Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Meho Omerović tvrdi da SDP neće glasati za zakon o NIS-u:
Vlada odokativno prodaje NIS
Ono što je Dinkić izjavio na konferenciji G17 plus u vezi NIS-a, nas u SDP i sada dodatno uverava da Skupština Srbije ne treba da prihvati predloženi Zakon o ukidanju javnog preduzeća NIS - izjavio je za Glas poslanik SDP-a Meho Omerović, pred sednicu parlamenta, na kojoj će se odlučivati o sudbini NIS-a. Omerović podseća da je Dinkić doslovno rekao da je MMF "odokativno" odredio koji deo NIS-a treba privatizovati, i direktno optužio Ministarstvo za energetiku a posebno Vladu Srbije da nije znala, niti mogla da na pravi način uredi reorganizaciju NIS-a i odredi prioritete u privatizaciji. - Na taj način Dinkić je direktno poručio da je neko mimo Vlade Srbije napravio dogovor sa nekim u MMF-u, pa je taj neko u MMF-u "odokativno" odredio da se privatizuju jedna ili dve rafinerije u Srbiji. Za nas u SDP-u to je neprihvatljivo, nedopustivo i neodgovorno - podvlači Omerović, koji dodaje da su se, nažalost, potvrdile sve kritičke opservacije SDP-a u vezi predloženog zakona. Potvrdilo se da se radi navrat-nanos i ne samo iza leđa javnosti, nego i same vlade i visokih funkcionera u vladi. A da ne govorimo o određivanju tog famoznog privatizacionog savetnika za NIS, kaže Omerović. Troje poslanika SDP-a, međutim, neće moći da utiču na donošenje odluke Skupštine, s obzirom da vladajuće stranke imaju 131 glas, što je i bez tri glasa SDP-a dovoljno za usvajanje zakona. "Tačno je da zakon i bez nas može biti izglasan, ali treba imati u vidu da mi i inače, kao stranka socijaldemokratske orijentacije, ne želimo da radimo ništa što je protiv interesa sindikata i radnika NIS-a, kojih je oko 14 hiljada. Ukoliko se do sednice Skupštine u ponedeljak postigne dogovor između Ministarstva energetike, poslovodstva NIS-a, MMF-a, ministra Dinkića... i oba sindikata NIS-a, mi ćemo revidirati stav. Omerović smatra da zbog ovoga, kao i mnogih afera i skandala koji potresaju vladu, premijer Koštunica mora da sazove sastanak koalicionih partnera. Izvor "Glas javnosti"

Ko je zainteresovan za kupovinu srpskih rafinerija :
U igri Lukoil, MOL i OMV
Kupovina rafinerija nafte u Novom Sadu i Pančevu mogla bi da interesuje tri najveće naftne kompanije koje posluju u našem okruženju: „Lukoil“, MOL i OMV. Rafinerijski kapaciteti okolnih zemalja su već gotovo u potpunosti iskorišćeni, a potrošnja derivata se povećava iz godine u godinu, pa su im neophodni novi. Upućeni trvde da su ove tri kompanije jedine koje u svojoj strategiji razvoja imaju i našu zemlju. S obzirom na rast potražnje derivata (pre svega dizela), regionu jugoistočne Evrope će kroz deset godina nedostajati oko tri miliona tona dizela i 1,5 miliona tona benzina. Sa takvim rastom, računica naftnih kompanija koje su zainteresovane za kupovinu naših rafinerija vrlo je jednostavna. Trenutna vrednost rafinerija je oko 500 miliona evra, a procene su da država, kao vlasnik NIS-a, u ovom trenutku ni toliko ne može da dobije. Po ceni od preko 60 dolara po barelu sirove nafte (a procenjuje se da će do kraja godine dostići i 86 dolara), sve investicije u nove kapacitete se isplate jer se iz sirovine preradom iscrpljuje oko 70 odsto belih (kvalitetnih) derivata, dok bi se modernizacijom procenat iskorišćenja povećao na 80. Tako bi za proizvodnju iste količine derivata bilo potrebno manje nafte, a što je skuplja sirovina, to je veća razlika u ceni. Projektovani kapaciteti naših rafinerija su 7,8 miliona tona godišnje, za tržište Srbije danas se koristi nešto više od četiri miliona tona, što znači da bi ulaganjem u njih i poboljšanjem kvaliteta goriva neki budući vlasnik rafinerija u regionu (Bosna, Albanija, Makedonija, Crna Gora i, eventualno, Slovenija i Austrija) mogao da izvozi preko tri miliona tona derivata. Kako je „Lukoil“ jedina kompanija (od tri pomenute) koja ima svoju naftu, njen interes bi mogao da bude plasiranje sirovine na naše tržište, jer njihova najbliža rafinerija (Burgas u Bugarskoj) jedva podmiruje potrebe tržišta zemlje u kojoj posluje, i nema viškova koji bi mogli da se dopremaju u Srbiju. Uz to, znatno je jeftinije preraditi naftu u Srbiji za ovdašnje tržište, nego derivate transportovati iz drugih zemalja. MOL i OMV bi, u takvoj situaciji, mogli da izgube tržišnu utakmicu jer je ruska naftna kompanija u mogućnosti da, sa svojom naftom i svojim rafinerijskim kapacitetima, spusti cenu derivata i time ih otera u gubitke. Zbog toga su i ove dve kompanije, sa dosta novca i mogućnostima ulaganja u preradu, u svoj biznis plan uvrstile i Srbiju. Izvor "Blic"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta