajom deonica “Knjaza Miloša” pokazala da vezivanje deonica malih akcionara uz državni paket nije èvrsto i pouzdano, jer mali vlasnici, voðeni kratkoroènim interesima, nastoje da iskoèe iz njega da ne bi ispustili onog ponuðaèa koji maše veæom osnovnom cenom, predviðeno je da država svoje akcije može da nudi, ne samo na berzi, veæ i u tenderskom postupku. Tako æe država unapred diktirati uslove, pa æe, posredno, prednost imati strateški investitori. Više se neæe èekati da Akcijski fond bude doveden pred svršen èin (prethodnom prodajom veæinskog paketa ili razvodnjavajuæom dokapitalizacijom), veæ æe se iæi u susret dogaðajima da bi se stvorila moguænost za izbor strateškog partnera. Kako ozbiljne svetske kompanije preferiraju èistu vlasnièku sliku u kupljenom preduzeæu, pokazalo se da da je to najbolji izbor i za državu i za male akcionare. Slièna logika prati i otklanjanje još jednog sklerotiènog privatizacionog kanala. Direktorima preduzeæa se nalaže da potpišu privatizacioni prospekt - do sada je izostanak potpisa bio najjednostavniji metod da se zacementira postojeæe stanje u firmi - jer je, u protivnom, dovoljna inicijativa 10 odsto akcionara da bi se kompanija pojavila na berzi. Time se staje na put direktorskoj samovolji, ali je, istovremeno, uoèljivo da se insistiranjem na relativno visokoj koti za manjinsku inicijativu (10 procenata), spreèava rana destabilizacija firme i postavlja bar poèetna brana neželjenom preuzimanju. Uz to, precizirani su i uslovi pod kojima se raskida privatizacioni ugovor. Ako kupac ne plati ugovorenu cenu ili ne investira u onom obimu i onako kako je predviðeno ugovorom, ako raspolaže imovinom suprotno odredbama ugovora, ako ne održi kontinuitet delatnosti i ako ne priloži garancije da æe izvršiti preuzete obaveze, ugovor se raskida na njegovu štetu i on, kao nesavesna strana, gubi pravo na povraæaj uplaæenog iznosa. Meðutim, da se ovo ne bi shvatilo kao loš presedan i kao moguænost da se opstruira privatizacija, uvedena je nova kategorija zastupnika kapitala, koji æe u ime države brinuti o zaštiti imovine i kao dobar privrednik starati se o izvršenju zapoèetih poslova. Izvor: "Dnevnik".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta