Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U "Tozi Markoviću" sa podozrenjem vide novu ponudu hrvatske firme:
Šegrt: Za male pare hoće celu fabriku
Izmena javne ponude hrvatske kompanije "Našicement", kojom je rok za otkup akcija "Toze Markovića" produžen do 4. avgusta uz otkup do 55 odsto deonica, u kikindskoj fabrici crepa i pločica, najblaže rečeno, dočekana je sa podozrenjem i negodovanjem. Generalni direktor Dmitar Šegrt kategorički tvrdi da se time jasno vidi da je prethodna ponuda propala i da za nju nije bilo interesovanja akcionara, na šta je menadžment "Toze Marković" uporno ukazivao. Šegrt se osvrnuo i na novinu u aktuelnoj ponudi - investicioni i socijalni program koga nije bilo u prethodnoj. - Na ponuđeni socijalni i investicioni program "Nekse grupe" gledam kao na obećanja bez valjanih garancija. Iz opisanih planiranih investicija vidi se da oni nisu realni i tehnički mogući i da ih je kreirao neko ko ne poznaje tehnološke celine naše fabrike. Iako socijalni program sadrži neke elemente zaštite radnika, u suštini ne predviđa nikakvu garanciju i svodi se na obećanja - tvrdi Šegrt. On i dalje uporno tvrdi da ponuda "Nekse grupe" o preuzimanju "Toze Markovića" nije dobra i da je cena akcije od 2.300 dinara niska. On smatra da hrvatska grupacija zapravo želi da se po svaku cenu domogne upravljačkog paketa akcija kako bi mogli da izvrše dokapitalizaciju na potcenjenoj vrednosti i na taj način obezvrede sav preostali kapital kikindskog giganta. Predsednik Uprave i većinski vlasnik "Nekse grupe" Ivan Ergović, međutim, tvrdi da je strateški cilj te grupacije da postane vodeći proizvođač građevinskog materijala u regionu i da su se zato odlučili da kupe "Tozu Markovića". Ergović je izjavio da namerava da uposli sve kapacitete i da "Tozine" proizvode plasira na šire tržište jer su, kako je naglasio, "Srbija i Hrvatska male zemlje, te da privredni rast i bolje plate nisu moguće bez povećanog izvoza". Šta nude Ako hrvatska "Nekse grupa" postane većinski vlasnik do 2009. godine, u "Tozu Marković" namerava da uloži 28 miliona evra. Nije predviđeno otpuštanje zaposlenih u naredne dve godine, a "Nekse grupa" poručuje da će poštovati kolektivni ugovor. Kod utvrđivanja uslova rada biće konsultovani reprezentativni sindikati. U izmenjenoj ponudi, za koju je saglasnost dala Komisija za hartije od vrednosti, još stoji da će radnici koji žele da napuste fabriku o visini otpremnine biti obavešteni pismenim putem na kućne adrese. Izvor: "Glas javnosti".

U "Tozi Markoviću" sa podozrenjem vide novu ponudu hrvatske firme:
Šegrt: Za male pare hoće celu fabriku
Izmena javne ponude hrvatske kompanije "Našicement", kojom je rok za otkup akcija "Toze Markovića" produžen do 4. avgusta uz otkup do 55 odsto deonica, u kikindskoj fabrici crepa i pločica, najblaže rečeno, dočekana je sa podozrenjem i negodovanjem. Generalni direktor Dmitar Šegrt kategorički tvrdi da se time jasno vidi da je prethodna ponuda propala i da za nju nije bilo interesovanja akcionara, na šta je menadžment "Toze Marković" uporno ukazivao. Šegrt se osvrnuo i na novinu u aktuelnoj ponudi - investicioni i socijalni program koga nije bilo u prethodnoj. - Na ponuđeni socijalni i investicioni program "Nekse grupe" gledam kao na obećanja bez valjanih garancija. Iz opisanih planiranih investicija vidi se da oni nisu realni i tehnički mogući i da ih je kreirao neko ko ne poznaje tehnološke celine naše fabrike. Iako socijalni program sadrži neke elemente zaštite radnika, u suštini ne predviđa nikakvu garanciju i svodi se na obećanja - tvrdi Šegrt. On i dalje uporno tvrdi da ponuda "Nekse grupe" o preuzimanju "Toze Markovića" nije dobra i da je cena akcije od 2.300 dinara niska. On smatra da hrvatska grupacija zapravo želi da se po svaku cenu domogne upravljačkog paketa akcija kako bi mogli da izvrše dokapitalizaciju na potcenjenoj vrednosti i na taj način obezvrede sav preostali kapital kikindskog giganta. Predsednik Uprave i većinski vlasnik "Nekse grupe" Ivan Ergović, međutim, tvrdi da je strateški cilj te grupacije da postane vodeći proizvođač građevinskog materijala u regionu i da su se zato odlučili da kupe "Tozu Markovića". Ergović je izjavio da namerava da uposli sve kapacitete i da "Tozine" proizvode plasira na šire tržište jer su, kako je naglasio, "Srbija i Hrvatska male zemlje, te da privredni rast i bolje plate nisu moguće bez povećanog izvoza". Šta nude Ako hrvatska "Nekse grupa" postane većinski vlasnik do 2009. godine, u "Tozu Marković" namerava da uloži 28 miliona evra. Nije predviđeno otpuštanje zaposlenih u naredne dve godine, a "Nekse grupa" poručuje da će poštovati kolektivni ugovor. Kod utvrđivanja uslova rada biće konsultovani reprezentativni sindikati. U izmenjenoj ponudi, za koju je saglasnost dala Komisija za hartije od vrednosti, još stoji da će radnici koji žele da napuste fabriku o visini otpremnine biti obavešteni pismenim putem na kućne adrese. Izvor: "Danas".

MIROLjUB LABUS ZA „POLITIKU”:
Otvorena vrata Evrope
Da bi SCG zaključila sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom mora se ispuniti i jedna bitna pretpostavka a to je donošenje novog ustava Srbije. Ustav je lična karta naše zemlje koja treba da potvrdi sve one promene koje su nastale posle 5. oktobra 2000. godine, na osnovu kojih smo se i kvalifikovali za pregovore sa EU, ocena je Miroljuba Labusa, potpredsednika Vlade Srbije. – Druga, takođe važna pretpostavka, prema uslovima iz Kopenhagena, jeste iskazana sposobnost zemlje da izvršava svoje ugovorne obaveze. Ta sposobnost se testira u odnosu na našu saradnju sa Haškim tribunalom. Obe ove pretpostavke nisu uslovi za otpočinjanje pregovora, ali jesu za zaključivanje ugovora. Tokom pregovora meri se, naravno, i sposobnost zemlje u prilagođavanju zakonodavstva i zakonodavne prakse pravilima EU – kaže Miroljub Labus, u intervjuu za „Politiku”. Postoji li konsenzus političkih partija oko Predloga nacionalne strategije za priključivanje naše zemlje EU? – Sve političke partije podržavaju nacionalnu strategiju za priključivanje EU, osim Srpske radikalne stranke. Za SRS nije problem nacionalna strategija, za njih je problem Evropa jer je se plaše kao bauka. Zbog toga za njih nikakva nacionalna strategija nije prihvatljiva. Na Odboru Skupštine Srbije za evropske integracije sve stranke su prihvatile strategiju koju je vlada izradila. Jedino se predstavnici SRS nisu ni pojavili na sednici. U kojoj meri je u skladu sa tim projektom Osnova nacionalne strategije razvoja o kojoj se raspravljalo protekle nedelje sa privrednicima? – Planiramo već u septembru sledeći sastanak sa privrednicima, pre početka pregovora sa EU, jer je veoma važno da i oni shvate kako će teći ti pregovori, kakva je uloga države u njima, a kakva tržišta. Na proteklom sastanku bilo je dosta saglasnosti oko toga šta i država i privreda treba da urade, međutim, ima još otvorenih pitanja oko kojih su neophodna razjašnjenja. Država nije neposredan igrač na tržištu. Država mora da napravi pravne i institucionalne okvire da tržište dobro funkcioniše i zato nam je veoma važna saglasnost svih faktora u zemlji, kako privrednika, tako i komore, sindikata, nevladinih organizacija... Veoma je bitno da se oko pregovora napravi širok konsenzus u društvu, jer sam ubeđen da ćemo onog momenta kada zaključimo ugovor o stabilizaciji i asocijaciji konačno i definitivno napraviti i raskid sa prošlošću. Da bi se u tome uspelo, postavlja se pitanje, kako se izboriti sa korupcijom i neefikasnim sudstvom? – Što se tiče korupcije, Srbija bez Evropske unije biće ono što je Kolumbija i to se mora javno reći. Ulazak u EU garantuje da ćemo imati pravila pravne države koja postoje i u drugim zemljama i to čvrsta pravila kojih će svi morati da se pridržavaju. Prema tome, naš je interes da to što pre uradimo kako bi se koreni korupcije otklonili. Ovog momenta Ministarstvo pravde je mnogo važnije od Ministarstva privrede. Jer, od toga kako pravosuđe funkcioniše zavisi i kolika je kamatna stopa. Danas manje od 80 odsto preduzeća vraća uzete kredite, a sudski izvršni postupci traju oko tri godine. Sa takvim pravosuđem i kamatne stope moraju biti visoke. Uz neefikasno pravosuđe susrećemo se i sa neefikasnom ekonomijom i nedovršenom privatizacijom? – Nastavićemo kako smo i planirali sa ekonomskim reformama, ali, ponavljam, bez efikasnog pravosuđa to neće dati željene rezultate. Popravili smo ugled i rejting zemlje što pokazuje i ocena agencije „Standard end pur”, najznačajnije u svetu za određivanje kreditnog rejtinga. To znači da će naša preduzeća i banke sada lakše dolaziti do kreditnih sredstava u inostranstvu. Ova vlada je preuzela obavezu da završi sa privatizacijom 1.830 preduzeća do kraja iduće godine i naš je interes da to doista i uradimo na transparentan način. U kojoj meri sve te planove mogu da pokvare nesporazumi između Beograda i Podgorice? – I Beograd i Podgorica imaju u ovom trenutku iste političke prioritete, a to je uključivanje u EU. Putevi za ostvarivanje tih prioriteta su nam, međutim, različiti i suština nesporazuma je vezana za referendum u Crnoj Gori. Pošto dogovora oko toga nema, jedino je rešenje da građani izađu na referendum i da kažu kakvu državu žele. Mi, sa naše strane, moramo da zaštitimo interese Srbije. A vrhovni interes Srbije jeste da u roku od devet meseci završi pregovore sa EU i da potpiše ugovor o stabilizaciji i priključivanju. Sve što šteti tom procesu nije u interesu Srbije. U kojoj meri proces pridruživanja usporava saradnja sa Hagom i nerešeno kosovsko pitanje? – Početak pregovora sa EU nije uslovljen punom saradnjom sa Haškim tribunalom, ali kao što je Havijer Solana vrlo jasno rekao, što pre uspostavimo punu saradnju sa Hagom to ćemo imati i bolju poziciju u pregovorima i brži ulazak u EU. Početak pregovora o budućem statusu Kosmeta očekuje nas na jesen gde, takođe, treba da zaštitimo interese Srbije. Oba ova procesa su međusobno povezana i ako na jednoj strani nešto loše krene odraziće se negativno i na drugu stranu i obrnuto, ako na jednoj strani dobro krene imaće pozitivnog efekta i na drugu. Da li je to i poruka Solane posle najnovije posete Beogradu? – Glavna poruka je da Brisel očekuje brzu i punu saradnju sa Haškim tribunalom. Ako to ostvarimo i pozicija zemlje biće naglo poboljšana, sa dobrim izgledima da i u svim drugim procesima dođe do pozitivnog napretka, kaže Miroljub Labus, u intervjuu za „Politiku”. Izvor: "Politika".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta