Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Momčilo Radojčin, direktor novobečejske fabrike keramike Polet, o namerama Nexe grupe u otkupu ak
Za obnavljanje proizvodnje crepa 28 miliona evra
Prema statističkom prikazu vlasništva, Našicecement d.d. u ovom trenutku poseduju 30,1 odsto akcija u preduzeću Toza Marković a.d. iz Kikinde. Takva je bar sada situacija, nakon kupovine prvog paketa od 28,3 odsto akcija i spajanja sa 1,81 odsto akcija ranije kupljenih na berzi. I dok se u Kikindi polako smiruju strasti oko privatizacije "Toze" i novac (oko 7,5 miliona evra) isplaćuje onima koji su akcije unovčili iz Nexe grupe podsećaju da je ponuda produžena do 24. avgusta. Ova ponuda odnosi se na one koji nisu stigli da upišu akcije. Ove podatke izneo je Momčilo Radojčin, prvi čovek novobečejske fabrike keramike Polet, koja već dve godine posluje u okviru sistema Nexe grupe. - Društveni kapital preduzeća Toza Marković izražen u akcijama iznosi 13,98 odsto, a Nexe grupa je zinteresovana za većinski paket. Ponudili smo da otkupimo između 25 i 55 odsto akcija. Dali smo korektnu cenu od 2.300 dinara a pravo malog akcionara je da odluči da li će da proda svoje akcije. Nexe grupa je ponudila i socijalni program, otpremnine i investicije - ističe Radojčin. On naglašava da u Tozu Marković treba investirati u obnavljanje proizvodnje crepa. Nexe nudi 28 miliona evra investiranja u fabriku crepa, kako bi se ponudio konkurentan proizvod za evropsko tržište. - Cilj je da usavršimo proizvodnju u Kikindi i donesemo profit svima. Zainteresovani smo za dalji otkup akcija, kako od pojedinačnih akcionara tako i od države. To znači da problemi u vezi sa našim ulaskom u Tozu Marković treba da se razreše i da se što pre pristupi investicionom ciklusu - kaže Radojčin. Iskustva Poleta koji je privatizovan 2003. godine, kada je Konzorcijum Našicecementa i Toze Marković kupio na tenderu 70 odsto akcija - 55 za Našice i 15 odsto vlasništva za Tozu. Kupac se obavezao će u roku od tri godine investirati 25 miliona dolara i od zaposlenih otkupiti akcije po transakcionoj ceni. Za socijalni program obezbeđeno je sedam miliona dolara, a investiranjem je Nexe grupa povećala svoj udeo u vlasništvu. - Godinu dana posle privatizacije mi smo dobili praktično jednu novu fabriku, jer je pogon za crep u potpunosti modernizovan sa robotizovanom opremom i mašinama. Odmah nakon toga nastavljeno je sa investiranjem u pogon za proizvodnju biber crepa (godišnja proizvodnja dostiže 11 miliona komada) i pogon keramičkih pločica kapaciteta 1,4 miliona kvadratnih metara godišnje. Vrednost ove investicije je oko 19 miliona dolara - podseća Radojčin. Prema njegovim rečima, promene su velike. Zaposleni su prošli brojne obuke, kupljeno je još 50 novih računara i praktično svaki peti zaposleni koristi umreženu bazu podataka. Nexe je ponudila šansu onima koji su spremni da uče i da se usavršavaju. U ovom momentu Polet povećava svoju proizvodnju, jer se završavaju dve investicije, tako da se od januara 2006. godine može očekivati povećanje prihoda za 40 odsto. Produktivnost se značajno povećala, prosečna neto zarada iznosi oko 26.000 dinara. Tendencija je da se zapošljavaju viskoobrazovani kadrovi. Ugovorom o kupovini Nexe grupa se obavezala da u narednih pet godina neće otpuštati radnike, tako da se primenjuje samo dobrovoljno napuštanje firme uz otpremninu i neki od zaposlenih su se odlučili za tu varijantu. U menadžmentu Poleta tvrde da je budućnost građevinske proizvodnje u velikim grupacijama i zato ulaganje Nexe grupe treba posmatrati kao stvaranje regionalnog lidera u branši. Ko je Nexe grupa Kompanija Nexe ima u svom sastavu više od 20 preduzeća koja su podeljena po divizijama. Prvu diviziju za cement i kreč čine cementara Našice i krečana Jelen Do. Druga divizija - za ciglu i crep, ima šest firmi a jedna od njih je i Polet. Trećoj divizija je za betone i betonske agregate, pripadaju betonjere u Hrvatskoj i u Bosni. Tu je i divizija za građenje sa firmama GP Put Sarajevo i Našički enterijer. Postoji i divizija dodatnih delatnosti, sa ugostiteljstvom, prodajom automobila i poljoprivredom. Kompanija broji 3.700 zaposlenih i prošle godine ostvaren je prihod od oko 200 miliona evra, dok je profit premašio 20 miliona evra. U ovoj godini kompanija je u nove projekte investirala više od miliona evra. Izvor: "Danas".

VRHOVNI SUD SRBIJE VRAĆA KERAMIKU RADNICIMA:

Vrhovni sud Srbije doneo je odluku kojom se Opštinskom sudu u Kanjiži nalaže prinudno udaljavanje navodnog direktora Keramike Mikloša Bate i predsednika Upravnog odbora Ranka Lukića iz fabričkog kruga. Sudsko udaljavanje Lukića, Bate i njima lojalnih ljudi bezuspešno je zakazivano nekoliko puta, a kada je 25. jula Opštinski sud u Kanjiži trebalo da sprovede rešenje, Lukić i Bata su tražili izuzeće svih sudija i predsednika sudova, pa i Vrhovnog suda. Po nalogu Vrhovnog suda Srbije, koji je odbio njihove zahteve, Opštinski sud u Kanjiži zakazao je novo udaljavanje neovlašćenih osoba iz Keramike za 17. avgust u 10 sati. Istom odlukom naloženo je da se obezbedi povratak legalnog direktora Mikloša Abela i rukovodstva Keramike koji su legalno izabrani. Trgovinski sud u Subotici doneo je11. maja ove godine rešenje prema kojem je Abel legalno izabran za direktora Keramike. Odlukom je, takođe, naloženo vlasniku beogradskog preduzeća De Luka i dela akcija Keramike Milanu Lukiću (ocu Ranka Lukića) i ostalim neovlašćenim osobama koji nisu dozvoljavala Abelu i radnicima da uđu u fabriku, da odmah napuste Keramiku. Abel je sa sudskim izvršiocem ušao u krug preduzeća, i rekao da je prilikom ispitivanja dokumentacije koja je pronađena u kancelarijama utvrđeno da se svi radnici koji su bili unutar preduzeća u stvari ne vode na evidenciji Keramike, već su zaposleni u preduzeću De Luka. Izvor: "Danas".

Prodata banka

Republička Agencija za osiguranje depozita i stečaj banaka prenela je 83,3 odsto akcija Novosadske banke na Erste Bank nakon isplate 73,2 miliona evra i ispunjenja svih uslova iz ugovora. Novi tim poslovodstva Novosadske banke predvodiće dr Vladimir Medan, sadašnji generalni direktor banke, koji je uspešno vodio banku kroz privatizacioni proces. Posle završetka prenosa vlasništva započeće transformacija kako bi se modernizovali poslovi i unapredila konkurentska pozicija. Banka će dati istu ponudu i za ostalih 16,7 odsto akcija Novosadske banke koje trenutno drži više od 2.000 manjinskih akcionara, odnosno ponudiće cenu od 218,98 evra po akciji. Izvor: "Glas javnosti".

Jelašić očekuje smanjenje broja banaka

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić ocenio je danas da će do kraja godine udeo stranog kapitala na našem bankarskom tržištu preći dve trećine i izrazio očekivanje da će se nastaviti dalje smanjenje broja banaka u Srbiji, kroz njihovu konsolidaciju i ukrupnjavanje. Jelašić je upozorio da će zbivanja u sledećih nekoliko meseci biti presudna za konačno raspoređivanje odnosa snaga u domaćem bankarstvu u sledećih pet do 10 godina. Prema njegovoj oceni, 2005. i prva polovina 2006. godine biće kritičan period u kome će 'najsposobniji igrači' zauzeti svoje mesto na srpskom bankarskom tržištu. 'Mislim da će svakako, do kraja ove godine udeo stranog kapitala na našem bankarskom tržištu preći dve trećine. Do pre godinu dana, domaća sredstva su još imala dominantan udeo, ali sada to praktično preuzimaju strana', rekao je Jelašić u intervjuu najnovijem broju 'E magazina'. Jelašić je objasnio da to znači da odgovornost za deponovani novac ne snose više pojedinci, već institucije. 'Treba da se zna da iza tih institucija ne stoji samo ono što je položeno ovde, nego isto tako i ono što matične banke imaju u svojim sredstvima', rekao je guverner NBS i dodao da će od domaćeg kapitala u bankama najveći udeo imati državni i to prvenstveno kod 'Vojvođanske' i 'Komercijalne banke'. Na pitanje na osnovu čega procenjuje da će se dalje smanjivati broj banaka u Srbiji, Jelašić je odgovorio da će to učiniti samo tržište i to konkretno bankarske marže, čiji sadašnji nivo dozvoljava velikom broju banaka da preživi. 'Međutim, one se smanjuju sa procenta na promile, jer prolazi vreme kada niko nije pitao koliko košta kredit, već je bilo bitno dobiti ga, a ljudi danas i te kako vode brigu o njegovoj ceni. Marže će biti sve manje i manje, što će istiskivati sa tržišta bankarske institucije koje to ne mogu da izdrže. Biće prinuđene ili da se spoje ili da budu pripojene nekim drugim institucijama', rekao je guverner NBS. On je ocenio da će se trend smanjivanja kamatnih stopa u Srbiji nastaviti, mada ne toliko drastično kao u protekle četiri godine. Izvor: "Ekonomist".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta