Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Počela skupštinska rasprava o rebalansu budžeta za 2005:
Ne postoji bojazan da će inflacija biti veća od prošlogodišnje
Inflacija će ove godine biti u prošlogodišnjim okvirima, a Vlada Srbije smatra da inflacija ne predstavlja pretnju našoj ekonomiji. Bilo bi bolje da je nešto niža, ali je daleko važnije da stvorimo uslove za dugoročnu makroekonomsku stabilnost, a to je, pre svega, smanjivanje spoljno-trgovinskog deficita, koji ćemo ostvariti ubrzanjem restrukturiranja privrede. Inflacija nekoliko procenata veća od planirane nije nešto što će poremetiti planove u našoj ekonomskoj politici, posebno imajući u vidu što imamo odgovarajuće amortizere. Dakle, ne postoji bojazan da će inflacija ove godine biti veća od prošlogodišnje, a nadam se da će sledeće godine biti daleko bolje. Ovo je samo deo onoga što je ministar finansija Mlađan Dinkić, u govoru dugom više od dva sata, juče rekao poslanicima Skupštine Srbije obrazlažući predloženi rebalans budžeta za ovu godinu. Obrazlažući osnovne stavke rebalansa, Dinkić je naglasio da bi ukupni prihodi u ovoj godini u republičkoj kasi trebalo da budu 433 milijarde dinara, a izdaci 400,8 milijardi dinara, što znači da će, uvažavajući i novu metodologiju izrade budžeta, suficit iznositi 32,2 milijarde dinara, što iznosi dva odsto bruto društvenog proizvoda. Od predviđenog suficita Vlada planira da za kreditiranje razvoja projekata do kraja godine izdvoji 5,5 milijardi dinara, a za otplatu glavnice javnog duga 23,5 milijardi dinara i to domaćim kreditorima 22 milijarde. Na kraju godine trebalo bi da višak u budžetu iznosi 3,2 milijarde dinara. To je, kako je naglasio Dinkić, fiskalno prilagođavanje budžeta za dve godine ravno 4,2 odsto BDP. Nabrajajući razloge zbog čega je Srbiji u ovoj godini potreban suficit, Dinkić je apostrofirao smanjenje ukupnog nivoa javnog državnog duga, stvaranje prostora za smanjenje poreza na plate u idućoj godini, smanjenje spoljno-trgovinskog deficita preko smanjenja javne domaće tražnje i kao najveću novinu, izdavanje obveznica za vraćanje duga svim penzionerima. Obrazlažući ovaj predlog, Dinkić je naglasio da je Vlada odlučila da dug od jedne i po penzije osiguranicima PIO i 22 meseca zaostatka u isplati zemljoradničkih penzija nadoknadi tako što bi u avgustu predložila Skupštini pretvaranje obaveza prema penzionerima u javni dug države nakon čega bi bile emitovane obveznice, koje bi imale rok dospeća do tri godine za osiguranike penzionog fonda zaposlenih. Na taj način bi bio regulisan dug od 20 milijardi dinara. Prva isplata bi startovala već od 15. januara 2006. isto kada i obveznice izdate na ime pokrića duga penzionerima zemljoradničkog osiguranja, takođe u visini od 20 milijardi dinara. Njima bi godišnje bile vraćene četiri zaostale penzije, a rok dospeća ovih obveznica bio bi pet godina. Ministar finansija je u ekspozeu oko rebalansa više puta naglasio da će privatizacija banaka biti završena do 2006. godine, društvenih preduzeća do kraja 2007. godine, a javnih preduzeća i javnih službi do 2008. godine. Prema rečima ministra finansija ovim rebalansom budžeta o čijoj strukturi treba dalje raspravljati, Srbija je korak bliže boljem standardu i evropskim integracijama. Takvo mišljenje ne dele, međutim, sve poslaničke grupe u srpskom parlamentu. Socijalisti su prema najavi Jovana Todorovića spremni da posle rasprave o amandmanima glasaju za rebalans budžeta jer ocenjuju da je uvek bolje kada u budžetu postoji višak a ne manjak para. Za predstavnike DSS rebalans je prihvatljiv, ali upozorava da plan budžeta na početku godine nije bio najbolji, odnosno da nešto škripi u budžetskom planiranju. Posebno je po njihovom mišljenju značajna izmena zakona o budžetskom sistemu koji prati rebalans budžeta, jer ona uvodi pojmove konsolidovanog javnog prihoda, suficita i deficita, čime će biti jasnije kakva su kretanja na nivou cele zemlje a ne samo u republičkoj kasi. Za poslanike G17 Plus nema ničega spornog u rebalansu budžeta. Naprotiv, on predstavlja prilagođavanje zemljama u okruženju. Najviše primedbi uz najavu da neće glasati za rebalans budžeta imali su, kako se i očekivalo, predstavnici poslaničkih grupa Srpske radikalne stranke i Demokratske stranke. Govoreći u ime demokrata, Aleksandar Vlahović je izrazio nezadovoljstvo što raspravi o rebalansu budžeta ne prisustvuju premijer, potpredsednik vlade i resorni ministri, jer, kako je rekao, ako se iz planiranog deficita budžeta od dva odsto prelazi u budžetski suficit, to znači da je u ekonomskoj politici došlo do drastičnih promena, a ako je tako, onda premijer i Vlada moraju da budu tu da obrazlože te promene. Vlahović je rekao da demokrate neće glasati za predloženi rebalans jer budžetsku politiku ne mogu da posmatraju izolovano do kreditno-monetarne i fiskalne politike. Prema rečima Tomislava Nikolića, Srpska radikalna stranka svoj glas za rebalans neće dati jer je nametnut od strane MMF. Nikolić je, zamerajući takođe na neprisustvovanju premijera i ministara jučerašnjoj sednici, sarkastično primetio da je "jedan predstavnik G17 Plus obavestio javnost svojim programskim govorom u Skupštini Srbije da je došlo do promene vlasti a da Vlada to zapravo ne zna". Veće plate u Vojsci za 14,5 odsto Budžet vojske ostaje u nominalnom iznosu nepromenjen, ali dolazi do promena u strukturi budžeta. Naime, sredstva za plate, vojne penzije i tekuće funkcionisanje vojske se povećavaju do kraja godine za 1,6 miliona dinara, a za taj iznos se smanjuju sredstva za građevinske radove. Ovim rebalansom omogućava se rast plata u vojsci za 14,5 odsto u proseku, uz povećanje raspona između najviše i najniže plate u vojsci sa sadašnjih 3:1 na 4:1, rekao je ministar finansija Mlađan Dinkić u parlamentu. Izvor: "Danas".

Preuzimanjem obaraju vrednost firmi

Predsednik Komisije za hartije od vrednosti, Milko Štimac, ocenio je da je novim zakonom iz te oblasti hitno potrebno ograničiti ponude za preuzimanje firmi, samo na učesnike koji znaju da "gazduju" kapitalom. Štimac je na sednici skupštinskog Odbora za razvoj i ekonomske veze sa inostranstvom rekao da su "česte kupovine na kašičicu, što ne valja, jer kompanije mora da preuzima zainteresovani kupac, čak i do 100 odsto vlasništva, što ćemo podržati kao predlog u novom zakonu". On je precizirao da je prema odredbama Predloga zakona o preuzimanju predviđeno da se sticanje kapitala odvija na tri načina - sticanje do 25 odsto vlasništva, zatim od 25 do 50 odsto i više od 50 odsto vlasništva. "To će sprečiti da mali kapital ulazi u preduzeća, preuzima ih obarajući cenu akcije i da nakon toga samo prodaje robu za novog kupca, bez razvoja poslovanja", rekao je on. Štimac je takođe ocenio kao "nelogično" što trenutno penzijski fond u Srbiji reguliše Narodna banka Srbije, prenosi Beta. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta