Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Crep po crep ku­ća je na­ša

Pri­va­ti­za­ci­ja ra­di pri­va­ti­za­ci­je, po­što-po­to, bez ja­snih kri­te­ri­ju­ma i po­zi­tiv­nog an­ga­žma­na dr­ža­ve, ak­ci­o­na­ra i sin­di­ka­ta, do­no­si mno­go vi­še šte­te ne­go ko­ri­sti. Pri­va­ti­za­ci­o­ni pro­ces pre­ra­sta de­li­mič­no u sti­hi­ju, a na­še do­bre kom­pa­ni­je po­sta­ju lak plen ostrv­skih taj­ku­na, re­gi­o­nal­nih osred­njih fir­mi, uglav­nom iz Hr­vat­ske i Slo­ve­ni­je i nji­ho­vih eks­po­ne­na­ta iz Sr­bi­je - ka­že ge­ne­ral­ni di­rek­tor AD "To­za Mar­ko­vić" iz Ki­kin­de, uz na­po­me­nu da je ne­pri­ja­telj­ska po­nu­da hr­vat­ske "Nek­se gru­pe" o jav­nom pre­u­zi­ma­nju kom­pa­ni­je ko­jom on ru­ko­vo­di, za­hva­lju­ju­ći gr­če­vi­toj od­bra­ni ki­kind­skih cre­pa­ra i ke­ra­mi­ča­ra da sa­ču­va­ju svo­ju fa­bri­ku, do­dat­no pod­sta­kla ra­mi­šlja­nja o po­tre­bi da se pro­ce­si­ma pri­va­ti­za­ci­je, a po­go­to­vo re­pri­va­ti­za­ci­je, mo­ra­ju do­dat­no po­za­ba­vi­ti od­go­vor­ni lju­di i in­sti­tu­ci­je u Sr­bi­ji. - Kod nas se u prak­si pot­pu­no po­ni­šta­va glav­no tran­zi­ci­o­no pra­vi­lo da se do­brim za­ko­ni­ma o pri­va­ti­za­ci­ji i po­zi­tiv­nim an­ga­žo­va­njem dr­ža­ve na­šim kom­pa­ni­ja­ma obez­be­đu­je stra­te­ško part­ner­stvo, ka­že Še­grt. On sma­tra da stra­te­ški part­ner mo­ra da bu­de mno­go ve­ća kom­pa­ni­ja od one ko­ju ku­pu­je. Sa­mo ta­da je za­ga­ran­to­va­na do­bra pri­va­ti­za­ci­ja, ko­ja si­gur­no do­no­si po­slov­nu eks­pan­zi­ju pro­da­te fir­me, no­va tr­ži­šta, no­ve teh­no­lo­gi­je i no­ve pro­iz­vo­de. Ima li im­pro­vi­za­ci­je i sti­hi­je u na­šem pro­ce­su pri­va­ti­za­ci­je? - Ne­ma tog me­nadž­men­ta, ma­lih ak­ci­o­na­ra, ni­ti sin­di­ka­ta ko­ji ne­će pri­hva­ti­ti moć­nog stra­te­škog part­ne­ra - ve­li Še­grt. - U na­šim pri­va­ti­za­ci­ja­ma pre­o­vla­đu­ju lo­ši pri­me­ri, ko­ji ni­su una­pre­di­li, već su una­za­di­li ku­plje­ne kom­pa­ni­je. Ne­ke kom­pa­ni­je su čak i uni­šte­ne. Da bi bio uspe­šan, pro­ces pri­va­ti­za­ci­je, mo­ra da bu­de smi­šlje­no vo­đen i u svim ele­men­ti­ma pla­ni­ran. Sti­hi­ja, pod iz­go­vo­rom slo­bod­nog tr­ži­šta i jed­na­kih pra­va, u na­šem slu­ča­ju da­je šan­su sum­nji­vom ka­pi­ta­lu, na­ro­či­to onom sa eg­zo­tič­nih ostr­va i iz su­sed­nih ze­ma­lja. Ta­ko se lo­šim pri­me­ri­ma ru­še ugled i po­ve­re­nje u pri­vred­ni si­stem ze­mlje i u pro­ces pri­va­ti­za­ci­je. Mo­ra­mo od­re­di­ti ko su nam po­želj­ni kup­ci, od­no­sno stra­te­ški part­ne­ri. Za­la­žem se za do­ka­za­ne do­ma­će part­ne­re, moć­ne part­ne­re iz raz­vi­je­nog sve­ta, ili da se od­go­vor­nost za kom­pa­ni­ju pre­pu­sti ma­lim ak­ci­o­na­ri­ma ko­ji to že­le, zna­ju i mo­gu da je pre­u­zmu. Ova tre­ća gru­pa mo­ra, u skla­du sa za­ko­nom, da bu­de re­gi­stro­va­na i da, kao prav­no li­ce obez­be­di od­go­va­ra­ju­ći ob­lik or­ga­ni­zo­va­nja, ka­ko bi se osi­gu­ra­la sta­bil­na vla­snič­ka struk­tu­ra, ka­že Še­grt. Pr­vi čo­vek "To­ze Mar­ko­vi­ća" sma­tra da do­ma­će uspe­šne kom­pa­ni­je tre­ba ohra­bri­ti i pod­sta­ći da bu­du va­žni in­ve­sti­to­ri u Sr­bi­ji. Ta­ko bi ne­sta­le špe­ku­la­tiv­ne pri­va­ti­za­ci­je i ubr­za­no pro­pa­da­nje kom­pa­ni­ja po­sle pri­va­ti­za­ci­je. Še­grt je, u vi­še na­vra­ta, ja­sno i gla­sno, uka­zi­vao da hr­vat­ska fir­ma "Nek­se gru­pa" ho­će, ne bi­ra­ju­ći sred­stva, da se do­mog­ne "To­ze Mar­ko­vi­ća". - Na­sto­ja­nje Hr­va­ta, nu­de­ći mi­zer­nu ce­nu po ak­ci­ji, uz ka­sni­je pod­u­pi­ra­nje po­nu­de neo­ba­ve­zu­ju­ćim so­ci­jal­nim pro­gra­mom i ne­re­al­nim obe­ća­nji­ma o in­ve­sti­ci­o­nom pro­gra­mu, da kre­dit­nim za­du­ži­va­njem uzmu na­šu elit­nu kom­pa­ni­ju u obla­sti gra­đe­vin­ske in­du­stri­je, to je po­ku­šaj ne­pri­ja­telj­skog pre­u­zi­ma­nja, na­gla­ša­va Še­grt. Vi in­si­sti­ra­te na eko­nom­skom pa­tri­o­ti­zmu. Šta to za­pra­vo zna­či? - Ose­ćam se po­ma­lo pro­iz­va­nim zbog po­mi­nja­nja eko­nom­skog pa­tri­o­ti­zma i is­ka­zi­va­nja po­tre­be da Sr­bi­ja sa­ču­va va­žne na­ci­o­nal­ne re­sur­se i svo­je kom­pa­ni­je, ko­je će, kao i u svim raz­vi­je­nim ze­mlja­ma, bi­ti si­gur­na rav­no­te­ža i bra­na tr­ži­šnim lo­bi­ra­nji­ma. Mo­ra se za­u­sta­vi­ti na­je­zda fir­mi iz Hr­vat­ske i Slo­ve­ni­je i obez­be­di­ti re­ci­pro­ci­tet. Ovi što nam do­la­ze ni­su in­ve­sti­to­ri. Ne do­no­se oni no­vac, ni­ti tr­ži­šte. Oni do­vla­če kre­di­te ko­jim do­dat­no pri­ti­ska­ju iona­ko op­te­re­će­ne kom­pa­ni­je i ku­pu­ju tr­ži­šte. Ne mo­gu Sr­bi­ji da bu­du stra­te­ški part­ne­ri osred­nje kom­pa­ni­je iz si­ro­ma­šnih i pre­za­du­že­nih dr­ža­vi­ca. Sa­mo im da­je­mo šan­su da za ma­li no­vac, ku­pu­ju­ći na­še kom­pa­ni­je kre­dit­nim sred­stvi­ma, is­pra­ve gre­ške pro­ce­sa pri­va­ti­za­ci­je u nji­ho­vim ze­mlja­ma. Či­nje­ni­ca je, ipak, da je ma­lo do­ma­ćih in­ve­sti­to­ra. Šta uči­ni­ti da ih bu­de vi­še? - To je la­ko ostva­ri­ti. Po­sto­je­ćim do­ma­ćim in­ve­sti­to­ri­ma tre­ba pru­ži­ti mak­si­mal­nu po­dr­šku, a no­vi­ma po­volj­nim kre­di­ti­ma iz Fon­da za raz­voj da­ti šan­su. Ako je to va­žno naj­ra­zvi­je­ni­jim ze­mlja­ma, bit­no je i za nas, čak pre­sud­no. Uzi­ma­mo svež pri­mer že­sto­ke od­bra­ne "Da­no­nea" od stra­ne fran­cu­skog pred­sed­ni­ka Ža­ka Ši­ra­ka i pre­mi­je­ra Do­mi­ni­ka del Vel­pe­na u slu­ča­ju po­nu­de "Pep­si­ja". Po­uč­na nam je i ener­gič­na od­bra­na ame­rič­kog Kon­gre­sa od naj­bo­lje po­nu­de ki­ne­ske dr­žav­ne naft­ne kom­pa­ni­je ko­ja je hte­la da pre­u­zme "Ju­ni­kol", de­ve­tu po ve­li­či­ni naft­nu kom­pa­ni­ju u SAD. - Za po­bolj­ša­nje da­ljeg to­ka pri­va­ti­za­ci­je, na­gla­ša­va Dmi­tar Še­grt, neo­p­hod­ni su plan, od­go­vor­ne in­sti­tu­ci­je i stru­čan di­ja­log. Ta­ko će se spre­či­ti sti­hi­ja i pre­pu­šta­nje kom­pa­ni­ja i ma­lih ak­ci­o­na­ra, su­ro­voj, ne­mi­lo­srd­noj lo­gi­ci oti­ma­nja i pre­vla­sti. Ti­me će se iz­be­ći su­ko­bi za­po­sle­nih i sin­di­ka­ta, s jed­ne, i no­vih ne­do­ra­slih ga­zda s dru­ge stra­ne. "Nek­se gru­pa", ko­ja po­sto­ji go­di­nu i po, ho­će da se do­mog­ne "To­ze Mar­ko­vi­ća", naj­sta­ri­je i naj­ve­će kom­pa­ni­je cre­pa u re­gi­o­nu, s tra­di­ci­jom od 140 go­di­na. Ho­će li joj to us­pe­ti? - Ne­će, bu­di­te si­gur­ni. "To­za" je na­ci­o­nal­ni brend, je­di­na pre­o­sta­la do­ma­ća kom­pa­ni­ja za pro­iz­vod­nju cre­pa. U sa­sta­vu "Nek­se gru­pe" su cre­pa­ne "Dilj" iz Hr­vat­ske i "Po­let" iz Sr­bi­je. Obe fir­me za­jed­no ma­nje su od "To­ze Mar­ko­vi­ća". Ja­sno je da se ov­de ko­ri­sti po­dr­ška ko­ju "Nek­se gru­pa" ima u Hr­vat­skoj i ta­ko po­ku­ša­va ostva­ri­ti cilj da ova fir­ma iz Na­ši­ca pre­ko "To­ze" po­sta­ne re­gi­o­nal­ni li­der. "TM" je srp­ski re­gi­o­nal­ni li­der. Va­lja ga kao ta­kvog sa­ču­va­ti - ka­že Dmi­tar Še­grt. PRO­MA­ŠE­NE PRI­VA­TI­ZA­CI­JE - PO­STA­VLjA se pi­ta­nje da li sve tre­ba da bu­de na pro­da­ju, od­no­sno ko­je su to fa­bri­ke i re­sur­si ko­ji tre­ba­ju Sr­bi­ji. Da­kle, neo­p­hod­na je pre­ci­zni­ja stra­te­gi­ja, ko­ja će si­gur­no one­mo­gu­ći­ti, ili ba­rem su­zbi­ti, ne­pred­vi­đe­ne pro­ma­še­ne pri­va­ti­za­ci­je, a isto­vre­me­no obez­be­di­ti ja­san tran­zi­ci­o­ni put Sr­bi­je. Ako se sve ovo br­zo do­go­di, ni mi u "To­zi Mar­ko­vi­ću" ne­će­mo mo­ra­ti nad­mu­dri­va­njem s pro­tiv­ni­kom i vo­đe­njem pra­vog ma­log ra­ta da se bra­ni­mo od ne­pri­ja­telj­skog pre­u­zi­ma­nja - ka­že Še­grt. RUD­NO BLA­GO - ZNA se da u ze­mlja­ma tran­zi­ci­je, po­sle uspe­šnog za­vr­šet­ka tran­zi­ci­o­nog pro­ce­sa, sle­di naj­br­ži rast u in­du­stri­ji gra­đe­vin­skog ma­te­ri­ja­la i u gra­đe­vi­nar­stvu. Eks­pan­zi­ja se do­ga­đa zbog in­ve­sti­ci­ja u in­fra­struk­tur­ne objek­te i po­ra­sta in­di­vi­du­al­ne grad­nje, sve za­hva­lju­ju­ći po­volj­nim kre­di­ti­ma. Krov­ni po­kri­vač od pe­če­ne gli­ne, od­no­sno crep, pro­iz­vod je s naj­du­žom tra­di­ci­jom, ko­ji za sa­da ne­ma ade­kvat­nu za­me­nu. Ka­da se zna da je gli­na od ko­je se pra­vi crep rud­no bla­go, neo­b­no­vljiv re­surs i pri­vi­le­gi­ja onih ko­ji­ma se po­sre­ći­lo da je ima­ju, ja­sno je da bi pre­pu­šta­nje svih ta­kvih kom­pa­ni­ja stra­nim part­ne­ri­ma do­ve­lo do ubr­za­nog tro­še­nja tog re­sur­sa, ka­že Še­grt. VE­ĆIN­SKI PA­KET UKU­PAN ka­pi­tal "TM In­ve­sta" je 25,88 od­sto. Iz sta­ti­stič­kog pri­ka­za Cen­tral­nog re­gi­stra, po­red ka­pi­ta­la "TM In­ve­sta" od 25,88 od­sto, evi­den­ti­ran je i ka­pi­tal ma­lih ak­ci­o­na­ra od 14,83 od­sto, što ukup­no či­ni 40.71 od­sto ka­pi­ta­la kod ma­lih ak­ci­o­na­ra. Ve­ći­na vla­sni­ka pre­o­sta­log ak­ci­o­nar­skog ka­pi­ta­la su lo­jal­ni kom­pa­ni­ji. Do­ma­ći part­ner "To­ze", ina­če, ima 8 od­sto vla­sni­štva, pa ka­da se sve sa­be­re, ima­mo ve­ćin­ski upra­vljač­ki ka­pi­tal, ka­žu u upra­vi "To­ze Mar­ko­vi­ća". Izvor: "Novosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta