Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sindikati NIS, EPS i PTT predlažu svoj zakon o javnim preduzećima:
Pravednija raspodela akcija
Uskoro ćemo završiti javnu raspravu o našem predlogu zakona o javnim preduzećima koji ćemo, najverovatnije 1. oktobra, uputiti na razmatranje u Skupštinu Srbije - izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Branko Pavlović, privatizacioni savetnik Naftne industrije Srbije, Elektroprivrede Srbije i PTT Srbije. On je objasnio da ovaj predlog zakona podrazumeva transformaciju EPS, NIS i PTT u akcionarska društva u kojima bi 70 odsto akcija bilo u vlasništvu države, petnaest odsto akcija bi bilo besplatno podeljeno radnicima, a preostalih petnaest bi bilo raspoređeno u privatizacioni registar. - Tako bi bila izvršena pravedna raspodela u kojoj bi učestvovali i drugi zaposleni u javnim preduzećima i delatnostima, kroz privatizacioni registar, a rešila bi se na adekvatan način i dopuna Penzijskog fonda čime bi se rasteretio državni budžet - istakao je Pavlović. On tvrdi da je model koji predlažu sindikati u potpunosti usklađen sa zahtevima Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke jer se ubrzava proces privatizacije javnih preduzeća. On je izrazio uverenje da će zahteve sindikata NIS, EPS i PTT podržati oko 300 hiljada građana što poslanicima treba da bude signal i sugestija koliku javnu podršku ima ovaj projekat. Izvor: "Danas".

EFG Eurobank kupuje kontrolni paket akcija Nacionalne štedionice

EFG Eurobank dostavila je juče Komisiji za hartije od vrednosti zahtev za podnošenje javne ponude radi otkupa kontrolnog dela akcija u Nacionalnoj štedionici - saopštila je centrala ove banke. Prema rečima Dejvida Votsona direktora međunarodnog sektora, EFG Eurobank očekuje pozitivan odgovor Komisije za hartije od vrednosti, nakon čega će njihova ponuda biti javno predočena. - Ponuda EFG Eurobanke za otkup Nacionalne štedionice je rezultat našeg strateškog opredeljenja za ekspanziju na srpsko-crnogorskom tržištu. Mi već nekoliko godina poslujemo u bankarskom sektoru SCG i impresionirani smo ovdašnjim potencijalom i poslovanjem Nacionalne štedionice" - naglasio je Votson. U EFG Eurobank takođe ističu da se njihova ponuda odnosi na sve akcije Nacionalne štedionice koje nisu u njihovom vlasništvu, kao i da su državni akcionari Nacionalne štedionice upoznati sa njihovim namerama. EFG Eurobanka se odlučila na ovaj korak nakon što je sa privatnim akcionarima Nacionalne štedionice postigla dogovor o preuzimanju 49 odsto akcija te banke. EFG Eurobank trenutno poseduje 10 odsto akcijskog kapitala Nacionalne štedionice. Izvor: "Danas".

Ovogodišnji rod pšenice nadmašio dva miliona tona

U Srbiji je ove godine sa 563.801 hektara požnjeveno više od dva miliiona tona pšenice - saopštio je juče na konferenciji za novinare pomoćnik republičkog ministra poljoprivrede Goran Živkov i dodao da će sa zalihama od 376.246 tona Srbija raspolagati sa oko 2,3 miliona tona pšenice. - On je podsetio da će za izvoz ostati više od 300 hiljada tona pšenice dobrog kvaliteta pa se može očekivati i veća zarada od izvoza. Prema izveštajima inspekcija Ministarstva poljoprivrede do sada je uskladišteno blizu 1,1 miliona tona pšenice - u Vojvodini 920,6 a u Centralnoj Srbiji 177,7 hiljada tona. Živkov je najavio izradu strategije proizvodnje pšenice, kao i izgradnju sistema interventne kupovine pšenice kompatibilnog sa sistemom koji se primenjuje u Evropskoj uniji, što bi trebalo da se realizuje najverovatnije već u idućoj godini. Republički ministar poljoprivrede Ivana Dulić - Marković istakla je da je Vlada Srbije, usvajanjem Strategije razvoja poljoprivrede, pokazala da podržava reforme u poljoprivredi za koje se zalaže resorno ministarstvo. Odgovarajući na novinarsko pitanje o novinama koje donosi Strategija poljoprivrede Srbije ministar poljoprivrede je pojasnila da su njeni osnovni ciljevi povećanje konkurentnosti poljoprivrede, bezbednost hrane, ruralni razvoj i pristup EU i STO, a veliko interesovanje javnosti privukle su i odredbe koje se odnose na zemljišnu politiku i sistem subvencija, koji karakteriše pomeranje naglaska sa podrške cenama na podršku investicijama. - Od 1. septembra počinje isplata subvencija proizvođačima pšenice upisanim u registar poljoprivrednih gazdinstava za šta je izdvojeno oko 600 miliona dinara. Apelovali smo na poljoprivrednike u opštinama Žitište, Sečanj i Plandište da se registruju, kako bi im sredstva predviđena za naknadu štete u poplavama mogla biti uplaćena na namenske račune - naglasila je Dulić - Marković. Izvor: "Danas".

Šta donosi Predlog zakona o dobrovoljnom penzijskom osiguranju:
Treći stub ne odlaže reformu penzijskog sistema
Srbija kasni za drugim zemljama u okruženju sa stvaranjem zakonskog okvira za rad dobrovoljnih privatnih penzijskih fondova, što ne znači da svojevrsan oblik štednje za stare dane nije već zaživeo. U Srbiji se, istina samo tri društva bave ovim poslovima, ali je zato broj osiguranja samo u 2004. godini udvostručen. Učešće dobrovoljnog penzijskog osiguranja u životnom osiguranju se po broju osiguranika sa 5,5 odsto povećao na 11 odsto, a po broju osiguranja sa jedan na dva odsto. Vlada Srbije je konačno odlučila da i u ovu oblast uvede red pa je pripremila Zakon o dobrovoljnom penzijskom osiguranju kojim je precizno propisala ko se ovim poslom i na koji način može baviti. Osim dobrovoljnih penzijskih fondova koji su definsani kao institucije kolektivnog investiranja, zakon predviđa i uslove za osnivanje društava za upravljanje tim sredstvima, koje mora biti organizovano kao zatvoreno akcionarsko društvo, čiji osnivački kapital mora biti najmanje milion evra, i kome Narodna banka Srbije izdaje dozvolu za rad. Prikupljena sredstva u privatnim dobrovoljnim penzijskim fondovima, prema predloženom zakonu, mogu da budu ulagana isklučivo u kvalitetne hartije od vrednosti, (državni papiri), ili hartije od vrednosti koje izdaje NBS, a ako je reč o vrednosnim papirima stranih država ili stranih pravnih lica samo pod uslovom da su sa minimalnim kreditnim rejtingom «A». Zakon dozvoljava i ulaganja u hartije od vrednosti kojima se trguje na berzi u Srbiji ili na berzanskim tržištima zemalja članica EU, odnosno OECD, ali pod uslovima koje propisuje NBS. Kada je reč o onima koji bi bili spremni da svoja sredstva ulažu u buduće fondove, treba reći da bi ta sredstava u svakom trenutku bila vođena na njihovom individualnom računu, dakle ne kao sada na zajedničkom računu PIO, a mogla bi da budu povučena tek nakon 53. godine života, odnosno najmanje pet godina pre odlaska u penziju na način koji bi direktno bio ugovaran sa Fondom, (najkasnije sa navršenom 70. godinom života). Da bi rizik ulaganja bio sveden na minimum, više od 10 odsto sredstva fonda ne bi moglo da bude ulagano u hartije od vrednosti jednog izdavaoca, osim ako je reč o državnim ili vrednosnim paprima NBS, a najviše pet odsto sredstava moglo bi da se ulaže u hartije od vrednosti koje izdaje poslodavac koji je organizovao penzijski fond ili mu je pristupio. Granica za ulaganje u novčane depozite banaka je pet odsto. Država, kako je naglašeno ne garantuje za ova sredstva s obrzirom na to da su fondovi zamišljeni kao tržišne institucije koje će se, u međusobnoj utakmici, boriti za klijente, kao što to danas rade poslovne banke. Naravno stručnjaci procenjuju da bi, ovaj zakon bez zakona o investicionim fondovima sa kojima čini organsku celinu, predstavljao tek formalno pokrivanje realnosti koja je uvek brža od zakonodavaca. Ne treba naravno gajiti iluziju da se njime rešava problem koji postoji u sadašnjem penzijskom sistemu koji traži ozbiljne, ali dobro promišljene rezove. No, nije na odmet imati dobro regulisan treći stub penzisjkog sistema kako bi se bar jedan deo populacije, već na samom početku radnog veka, okrenuo tome da sam brine o svojoj starosti. Nameće se i pitanje zašto se prvo ide na treći a ne na drugi stub-obavezno privatno osiguranje. Odgovor je jednostavan. Ukoliko bi se odmah u igru uveo i ovaj stub, malo bi radnika bilo spremno da nastavi sa izdvajanjem doprinosa u PIO. Oni koji već imaju status penzionera bili bi dovedeni u još gori položaj. Tri decenije uplate za penziju od 10.000 dinara Više od polovine onih koji su se do sada opredelili za dobrovoljnu uplatu doprinosa za penzije je starosne dobi od 40 do 55 godina, što je i logično jer samo desetogodišnja i duža uplata premija osiguranja može da znači iole pristojnu sumu koja im se na kraju isplaćuje. Prosečne stope prinosa su između 19,8 i 24,7 procenata godišnje i dobijaju se na hartije od vrednosti u koje se jedino ulaže, dok su kamate u bankama najviše pet odsto. Računica je jasna - ako se 30 godina mesečno uplaćuje po 665 dinara, to obezbeđuje penziju od 10.223 dinara. Izvor: "Danas".

Da li dokapitalizacija i privremena mera o zabrani trgovanja akcijama:
C marketa može da poremeti planove Miškovića, Radulovića i Beka branko PAVLOVIĆ: Ugovor sa Deltom nije ugrožen
Nakon objavljivanja informacije da trgovina akcijama nije moguća dok Trgovinski sud ne ukine privremenu meru o zabrani trgovanja akcijama, danas se u stručnoj javnosti mogu čuti drugačija mišljenja. Portparol Trgovinskog suda u Beogradu Ivanka-Kozić Knežević kaže za Danas da je ročište povodom uvođenja privremene mere zakazano za 5. oktobar i da do tada ta mera ostaje na snazi. -Ročište je zakazano za 5. oktobar jer je sudija ovog suda koji je vodio spor tražio izuzeće, pa je izabran drugi, kome treba vremena da prouči predmet. Ali ni ovaj datum nije definitivno utvrđen što znači da se ročište može odložiti ukoliko stranke to predlože ili sudija tako odluči - kaže naša sagovornica. Sa druge strane, sudeći prema najavama, do 15. septembra bi, u regularnoj proceduri, mali akcionari C marketa trebalo da prodaju svoje akcije kompaniji Delta M (za 300 evra po akciji). Problem bi mogla da predstavlja činjenica da se ova transakcija ne može obaviti dok Trgovinski sud ne odblokira proces preuzimanja. Branko Pavlović, međutim, tvrdi da bez obzira na to kakva će biti odluka Trgovinskog suda, isplata akcionara neće biti dovedena u pitanje jer je tako predviđeno Ugovorom između malih akcionara i Delte M. - Mali akcionari imaju jasan ugovor sa Deltom. Da li će privremena mera biti ukinuta ili ne to za nas nema značaja. Ugovor koji je sklopljen sa Deltom štiti nas baš od takvih rizika jer se Delta M obavezala da isplatu obavi bez obzira na sve okolnosti. Isto važi i za dokapitalizaciju. Ukoliko do toga dođe, akcionari će dobiti zagarantovanu cenu - ističe Pavlović. Na pitanje da li je moguće da se odluke Trgovinskog suda ignorišu i da se, akcijama iako su blokirane, ipak može trgovati, berzanski stručnjak Branislav Ćosić kaže za Danas da to u principu može da se dogodi, jer će najverovatnije sve strane u sporu međusobno da se dogovore da povuku tužbe. U tom slučaju postupajući sudija može da donese odluku da se ročište i saslušavanje stranaka u sporu i ne održi, i da se pre 5. oktobra Privremena mera ukine. Na konstataciju, da bi pre ukidanja privremene mere, sud trebalo da pruži neko objašnjenje zbog čega je više od godinu dana držao u blokadi vlasničke hartije akcionara C marketa, Ćosić odgovara da ni na to sud nije obavezan. -Ukoliko sam vas ja, recimo tužio za neki stan i tražio od suda da stavi privremenu zabranu otuđenja tog stana, pa smo se u međuvremenu vi i ja dogovorili da svoje međusobne odnose rešimo, sud će na naš zahtev ukinuti privremenu meru ne razmatrajući razloge zbog kojih je uvedena - objašnjava slikovito Ćosić. Komentarišući Ugovor između Delte M i Udruženja malih akcionara, Ćosić tvrdi da će se Delta M sigurno pridržavati ugovorne obaveze što se tiče cene, ali ne veruje da se Ugovorom nije zaštitila ukoliko nastanu nove, po nju, nepovoljne okolnosti, kao što je recimo - dokapitalizacija, čiji je zagovarnik Milan Beko. Dokapitalizacija menja odnos snaga Procenjuje se da bi dokapitalizacija i te kako promenila vlasničku strukturu C marketa. Spekuliše se da bi tada odnos snaga bio: Delta M - 40 odsto, a Primer C - 60 odsto udela u akcijskom kapitalu firme. Tome treba dodati i državni paket od 16 odsto akcija koji još nije prodat, pa će biti zanimljivo videti koje će korake država da preduzme s obzirom na to da će svoj paket, za razliku od malih akcionara, morati da proda transparentno, ne sklapajući nikakve "privatne aranžmane". Treba imati u vidu i to da ni investicioni fond Ašmor nije odustao od kupovine pa je moguće da će ukoliko on ponudi višu cenu, akcionari izaći iz Ugovora sa Deltom i na berzi ponuditi akcije na prodaju. Izvor: "Danas".

Delta M kupila Autokomandu za 1,42 milijarde dinara

Delta M od juče je vlasnik još jednog preduzeća - Autokomande iz Beograda, koju je kupila na aukciji za 1,41 milijardu dinara. Za Autokomandu bila su zainteresovana još tri kupca, tako da je prodajna cena skoro osam puta veća od početne koja je iznosila 187,6 miliona dinara. Zastupnici Delte M su potvrdili da je namera te kompanije da građevinsko zemljište na kojem se nalazi veći deo poslovnog prostora Autokomande iskoriste za gradnju tržnog centra. Do sada je Delta M u Srbiji kupila na berzi, aukcijama ili ponudama za preuzimanje više od dvadeset preduzeća različitih delatnosti. Izvor: "Danas".

Šta kupovati na Beogradskoj berzi:
Prodaš 10 akcija i zaradiš platu
Građani koji su početkom ovog meseca kupili deset akcija „Alfa plama“ iz Vranja na Beogradskoj berzi po ceni od 26.000 dinara za komad, a potom ih ovih dana prodali za 30.000 dinara po akciji, u proseku mogli su da zarade jednu dobru platu - 40.000 dinara. „Alfa plam“, čija se vrednost akcija od početka meseca povećala za 11,5 odsto, međutim, nije jedini primer. Na Beogradskoj berzi trenutno se po metodu kontinuiranog trgovanja obavlja kupoprodaja akcija 23 preduzeća. Kupuju i prodaju svi - velike investicione kuće, kompanije, mala i velika preduzeća, ali i sve više građani. Budući mali investitori u hartije u vrednosti trebalo bi da imaju na umu da to što vrednost akcija nekog preduzeća na berzi raste, ne mora da znači da je to dobra firma, već da su njene akcije u ovom trenutku najtraženije. Zapravo, pred građanima se pružaju dve mogućnosti - ili da kupuju i prodaju akcije i na taj način ostvaruju zaradu, ili pak da kupuju akcije preduzeća kako bi shodno učešću u vlasništvu kasnije mogli da ostvaruju dividendu. - Da biste mogli da ocenite da li je neka firma dobra i da li bi trebalo da kupite njene akcije, potrebno je da se dobro raspitate, između ostalog i o visini njenog profita, da li on ima trend rasta, kakav je odnos tržišne i knjigovodstvene cene - objašnjava Svetlana Cerović sa Beogradske berze. Ko želi da brzo dođe do novca i da brzo obavi transakciju, odlučuje se za akcije koje se nalaze u grupi najlikvidnijih, davanjem odgovarajućih naloga za kupovinu ili prodaju svom brokeru. - Ukoliko želite da budete dobro informisani u koje akcije da investirate, najbolje je da čujete mišljenja više brokera. U Srbiji posluju 73 brokerske kuće, a od nas možete da dobijete informaciju koje se od njih nalaze u grupi onih koje ostvaruju najveća trgovanja, što onda dosta govori o njihovom radu i pristupu - kaže Cerović. Inače, svi oni građani koji trguju akcijama moraju da znaju da su i obveznici poreza. Država oporezuje prenos apsolutnih prava nad hartijama od vrednosti, a osnovica je ugovorena cena u trenutku nastanka poreske obaveze, a ukoliko nije niža od tržišne vrednosti. Obveznik poreza je prodavac, odnosno prenosilac prava. Takođe, oporezuju se i prihodi koji se ostvare učešćem u dobiti. Obveznik u ovom slučaju je građanin koji ostvaruje dividendu i on plaća porez na prihode od kapitala dividende koji iznosi 20 odsto. I oni građani koji prodajom hartija od vrednosti ostvare prihod, isto tako moraju da plate porez od 20 odsto na razliku između prodajne cene akcije i njene nabavne cene. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta