Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ministarstvo privrede: Prodaja državnog paketa u C marketu samo na berzi

Ministarstvo privrede Srbije saopštilo je da će insistirati da proces trgovine akcijama preduzeća C market bude u skladu sa zakonom i institucionalnim načinom trgovine hartijama od vrednosti. U saopštenju se navodi da će se to ministartsvo i dalje zalagati "za poštovanje neprikosnovenosti vlasničkih prava svih akcionara, bez obzira na broj akcija koje poseduju, kao i za postizanje tržišne cene akcija, kao jedine realne". Na ovaj način Ministarstvo privrede je potvrdilo da će država svoj vlasnički paket u C marketu prodavati tek kad se stvore uslovi za prodaju akcija tog preduzeća na tržištu hartija od vrednosti. C market je privatizovan po starom zakonu o privatizaciji i u vlasništvu države je 16 odsto akcija tog preduzeća, 76 odsto je u vlasništvu malih akcionara, a sedam odsto akcija je ostalo neraspoređeno. Beogradska kompanija Delta M spremna je da otkupi udele svih malih akcionara C marketu, kao i akcije u vlasništvu države u tom preduzeću, po ceni od 25.500 dinara po akciji. Ugovorom koji je Delta M sklopila sa Udruženjem malih akcionara C marketa, koje tvrdi da poseduje oko 51 odsto akcija preduzeća, precizirano je da akcionari celokupan svoj udeo prenesu na Društvo za trgovinu KPACM u Beogradu. Zbog najave takve promene vlasništva u C marketu, koja bi se odvijala mimo tržišta hartija od vrednosti, slovenačka kompanija Merkator je odustala od ponude za preuzimanje akcija C marketa. Merkator je u avgustu prošle godine dao početnu ponudu za preuzimanje akcija C marketa po ceni od 18.000 dinara za jednu akciju. Ponude su dostavili i investicioni fond iz Velike Britanije Ašmor i beogradska firma Primer C čiji je direktor Slobodan Radulović, sadašnji direktor C marketa. Postupak preuzimanja akcija tog preduzeća je privremeno obustavljen odlukom Trgovinskog suda u Beogradu, koji je doneo privemenu meru zabrane trgovine akcijama C marketa, jer je osporena dodela idetifikacionih brojeva tim vlasničkim papirima. Rukovodstvo Merkatora navodi da je zaključilo da u Srbiji, pored zvanične berze, deluje i privatna berza, preko koje se trguje akcijama C marketa, što ne obezbeđuje zadovoljavajuću pravnu sigurnost. Izvor: "Danas".

Afera oko prodaje srpskog odmarališta
Hrvatska ne da Jakljan
Na vest da je srpska Direkcija za imovinu prodala nekadašnje beogradsko dečje odmaralište na ostrvu Jakljan kraj Dubrovnika Goranu Štroku, odnosno njegovoj grupaciji „Jadranski luksuzni hoteli“, Hrvatski fond za privatizaciju poslao je ovu poruku: „Za nas se ništa u formalno-pravnom smislu nije promenilo. Hrvatska država ostaje vlasnik te imovine. Ne očekujemo da će iko s nama kontaktirati u vezi sa tim pitanjem.“ U HFP su uvereni da Štrokova grupacija JLH neće moći na svoje ime da uknjiži dve velike zgrade i 26 bungalova, sa pripadajućim zemljištem, na prekrasnom ostrvu za koje je dala najbolju ponudu - šest miliona evra. Iza takvog stava HFP stoji hrvatska vlada. Premijer Sanader je raspisivanje konkursa za prodaju odmarališta na Jakljanu ocenio „jednostranim potezom“ Srbije, suprotnim zajedničkoj izjavi koju su Svetozar Marović i on prošle godine potpisali u Beogradu. Štrokova grupacija „Jadranski luksuzni hoteli“ izdala je saopštenje u kojem je poručila da se u kupovini nekretnina na Jakljanu „rukovodila isključivo poslovnim razlozima“, a da „ne želi da komentariše izjave dužnosnika hrvatske vlade, kao ni izjave trećih osoba“ o tom slučaju. Da li se uspešni biznismen Goran Štrok zaleteo kada se javio na konkurs? Pravni stručnjaci smatraju da nije, da se sigurno dobro informisao o suštini problema i da će dobiti pravnu bitku za vlasništvo nad Jakljanom. Pretpostavlja se da će, ako ne bude išlo drugačije, podići tužbu protiv hrvatske države i da će dobiti spor. Glavno uporište za takav zaključak je aneks G Sporazuma o sukcesiji, koji je ratifikovala i Hrvatska, po kojem sve države naslednice SFRJ moraju vratiti tuđu imovinu na svojoj teritoriji. Prodaja ostrva Jakljan izaziva posebnu pažnju javnosti, jer od rešenja tog slučaja zavise mnogi drugi. Ako nekretnine na Jakljanu Goran Štrok upiše u vlasništvo svoje grupacije DLH, to će značiti novu sudsku praksu, jer su do sada hrvatski sudovi uvek odbijali da uknjiže novog vlasnika koji je preko HFP kupio neku bivšu srpsku nekretninu, pa je ona i dalje ostajala u vlasništvu hrvatske države. U tom su smislu pokrenuti mnogi sudski sporovi. Jedan od njih je i spor koji je pre nekoliko godina pokrenuo jedan britanski investitor koji je u Dubrovniku kupio vilu „Jugobanke“, a čiji predmet još leži u sudskim fiokama. Izvor: "Blic".

Skupština iščekivala dogovor vladajućih stranaka o ukidanju Zakona o NIS:
Velika trgovina iza kulisa
Posle velike političke borbe, koja je trajala čitav mesec dana, Skupština Srbije je juče u nastavku zasedanja trebalo najzad da glasa da li će biti ukinut Zakon o NIS-u, ali do zaključenja ovog izdanja Glasa izjašnjavanje poslanika nije bilo okončano. Glasanje je tokom jučerašnjeg dana bilo tri puta odlagano zbog nesuglasica između koalicionih partnera, koji su vladajućoj DSS postavljali teške uslove. Usvajanjem Zakona o ukidanju NIS-a Srbija će udovoljiti jednom od nekoliko imperativnih zahteva MMF-a, a koji glasi da mora da započne reorganizacija i privatizacija ove državne naftne kompanije i prodaja dve srpske rafinerije. Tokom dana se spekulisalo da će za Zakon, osim vladajućih DSS-a, G17 plus, NS-SPO, kao i SPS, glasati i poslanici matičnog SPO, njih četvoro. Njihova podrška je, sve do juče posle podne, zavisila od dogovora i konsultacija koji su tokom dana, za vreme skupštinskog zasedanja, obavili predsednik stranke Vuk Drašković i premijer Koštunica. Šta su se dogovorili nije poznato, ali se nezvanično tvrdi da uslov za neophodnu podršku SPO-a nije bio njihov najnoviji zahtev da se obnovi istražni postupak protiv Marka Miloševića. Kako saznajemo, o tome će se razgovarati na sednici koalicionih partnera, koji će biti održan tokom ove nedelje. Izvori Glasa kažu da je Drašković juče od premijera tražio "dodatna objašnjenja o slučaju NIS". Inače, vladajuće stranke imaju u parlamentu 131 poslanika i bez podrške makar i najmanje grupacije ne može donositi zakone. Protiv vladinog predloga su poslanici DS-a i SRS-a, dok je vladajući SDP zatezao saglasnost, da bi tek kasno posle podne saopštili da će podržati zakon. Problem je predstavljalo to što je dvoje njihovih poslanika, od ukupno troje, "bilo na putu", a treći, Meho Omerovih, odlučno je najavio da neće glasati. "Sve se radi na brzinu, umesto da NIS najpre nađe strateškog partnera i ojača, pa tek onda da se privatizuje", upozorio je juče pre glasanja Omerović. "Plašite nas direktivama MMF-a samo da bi se jedna interesna grupa domogla ogromnog kapitala, a druga uzela visoku proviziju", rekao je on. Opozicija je i juče na sve moguće načine pokušavala da spreči izglasavanje zakona, optužujući vladu da je brzopleta, nesistematična, da će najvredniju srpsku kompaniju prodati "budzašto", "odoka", u nekoj "burazerskoj" privatizaciji. DS je zamerila Vladi Srbije da nema definisan strateški plan na naftnu industriju, ali da im ni na um nije da budu protiv privatizacije, koja mora da usledi tek pošto se odredi strateški cilj. A njega država nema. "Ako kažemo da ćemo najpre podeliti NIS na tri preduzeća, dva javna i jedno akcionarsko, dobro. Ali, šta je sa "Petrohemijom", kada kreće privatizacija, prvenstveno onoga što nije srce biznisa, pa sve ostalo. Šta je s dugovima NIS-a, kako će teći finansijsko restrukturiranje kompanije", propitivao je Aleksandar Vlahović iz DS-a resornog ministra Radomira Naumova. Aleksandar Vučić iz SRS-a podsetio je srpsku vladu da nije rešila slučaj "pljačke sa sirijskom naftom", kao i da je, recimo, preko marketinga NIS-a, odobrila enormno trošenje novca. "Od 87 miliona dinara koje je Vlada Srbije odobrila za marketing kompanije u 2004. godini, a za emisiju "Svet nafte" je otišlo od 1,6 do tri miliona dinara. Šta u emisiji toliko košta? Jesu li građani Srbije dali novac da bi Željko Popović potpisao 7,2 miliona dinara za Atletski klub Vojvodina? Nemam ništa protiv da se finansira sport, ali ne da na ovaj način čelni ljudi NIS-a peru pare - ja tebi na račun 7,2 miliona, a ti meni 2,2 na ruke, pa smo rešili problem", izjavio je Vučić. Izvor: "Glas javnosti".

Neočekivan obrt u slučaju prodaje trgovinskog lanca "Ce marketa":
Dogovor Beka i Miškovića
Neočekivan obrt u prodaji "Ce marketa" je da tri biznismena - Miroslav Mišković, Milan Beko i Slobodan Radulović - kupuju ovaj najveći trgovinski lanac u Srbiji. Takav dogovor predočen je juče na sastanku u "Delti", gde je njen vlasnik Miroslav Mišković akcionarima rekao da će kupac zvanično biti "Primer Ce", čiji je osnivač Slobodan Radulović, generalni direktor "Ce marketa". Ova firma je prošlog septembra dala ponudu za preuzimanje akcija ove trgovine da bi se spasla od "neprijateljske" kupovine slovenačkog "Merkatora". Trio Beko, Mišković i Radulović će, prema našem izvoru, otkupiti od 25 do 76 odsto akcija, odnosno sve u posedu malih vlasnika, garantujući cenu od 25.500 dinara po komadu. Oni će se zvanično oglasiti sa ponudom za dva do tri dana, s tim da će u međuvremenu biti ukinuta sudska odluka o privremenoj obustavi prometa akcija. "Kompromis je napravljen na insistiranje premijera Vojislava Koštunice, jer na ovaj način "Ce market" zadržava svoj brend, a Mišković ne postaje monopolista, dok Radulović ostaje na čelu firme, kaže naš izvor, koji napominje da očigledno u ovoj državi o svemu odlučuju bogataši, a ne nadležne institucije koje treba da primenjuju zakone. Branko Pavlović, konsultant Udruženja akcionara "Ce marketa" koje okuplja vlasnike 51,5 odsto, rekao je da je ovim postignut pun pogodak jer je model prodaje udela "Ce marketa" zakonski doveden u pitanje. "Interesi akcionara nisu ovom promenom ugroženi jer se "Delta" obavezuje da će ceo paket otkupiti po ranije dogovorenoj ceni od 25.500 dinara. Pare su "Deltine", a kupovina će se obaviti preko ponude za preuzimanje", precizira Pavlović. To znači da od osnivanja nove firme KPACM nema ništa, kao i da ugovori o prodaji njenih udela, odnosno transformisanih akcija "Delti" postaju ništavni. Mišković se obavezao da svima onima koji su za njihovu overu već platili sudsku taksu vrati novac. Izvor: "Glas javnosti".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta