Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hartije od vrednosti koje bi emitovale lokalne samouprave šansa su za brži razvoj opština i grado
Obveznice umesto kredita
Ukoliko poslanici skupštine Srbije prihvate predložene izmene zakona o javnom dugu, opštine i gradovi ubuduće bi mogli na jednostavniji i jeftiniji način da osiguraju sredstva za izgradnju infrastrukture, s obzirom na to da im se pruža šansa da emituju hartije od vrednosti u visini polovine budžetskih prihoda iz protekle godine. Prema procenama stručnjaka, lokalne samouprave su malo zadužene - u proseku do pet odsto, a dosta opština u Srbiji nemaju ni dinara kreditnih obaveza. Uprkos suficita u budžetima (oko 3,5-četiri milijarde dinara), većina njih kuburi sa obezbeđivanjem potrebnih sredstava, naročito kada je reč izgradnji infrastrukture. Računice pokazuju da bi plaćanje kamata i glavnice koje ne bi premašivalo 15 odsto ukupno ostvarenih prihoda iz prethodne godine, moglo da predstavlja granicu koja bi bila sa opšteg stanovišta prihvatljiva a sa lokalnog izuzetno poželjna, naročito u trenucima kada otpočne privatizacija javnih komunalnih preduzeća. Izvor:"Danas".

Upozorenje berzanskih stručnjaka

Ističući primer prvih, neuspelih pokušaja, da se preko Beogradske berze plasiraju obveznice opštine Pančevo koja je tako želela da obezbedi 16,5 miliona evra za finansiranje gasovoda, berzanski stručnjaci upozoravaju da samo dozvola opštinama i gradovima da izdaju obveznice nije dovoljna da bi se u taj posao odmah krenulo. Jedan od preduslova koji još mora biti ispunjen je promena Zakona o imovini opština kao i o njihovim izvornim prihodima. Sem toga, da bi se stekli uslovi za izdavanje "prihodnih obveznica" neophodno je da javna komunalna preduzeća počnu da rade u skladu sa tržišnom ekonomijom, što znači tržišnu cenu njihovih proizvoda ali i racionalizaciju poslovanja. Stručnjaci podsećaju da ovaj tip dužničkih hartija od vrednosti omogućava emitentu da prikupi sredstva po principu pozajmice, a kupcu obveznice daje pravo na isplatu kamate i glavnice, kao i olakšice prilikom naplate poreza. Baš te poreske olakšice čine ove obveznice atraktivnim s obzirom na to da one po pravili ne nose visok prinos. Svetsko iskustvo govori da je jedan tip ovih obveznica - "opšte obligacije" znatno interesantniji investitorima jer garantuju isplatu prihoda od poreza. Drugi tip obveznica - "prihodne obveznice" vezan je za isplatu kamata i glavnice u skladu sa prihodima koje osigurava projekt u koji se ulaže. Njih obično izdaju javna preduzeća u lokalnim sredinama. Atraktivnost ovih obveznica je manja, i dobrim delom zavisi od dužine roka dospeća koji omogućava da projekat u koji se ulaže uspešno posluje i izbacuje prihod iz koga se obaveze mogu izmiriti. U svakom slučaju opštine i gradovi mogli bi, zahvaljujući municipalnim obveznicma, da dođu u poziciju da im bankarski krediti sa visokim kamatama ne budu jedini izvor dodatnog finansiranja a to smanjenje tražnje za kreditima bi moglo da dovede i do pada kamata. Međutim, kako procenjuju stručnjaci koji izdavanje ovih obveznica vide kao najbolji način za aktiviranje sredstava građana iz slamarica, zakonsko ograničenje vezano za mogućnost njihove kupovine moglo bi da predstavlja ozbiljnu smetnju. U Vladi Srbije, međutim, ne dele to mišljenje, računajući verovatno i na to da su baš banke bile te koje su odavno pokrenule pitanje nepostojanja municipalnih obveznica na finansijskom tržištu Srbije. Poslujući preko njih, investitori bi, procenjuje se, mogli da pronađu i svoj interes, mada, s druge strane, iskustvo Sjedinjenih Američkih Država koje imaju najrazvijeniji sistem izdavanja ovih obveznica, govori da one nisu dovoljne atraktivne za trgovinu na sekundarnom tržištu. Tanja Stanković Izvor:"Danas"

KRETANJA NA DOMAĆEM FINANSIJSKOM TRŽIŠTU

Tržište akcija, drugu sedmicu za redom, nastavilo je da ide uzlaznom spiralom generišući ove nedelje rast indeksa od nepunih 1,6 odsto. Iako se ovaj trend može donekle pripisati i kraju polugodišta, očigledno je da je dno tržišta akcija dostignuto krajem maja i početkom juna. Tokom letnjih meseci sigurno će doći i do sezonski uslovljene stagnacije prometa, ali je za očekivati dugoročan nastavak rastućeg trenda. Lider rasta protekle nedelje je bilo građevinsko preduzeće “Napred” koje je povećalo tržišnu vrednost za više od 25 odsto dok su “Metalac” iz Gornjeg Milanovca i “Imlek” takođe imali dvocifrene stope rasta – po 18 odsto. Velike obime trgovanja zabeležio je i vršački “Hemofarm” uz nedeljni rast od sedam odsto sa maksimalnom cenom od 6.800 dinara. Holdinzi “Pupin Telekom” i “Energoprojekt” su se konačno pomerili sa svojih stajnih tačaka na kojima su bili već duže vreme. “Pupin” je dostigao maksimum poslednjeg radnog dana na nivou od 1.270 dinara dok se “Energoprojekt holdingom” posle dužeg vremena trgovalo i po ceni od 1.000 dinara Ova kompanija je trebala da održi skupštinu tokom prethodne nedelje na kojoj bi se razmatralo o mnogim važnim temama među kojima je i najavljena dokapitaliazcija ali je zbog nepostojanja kvoruma odložena do daljnjeg. Protekle sedmice redovnu skupštinu akcionara je održao i bečejski “Soja protein” na kojoj je odobrena nova emisija akcija iz dobiti po principu: jedna besplatna akcija na pet postojećih. Stoga i ne čudi nedeljni pad cene od 10 odsto. Jedna od najinteresantnijih akcija na Beogradskoj berzi u proteklih desetak dana bila je i novosadska “Budućnost” koja je šest radnih dana uzastopno rasla sa nivoa od 1.600 dinara, dostigavši vrhunac na 2.499 dinara protekle srede. Ova odlična građevinska kompanija ima knjigovodstvenu vrednost od preko 3.000 dinara i veoma dobre rezultate poslovanja pa i ne čudi što su se kao njeni akcionari pojavili i inostrani investicioni fondovi. S obzirom na nastavak pozitivnog trenda poslovanja i u ovoj godini, dugoročno je za očekivati rast tržišne vrednosti ove akcije. Izvor:"Dnevnik"

OMV namerava da kupi rafinerije u Novom Sadu i PANČEVU

Trgovinski savetnik Ambasade Austrije u Beogradu Herbert Preclik najavio je da će austrijska naftna kompanije OMV učestvovati u privatizaciji rafinerija Naftne industrije Srbije u Novom Sadu i Pančevu. Preclik je kazao da OMV mora da kupuje naftne derivate od srpskih rafinerija po istim cenama kao i svi drugi distributeri i dodao da su zbog toga zainteresovani da započnu proizvodnju u Srbiji i obezbede bolje uslove za snabdevanje svojih pumpi. On je ocenio da problem na srpskom tržištu naftnih derivata nije u nedovoljnoj proizvodnji, već u njihovoj distribuciji, pošto su mali distributeri nezadovoljni visinom marže koju dobijaju prilikom prodaje goriva. Izvor"Danas"

OMV namerava da kupi rafinerije u Novom Sadu i PANČEVU

Trgovinski savetnik Ambasade Austrije u Beogradu Herbert Preclik najavio je da će austrijska naftna kompanije OMV učestvovati u privatizaciji rafinerija Naftne industrije Srbije u Novom Sadu i Pančevu. Preclik je kazao da OMV mora da kupuje naftne derivate od srpskih rafinerija po istim cenama kao i svi drugi distributeri i dodao da su zbog toga zainteresovani da započnu proizvodnju u Srbiji i obezbede bolje uslove za snabdevanje svojih pumpi. On je ocenio da problem na srpskom tržištu naftnih derivata nije u nedovoljnoj proizvodnji, već u njihovoj distribuciji, pošto su mali distributeri nezadovoljni visinom marže koju dobijaju prilikom prodaje goriva. Izvor"Danas"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta