Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sindikat NIS-Naftagasa želi aktivno učešće u reformi naftnog sektora:
Naftna kompanija akcionarskog tipa
U svojevrsnu javnu raspravu o sudbini najvećeg srpskog javnog preduzeća - Naftne industrije Srbije uključila se i Jedinstvena sindikalna organizacija NIS-Naftagasa uputivši pet zahteva Vladi Srbije, a danas će o tome raspravljati Izvršno veće Vojvodine i Pokrajinski socijalno-ekonomski savet. Predsednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić najavio je aktivniju ulogu IV APV u procesu transformacije NIS i izrazio nezadovoljstvo dosadašnjim pristupom Koštuničinog kabineta "tom javnom preduzeću čijih se 90 odsto kapaciteta i imovine nalazi na teritoriji Vojvodine". U ponedeljak nastavak rasprave o NIS Šef poslaničke grupe Demokratske stranke u Skupštini Srbije Dušan Petrović ponovio je da će poslanici te stranke glasati protiv zakona o ukidanju NIS, ocenivši da Vlada Srbije nije ponudila jasnu viziju šta dalje sa tom naftnom kompanijom. Petrović je naglasio da bi, pre privatizacije, ceo NIS trebalo da bude restrukturiran, navodeći da je nedopustivo dozvoliti "stvaranje uslova u kojima bi državni monopol bio zamenjen privatnim". Predsednik parlamenta Predrag Marković zakazao je za ponedeljak, 22. avgust, nastavak rasprave o amandmanina na vladin Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o osnovanju Naftne industrije Srbije. Tim zakonom je predviđeno da od 1. oktobra NIS bude transformisan u dva javna preduzeća i jedno akcionarsko društvo, čemu su se žestoko usprotivili poslanici opozicionih Srpske radikalne stranke i DS, kao i stranka vladajuće koalicije - Socijaldemokratska partija koja ima tri poslanika. Beta - Jedinstvena sindikalna organizacija NIS-Naftagasa, koji je "kičma" našeg najvećeg javnog preduzeća, spremna je da podrži najavljeni Predlog zakona o prestanku važenja Zakona o osnivanju Javnog preduzeća NIS, samo ukoliko Vlada Republike Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike prihvati pet zahteva ovog sindikata - saopštio je predsednik JSO NIS-Naftagasa Dušan Uzelac. JSO NIS-Naftagasa zahteva da se ukine JP Naftna industrija Srbije i formira naftna kompanija akcionarskog tipa u kojoj će NIS-Naftagas imati status privrednog društva za delatnost istraživanja i proizvodnje nafte, gasa, podzemnih voda i geotermalne energije. Od republičke Vlade se traži da u procesu ukidanja ovog javnog preduzeća i osnivanja nove naftne kompanije dosledno sprovede sopstvene odluke iz Strategije razvoja energetike Srbije do 2015. godine i Memoranduma o budžetu i fiskalnoj politici za 2006. godinu. Oba dokumenta su usaglašena sa Programom reorganizacije NIS koji je na predlog radne grupe Vlade Srbije usvojio Upravni odbor NIS. Sindikalci NIS-Naftagasa traže podršku Ministarstva rudarstva i energetike za predlog da se 15 odsto akcija nove kompanije besplatno podeli sadašnjim i bivšim radnicima, da 15 odsto akcija bude namenjeno privatizacionom registru, a da država posle revitalizacije i podizanja vrednosti kompanije zadrži kontrolni paket ("zlatni paket"). Akcije radnicima trebalo bi da budu podeljene odmah po emitovanju, tako da se svim zaposlenima obezbede isti uslovi bez obzira kom će privrednom društvu pripasti nakon reorganizacije ili privatizacije kompanije. - JSO NIS-Naftagasa zahteva da ostane aktivan učesnik reforme naftnog sektora u Srbiji i da do kraja utiče da se proces privatizacije i reorganizacije NIS odvija uz socijalno prihvatljivu cenu za zaposlene. Zato pre bilo kakvog izjašnjavanja u Skupštini Republike Srbije, zahtevamo da se potpiše kolektivni ugovor za NIS, naglašava se u zaključcima sindikata . Izvor "Danas"

Prodaje se najveći lanac radnji i supermarketa u Srbiji:
Delta kupuje "Ce market"
Vlasništvo nad 51,5 odsto ovog preduzeća Miškovića bi koštalo oko 30 miliona evra Miroslav Mišković, vlasnik kompanije Delta M, namerava da kupi "Ce market", a vlasništvo nad 51,5 odsto ove trgovinske kuće, prema nezvaničnim informacijama, koštalo bi ga oko 30 miliona evra. Branko Pavlović, konsultant Udruženja akcionara "Ce marketa", kaže da je cena po kojoj će Mišković kupiti 102.000 akcija, odnosno udela malih vlasnika učlanjenih u ovo udruženje, poslovna tajna. Ipak, prema nekim najavama, Delta M će akciju plaćati po 300 evra. Pavlović je rekao da su vođeni pregovori sa više strateških partnera, ali da je Delta M dala najbolju ponudu. "Pregovarali smo i sa 'Merkatorom' i 'Ašmorom', koji su prošle godine dali ponude za preuzimanje akcija 'Ce marketa'. Kontaktirali mo i trećeg ponuđača 'Primer Ce', koji je osnovao Radulović, ali on nije bio zainteresovan zato što ima planove da Milan Beko dokapitalizuje 'Ce market', kaže Pavlović. On je dodao da ovu prodaju ne može da zaustavi Trgovinski sud koji je uveo privremenu meru zabrane prometa akcijama "Ce marketa" zato što su akcionari sa 51,5 odsto akcija osnovali ortačko društvo. Reč je o potpuno novoj firmi KPACM. Da podsetimo da su istu stvar uradili i akcionari "Simpa", koji su kroz udele napravili fabriku mineralne vode "Vlasinka", poznatu po vodi "rosa". Na pitanje da li ova transakcija može da se pravno ospori, Pavlović podseća da su akcije privatna svojina sa kojom njeni vlasnici raspolažu kao sa bilo kojom drugom. "Mi smo stvorili pravni osnov ugovorom između Delte i akcionara kojim omogućavamo da svako ko je član ortačkog društva može da proda svoje udele Delti. Ova kompanija se obavezala da do 15. septembra svima koji joj se obrate za prodaju svog udela garantuje isplatu", precizira Pavlović. U Delta kompaniji nismo uspeli da dobijemo potvrdu ove informacije, ali, prema našem izvoru, ekipa advokata ove kompanije već uveliko radi na pravnoj realizaciji kupovine "Ce marketa". Miroslav Mišković i 30 predstavnika Udruženja akcionara danas bi trebalo da odu u "Ce market" na razgovor sa direktorom Slobodanom Radulovićem. Izvor "Glas javnosti"

Narodna banka Srbije upozorava na negativne posledice u slučaju neispunjavanja obaveza dogovorenih

Narodna banka Srbije organizovala je 19. avgusta 2005. godine 85. i 86. aukciju hartija od vrednosti na kojima je repo prodavala dugoročne obveznice Republike Srbije po metodi varijabilne – višestruke repo stope, sa ročnošću transakcija od 28 i 14 dana. Na 85. repo aukciji, na kojoj je ročnost transakcija bila 28 dana, postignuti su sledeći rezultati: ukupna nominalna vrednost prodavanih hartija od vrednosti iznosila je 2.000 miliona dinara, a procenat uvećanja 1,85%, tako da je ukupna kupovna vrednost tih hartija od vrednosti iznosila 2.037 miliona dinara. Ukupna kupovna cena prodatih hartija od vrednosti bila je 2.037 miliona dinara, a ukupna reotkupna cena 2.060,2 miliona dinara. Na aukciji je učestvovalo sedamnaest banaka. Najviša prihvaćena repo stopa (granična repo stopa) dostigla je 14,75%, pri čemu je prosečno ponderisana repo stopa po kojoj su obveznice prodavane iznosila 14,65%. Na 86. repo aukciji, na kojoj je ročnost transakcija bila 14 dana, postignuti su sledeći rezultati: ukupna nominalna vrednost prodavanih hartija od vrednosti iznosila je 3.000 miliona dinara, a procenat uvećanja 1,55%, tako da je ukupna kupovna vrednost tih hartija od vrednosti iznosila 3.046,5 miliona dinara. Ukupna kupovna cena prodatih hartija od vrednosti bila je 3.046,5 miliona dinara, a ukupna reotkupna cena 3.062,7 miliona dinara. Na aukciji je učestvovalo četrnaest banaka. Najviša prihvaćena repo stopa (granična repo stopa) dostigla je 13,75%, pri čemu je prosečno ponderisana repo stopa po kojoj su obveznice prodavane iznosila 13,69%. Izvor: Zvanicni internet sajt NBS.

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta