Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Zrenjaninski biznismen Mile Dragić većinski vlasnik hotela Moskva:
Ugostiteljstvo kao dodatna delatnost
Hotel Moskva za većinskog vlasnika dobiće investicioni fond Netvest finans, čiji je jedan od vlasnika i zrenjaninski privrednik Mile Dragić. On je u izjavi za Danas potvrdio da je više od 80 odsto akcija deponovano na račun tog fonda. - Veoma smo zadovoljni odzivom akcionara i naša je namera da u prvom krugu otkupimo većinski paket, ali zainteresovani smo za svih 100 odsto akcija Hotela Moskva, što znači i za akcije Akcijskog fonda. Međutim, preostale akcije nećemo otkupljivati u produženom roku od 20 dana, već naknadno i za njih ćemo ponuditi tržišnu cenu - rekao je Dragić. Upitan da li će i za te akcije važiti cena od 14.136,98 dinara za jednu akciju, Dragić je rekao da će cena biti prihvatljiva za akcionare. "Treba imati u vidu da je moja firma ponudila cenu koja je za 50 odsto veća od cena ostalih ponuđača", naglasio je Dragić. Prema njegovim rečima, nakon realizovane kupovine, Netvest finans planira da u "hotel uloži dosta novca kako bi Moskva zasijala punim sjajem". - Novac koji ću uložiti nije samo moj već i mojih saradnika iz inostranstva. Ako se pronađe odgovarajuće arhitektonsko rešenje planiramo dogradnju hotela koji bi trebalo da preraste u hotel sa pet zvezdica - kaže Dragić. Na pitanje ko je vlasnik investicionog fonda Netvest finans, Dragić kaže je reč o inostranom kapitalu, ali da je najviše akcionara iz Švajcarske. Podsetimo da je za razliku od ostala tri ponuđača, Netvest finans dao najbolju ponudu - 14.136,98 dinara po akciji, što znači da će za većinski paket biti izdvojeno oko 8,45 miliona evra. Osim ovog investicionog fonda za otkup akcija "Moskve" bilo je zainteresovano šest kupaca - konzorcijum Serbia iz Italije, investiciona grupa UAB Ukio banki iz Litvanije i beogradska Delta M. Od ponuda su u međuvremenu odustale kompanije Balkan Midland i Domikor limitid sa Kipra. Inače, ovaj zrenjaninski biznismen ima i svoju firmu - Proizvodnja Mile Dragić, koja posluje od 1985. godine i bavi se proizvodnjom vojne i policijske opreme. M.S. Jovanović Izvor "Danas"

Stručnjaci, privrednici i političari protiv prodaje rafinerija nafte:
Komadanje NIS-a najlošije rešenje
Bivši predsednik Upravnog odbora NIS-a Branislav Pomoriški ocenio je da se pritisak MMF -a koristi kao "maska da bi se prikrile prave namere oko restrukturiranja kompanije" Vlasnik kompanije Ist point Zoran Drakulić ocenio je da rafinerije nafte u Pančevu i Novom Sadu za sada ne treba prodavati, jer je to strateško pitanje koje zahteva ozbiljniju raspravu. "U ovom slučaju ne bi trebalo da se obaziremo na zahteve MMF-a. Rafinerije će se mnogo bolje prodati za pet ili 10 godina, kada će naše tržište, zbog rasta ekonomije i standarda stanovništva, postati mnogo interesantnije", kazao je Drakulić. On je dodao da su neki svetski giganti zainteresovani da finansijski pomognu NIS-u da se rafinerije dovedu na visok tehnološki nivo, a da im se kasnije taj dug vraća izvozom derivata, pre svega izvozom evro dizela koga u Evropi nema u dovoljnim količinama. "Ja sam uvek za strateškog partnera, koji ima svoje mesto na svetskom tržištu i koji može da ovde donese i finansira visoku tehnologiju", kazao je Drakulić. A potpredsednik Demokratske stranke Dušan Petrović ocenio je da prodaja rafinerija predstavlja najlošije rešenje za Srbiju i zatražio od vlade da odgovori - kako se dogodilo da to postane obaveza u ugovoru s MMF-om. On je rekao da odgovor na to moraju dati potpredsednik vlade Miroljub Labus i ministar finansija Mlađan Dinkić, kao učesnici u pregovorima sa MMF-om, ali i premijer Vojislav Koštunica, koji je potvrdio taj sporazum. - Stručnjaci koji rade u NIS-u, ali i ekonomisti i drugi koji se bave ekonomskom politikom, a posebno tržištem koje pokriva NIS, jednodušni su u zaključku da bi nacionalna naftna kompanija trebalo da bude u celini restrukturirana, a posle toga treba doneti odluku o načinu na koji će u nju ući dodatni kapital - ocenio je Petrović. On je dodao da "model privatizacije NIS-a, koji postoji kao obaveza prema MMF-u, predstavlja očiglednu posledicu loše vođene politike koja nije štitila interes države". Petrović je rekao da Skupština Srbije, da bi stavila van snage Zakon o NIS-u, mora da dobije i jasan plan Vlade Srbije šta dalje. "Tog plana, međutim, nema, nego dobijamo vrlo protivrečna mišljenja i obaveštenja o isto tako protivrečnim planovima. Dinkić treba da izađe pred Skupštinu i kaže ko je tvorac ideje da dve rafinerije budu posebno prodate, pa da se posle toga, na ovaj ili onaj način, privatizuje preostali deo kompanije", rekao je on. Bivši predsednik Upravnog odbora NIS-a Branislav Pomoriški ocenio je da se pritisak MMF -a koristi kao "maska da bi se prikrile prave namere oko restrukturiranja kompanije". Pretnjama MMF-a se licitira, a "suštinski se pravi prostor da se što lakše obezbedi saglasnost Skupštine Srbije za veliku operaciju", tvrdi Pomoriški. Prema njegovim rečima, "Naftagas", koji je "stožer kompanije i koji je u NIS ugradio svoje ime, svetski renome i 90 odsto kapitala", novim konceptom Vlade Srbije se "organizaciono degradira i kapitalno onesposobljuje". - Menadžment i uprava koji su došli, poništili su oko 250 miliona evra internih potraživanja Naftagasa. To je novac koji su mu druge članice sistema dugovale i to je jednostavno izbrisano gumicom - naglasio je Pomoriški i ocenio da je otpisom internih potraživanja "Naftagas" kapitalno onesposobljen, a da je smeštanjem ukupnog tehnološkog viška u njegovo naručje, koji iznosi oko 13 do 14 hiljada ljudi, i "socijalno ugušen". Pomoć savetnika Dušan Petrović, potpredsednik DS-a predložio je da Vlada Srbije na tenderu izabere savetnika "koji zna kako se radi sa naftom i gasom". Od njega treba očekivati predlog kako da se transformiše NIS i na koji bi način trebalo otvoriti vrata za ulazak kapitala u tu kompaniju, kazao je Petrović i dodao da bi takav predlog trebao da stigne u Skupštinu," kako bi parlament mogao da preduzme potrebne korake". Janković ništa ne razume Savetnik premijera Koštunice, Vladeta Janković, ocenio je da neusvajanje zakona o reformi penzionog sistema i Zakona o NIS-u može uticati na početak pregovora o pridruživanju i stabilizaciji sa EU. "Niko nikada nije čuo da se usvajanje tih zakona postavlja kao uslov". To je jedna od stvari gde moramo da podredimo stranačke interese opštim", tvrdi Janković, prenosi Beta. Ipak, MMF je, podvlači Beta, a Janković o tome ništa ne govori, nedavno upozorio Vladu Srbije da će odustati od aranžmana, ukoliko se do kraja oktobra ne sprovedu reforme penzionog sistema i ne započne prodaja dve rafinerije nafte. Izvor"Glas javnosti"

Drakulić: RTB Bor može kao "Ju-Es stil"

Zoran Drakulić, vlasnik Ist pointa izjavio je da nije realno očekivati da će RTB Bor biti privatizovan pre polovine 2006. godine. On očekuje da će se uskoro pojaviti kompanija koja će želeti da kupi rudnik i topionicu RTB-a, dodavši da će interes budućeg kupca zavisiti od visine dugova koji će ostati kombinatu, kao i od visine diskonta koji će poverioci, odobriti budućem kupcu. Prema njegovim rečima izmene Zakona o privatizaciji omogućile su da se veći deo dugova RTB-a otpiše, dok su ostali dugovi prema komercijalnim poveriocima, sa kojima bi trebalo da se pregovara o diskontu. - RTB Bor može da bude uspešan isto koliko je sada uspešna kompanija "Ju Es stil Srbija". To je realno očekivati, jer su prognoze da će cene bakra dugoročno biti na visokom nivou, a i u zemljama u okruženju postoji višak koncentrata bakra koji preko luke Prahovo možemo da uvezemo- naglasio je Drakulić. "S obzirom na manjak prerađivačkih kapaciteta u okruženju i svetu, mislim da je to dovoljan razlog da RTB Bor nastavi sa radom", istakao je Drakulić i naglasio da i kompanija Ist point ima interesa da Bor radi, prenosi Beta. - Za privatizaciju Rudarsko-topioničarskog basena Bor zainteresovano je više kompanija iz inostranstva, a najozbiljniji kandidati su francuske investicione banke Lazard i BNP - izjavio je v.d. direktora RTB Borivoje Stojadinović. On je rekao da će Svetska banka, finansijer projekta privatizacije, sredinom meseca izabrati finansijskog savetnika, a potom sledi potpisivanje ugovora i izrada sveobuhvatne studije o radu i poslovanju RTB Bor. Studija, koju će uraditi finansijski savetnik, biće osnova za izradu tenderske dokumentacije za buduću privatizaciju. Studija će sadržati podatke o sirovinskoj osnovi, stanju opreme, postojećoj tehnologiji, broju i strukturi zaposlenih, finansijskom položaju RTB Bor, uključujući zvaničnu reviziju rezultata rada prethodne i prvih šest meseci ove godine. Izvor "Glas javnosti"

Privatizacija za Ginisa :
Pivara prodata za 5.000 evra
„Vršačka pivara“ je prodata za 5.000 evra preduzeću „Unionmarket“ iz Beograda, koje je bilo jedini učesnik na tenderu. Kupac se obavezao da će u investicioni program uložiti 110.000 evra i bezuslovno je prihvatio minimalne obaveze iz socijalnog programa, saopšteno je u Agenciji za privatizaciju. Predstavnici „Unionmarketa“ i Akcijskog fonda su ugovor o prodaji kapitala „Vršačke pivare“ potpisali u petak, 12. avgusta, osam meseci nakon objavljivanja tendera. Neverovatno niska cena od 5.000 evra, za koliko je kupljena jedna od najstarijih srpskih pivara, rezultat je višemesečnog većanja nadležnih institucija. Tenderska komisija je 4. aprila odlučila da započne pregovore sa „Unionmarketom“, jedinom firmom koja se prijavila na tender za „Vršačku pivaru“. Četiri dana kasnije Ministarstvo privrede donelo je rešenje o formiranju tročlane pregovaračke komisije. Tek nakon šest sednica, ta komisija je zaključila da konačno treba prodati kapital pivare iz Vršca. Sa tom odlukom saglasila se i tenderska komisija 21. jula, kada je odlučeno da „Unionmarket“ zvanično postane vlasnik „Vršačke pivare“. Osnovna delatnost ovog beogradskog preduzeća jeste trgovina i trgovina pivom. Minimalni uslovi koje prema socijalnom programu kupac mora da ispuni su, kako potvrđuju u Agenciji za privatizaciju, zabrana otpuštanja radnika u narednih godinu dana, saradnja sa sindikatima i poštovanje kontinuiteta poslovanja predviđenog za narednih pet godina. U „Vršačkoj pivari“ je, prema podacima Agencije za privatizaciju, trenutno zaposleno oko 270 radnika. Sadašnji kapaciteti pivare su oko 300.000 hektolitara piva i 100.000 hektolitara sokova godišnje, a poslednji plan rukovodstva bilo je povećanje kapaciteta na 500.000 hektolitara, uz izgradnju objekata za proizvodnju na novoj lokaciji, sa kompletnom savremenom opremom. Ostaje da vidimo da li će novi vlasnik imati iste planove. Izvor "Blic"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta