Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
C market, najveći srpski trgovinski lanac ostaje u "domaćim rukama"
Dil - Beko, Mišković i Radulović
Posle više od godinu dana nakon pokretanja postupka preuzimanja akcija C marketa i iščekivanja akcionara da državne institucije otklone sve pravne nejasnoće i deblokiraju proces preuzimanja, akcionari su našli načina kako da prodaju svoje akcije. Oni su u ovoj priči, bar kako tvrdi njihov konsultant Branko Pavlović "nadigrali" državu, osnivanjem preduzeća KPACM, preko kojeg su nameravali da svoje akcije transformisane u udele prodaju novom ponuđaču. Kako je u međuvremenu blokada preuzimanja postala besmislena, uz posredovanje premijera Vojislava Koštunice prekjuče je na sastanku u Delti, sklopljen novi poslovni "dil" između Milana Beka, Miroslava Miškovića, vlasnika kompanije Delta M i Slobodana Radulovića, direktora C marketa. - Ova tri biznismena, dogovorila su se da preko firme Primer C (čiji je osnivač Radulović), otkupe akcije od akcionara C marketa garantujući cenu od 25.000 (300 evra) po akciji, i to putem ponude za preuzimanje, koja će biti deblokirana čim C market povuče tužbu. Kako je Merkator u međuvremenu odustao od ponude, većina akcionara će verovatno, da se opredeli za ovu "nekonkurentsku", ali ipak pristojnu ponudu. Mišković, Radulović i Beko stupili su u poslovni odnos u kome Delta stiče pravo da u naredne dve godine otkupi sve akcije C marketa i tako postane vlasnik cele firme. Dogovoreno je da Delta plati ceo iznos kupoprodajne cene. Što se tiče dokapitalizacije, prema mojim saznanjima, od nje neće biti ništa jer se sada kreira jedan potpuno novi poslovni odnos. Inače, sada mogu otvoreno da kažem da iza cele priče o dokapitalizaciji, stoji Milan Beko a ne neki biznismeni iz Švajcarske kako se spekulisalo, tvrdi Pavlović. Na pitanje šta će se događati sa C marketom dok akcije u potpunosti ne pređu u ruke Delte M, Pavlović je odgovorio da će C market nastaviti da funkcioniše pod istim imenom, a generalni direktor će i dalje ostati Slobodan Radulović, naravno, ukoliko ga akcionari ne smene na nekoj od narednih skupština akcionara. Komentarišući povlačenje Merkatora, Pavlović ističe da je ovaj potez Merkatora neočekivan, naročito kada se ima u vidu da je razrešenje situacije bilo na vidiku. -Zašto je Merkator to uradio i omogućio akcionarima da imaju nekonkurentske uslove prilikom prodaje svojih akcija, to bi trebalo da pitate Zorana Jankovića. Zašto su se formalno povukli kad ih ostanak u igri ne bi koštao ni dinara, jer im je bankarska garancija koju su priložili već odavno istekla - pita se Pavlović. On dalje objašnjava da sada više niko neće moći naknadno da se prijavi, tako da akcionari uzimaju ono što im se nudi. Prema njegovim rečima, ponuda od 300 evra, bruto po akciji je više nego pristojna jer je Primer C podigao svoju ponudu sa 20.000 na 25.500 dinara po akciji. On je objasnio da u ovom slučaju preduzeća KPACM koje su osnovali akcionari C marketa prestaje da postoji, kao i da se ugovori o prodaji njenih udela poništavaju. JANKOVIĆ: Interna berza ponuda nas ne zanima Od kupovine akcija C marketa odustali smo iz dva razloga. Kao prvo, mislimo da je godinu dana držanja ponude u igri više nego dovoljno. Osim toga, ako je već aktivirana neka interna berza ponuda, mi ne želimo da u tome učestvujemo jer je naša namera bila da sve radimo po zakonu i otkupimo akcije putem javne ponude. Činjenica je, takođe, da već duže od godinu dana ne dobijamo nikakve informacije u vezi sa poslovanjem C marketa, dakle nemamo podatke o finansijskom poslovanju - izjavio je za Danas Zoran Janković, predsednik Kompanije Merkator, koji je izbegao da komentariše formiranje "konzorcijuma - Beko, Mišković, Radulović". Izvor: "Danas".

Sve više površina pod uljanom repicom

U zemljama Evropske unije ove godine će 2,5 odsto dizel goriva biti zamenjeno biodizelom, koji se dobija iz uljane repice, a do 2010. godine čak osam odsto goriva. Saopštavajući ove podatke na "Danu polja" u Somboru Raško Popov iz novosadskog Naučnog instituta za ratarstvo, naglasio je da je proizvodnja biodizela jedan od uslova za ulazak u EU. U našoj zemlji, rekao je Popov, još se ne pridaje dovoljno pažnje proizvodnji uljane repice, mada kupci iz Austrije, Nemačke, Švajcarske i Slovenije nude između 160 i 180 evra po toni zrna uljane repice. U Mađarskoj i Hrvatskoj već se intenzivira proizvodnja ove uljarice, a tim putem moraće da krene i SCG. Setva treba da počne posle 1. septembra, a Institut je spreman da pomogne savetima i isporukom jeftinijeg semena uljane repice. Prošle godine Institut je proizvođačima isporučio semena za proizvodnju na dve hiljade hektara. Procenjuje se da je uljana repica uzgajana na četiri hiljade hektara, jer je došlo do nekontrolisanog uvoza semena. izvor: "Danas".

Posle privatizacije Rubin povećao proizvodnju i prodaju

Vinska kuća Rubin je u poslednja tri meseca značajno povećala proizvodnju i prodaju u odnosu na istu period u prošloj godini - kaže predsednik Samostalnog sindikata Rubina Vlasta Bekarić. To su prvi podaci o poslovanju Rubina nakon privatizacije preduzeća koje je prodato pre osam meseci zemunskom Inveju. Bekarić je naveo da su dobri poslovni reuzultati ostvareni i pored toga što je u fabrici duplo manje zaposlenih nego pre privatizacije. "Od ukupno 1.038 zaposlenih socijalni program prihavatilo je 529 radnika, koji su se opredelili da uzmu otpremnine u iznosu od 250 evra po godini staža", naveo je on. Očekuje se, kako je dodao, da se do kraja ove godine za otpremnine odluči još oko 200 radnika, od ukupno 509, koliko ih je sada u Rubinu. Izvor: "Danas".

Imovina NIS 2,44 milijarde evra

Ukupna imovina NIS-a na dan 31. maj 2005. godine bila je oko 2,44 milijardi evra, dok su obaveze kompanije na osnovu konsolidovanog bilansa iznosile oko 800 miliona evra, izjavio je pomoćnik generalnog direktora NIS-a za finansije Tomislava Robotića. Jučerašnjim ukidanjem Zakona o osnivanju Naftne industrije Srbije (NIS) stvoreni su uslovi da se nacionalna naftna kompanija od 1. oktobra transformiše u dva javna preduzeća i jedno akcionarsko društvo. Jedno javno preduzeće baviće se transportom nafte i naftnih derivata, dok će se drugo baviti transportom, distribucijom, skladištenjem i trgovinom gasa. Treće preduzeće biće akcionarsko društvo koje će se baviti istraživanjem, proizvodnjom, preradom, distribucijom i prometom nafte i naftnih derivata i istraživanjem i proizvodnjom prirodnog gasa. Nova organizaciona šema po kojoj će od 1. oktobra poslovati Naftna industrija Srbije nije priprema za rasprodaju te kompanije, tvrde u Ministarstvu rudarstva i energetike ističući da je stav da se kompanija prvo modernizuje, a potom privatizuje ali da većinski vlasnik kompanije i dalje bude država. „Privatizacioni savetnik će u roku od četiri meseca od dana njegovog imenovanja predložiti moguće oblike, faze i dinamiku privatizacije koje su po njemu najbolje rešenje za nacionalnu kompaniju“, kažu u ministarstvu. Rok za izbor privatizacionog savetnika je 90 dana, a na tender mogu da učestvuju svi koji su kvalifikovani za taj posao. „Nova organizaciona šema NIS-a biće kao ona po kojoj su organizovane naftne kompanije u svetu“, kažu u Ministarstvu rudarstva u energetike i naglašavaju da je NIS jedina naftna kompanija u svetu koja za 14 godina svoga postojanja nije imala nijedan oblik reorganizacije kao i da je jedina kompanija u svetu sa 100 odsto kapitala u vlasništvu države. Sadašnji NIS je osnovan Zakonom Republike Srbije 21. juna 1991. godine, a u njemu je trenutno zaposleno oko 17.500 ljudi od kojih je oko 40 odsto sa srednjom stručnom spremom. Izvor: "Blic".

Hrvatska ulaganja 40 miliona evra

Tokom procesa privatizacije u Srbiji hrvatska preduzeća su za kupovinu srpskih firmi potrošila 40 miliona evra, piše „Večernji list“. Pozivajući se na podatke srpske Agencije za privatizaciju, list piše da hrvatska preduzeća učestvuju sa 2,39 odsto u ukupnoj privatizaciji Srbije, njihov udeo u investicijama je pet, a udeo u socijalnom programu do devet odsto. Hrvatska preduzeća prilaze privatizaciji u Srbiji s mnogo više pažnje i brige o radnicima i razvoju kupljenih preduzeća od nekih drugih evropskih ulagača, piše „Večernji list“ i dodaje da su Slovenci kupili mnogo više srpskih preduzeća, ali su hrvatski preduzetnici u kupovinu uložili više novca od njih. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta