Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Posle najave da EFG Eurobank kupuje Nacionalnu štedionicu:
Prelivanje kapitala u privatne džepove ?
EFG Eurobank dostavila je Komisiji za hartije od vrednosti ponudu za otkup kontrolnog paketa akcija u Nacionalnoj štedionici. Ova banka, inače, već poseduje 10 odsto akcijskog kapitala NŠ, a u saopštenju za medije stoji da se odlučila na ovaj korak nakon što je sa privatnim akcionarima NŠ postigla dogovor o preuzimanju 49 odsto akcija te banke. Ponuda EFG Eurobank važi za otkup svih akcija ravnopravno, a kako nam je rečeno u Nacionalnoj štedionici, ukupna vrednost akcijskog kapitala iznosi 122 miliona evra. U ovom trenutku država poseduje 37,69 odsto akcija NŠ, a ostatak akcija nalazi se uglavnom u rukama of šor kompanija - Mali kolektiv poseduje 9,47 odsto, koliko ima i firma Elim. U posedu Berberis investment LTD nalazi se 9,77 odsto akcija, dok je u rukama Hampton biznis korporation - 7,09 odsto akcija Nacionalne štedionice. Treba podsetiti i na of šor kompanije Pima i Skvadra koje su bile u žiži javnosti 2003. godine, kada ih je bivši ministar finansija Božidar Đelić optužio da su na neregularan način učestvovale u dokapitalizaciji Nacionalne štedionice. Đelić je tada tvrdio da Vuk Hamović i njegova kompanija EFT, uz podršku Evroaksis banke iz Moskve, želi da preuzme Nacionalnu štedionicu. Podsećamo da je Vuk Hamović vlasnik i kompanije Mali kolektiv koja ima oko deset odsto akcija NŠ. Ministarstvo finansija na čijem je čelu bio Đelić utvrdilo je da je pre 5. oktobra na računu Evroaksis banke bilo 4,5 miliona dolara da bi u vreme kada je na čelu centralne banke bio aktuelni ministar finansija Mlađan Dinkić, taj iznos narastao na 58 miliona dolara. Tada se pojavila informacija da su pojedinci preko državnog depozita u Evroaksis banci uzimali kredite kako bi učestvovali u dokapitalizaciji Nacionalne štedionice. Činjenica, je takođe, da je državni udeo u toj banci oscilirao da bi se čak u jednom trenutku sveo na samo deset odsto, ali su sve afere u vezi sa Nacionalnom štedionicom utihnule ubrzo nakon pada prethodne vlade. U izjavi za Danas, bivši ministar finansija Božidar Đelić, najavu prodaje Nacionalne štedionice EFG Eurobanci ocenjuje "kao prelivanje u privatne džepove, kapitala jedne finansijske institucije od značaja za državu". U Nacionalnoj štedionici u izjavi za Danas kažu "da su veoma srećni zato što je jedna ozbiljna banka dostavila ponudu za otkup akcija NŠ". Na pitanje šta se dogodilo sa najavama ulaska nemačke banke DEG u Nacionalnu štedionicu, Dejan Vukov PR ove banke, kaže da "neko svoje ponude najavljuje, a neko ih i realizuje". Zbog monopola u isplati obveznica stare devizne štednje procenjuje se da je vrednost NŠ duplirana ali i da se u posedovanju of šor nalazi oko 50 odsto kapitala. Prema podacima Narodne banke Srbije, bilansna suma EFG Eurobanke iznosi oko 9,6 milijardi dinara. DINKIĆ: Država će zadržati deo akcija u NŠ - Još nismo dobili nikakvu zvaničnu ponudu za javno preuzimanja državnih akcija u Nacionalnoj štedionici. Kada ponudu budemo videli razmotrićemo je na sednici Vlade, ali svakako ćemo jedan deo državnih akcija u toj banci zadržati - rekao je ministar finansija Mlađan Dinkić, komentarišući ponudu EFG banke. Ivica: "Danas".

Predstavnici Bambija posetili arheološko nalazište u Vinči

Predstavnici kompanije Bambi, posetili su juče arheološko nalazište u Vinči koje je predmet istraživanja gotovo čitav vek. - Već treća generacija srpskih arheologa istražuje ovaj lokalitet na kome je, pre više hiljada godina formirano naselje i u kontinuitetu trajalo čitav milenijum, razvijajući prepoznatljivu, vinčansku kulturu. Uz podršku Ministarstva kulture i gradskog Sekretarijata za kulturu ovog leta smo nastavili radove i formirali arheološku školu za studente i postdiplomce - rekao je docent Filozofskog fakulteta, dr Nenad Tasić, rukovodilac istraživanja i jedan od autora jedinstvenog kompjuterskog programa, namenjenog arhelozima koji omogućava dnevno praćenje rezultata sa nalazišta. Istraživači ističu da bi jedno nalazište ovako velikog značaja i bogatstva, kakvo je Vinča, moglo da postane profitabilna turistička destinacija u kulturnoj ponudi Beograda i Srbije. Čine se i napori da čitav lokalitet postane deo pod zaštitom UNESKO, što bi ga učinilo atraktivnijim za investitore, a očekuje se da primer koncerna Bambi koji već drugu godinu sponzoriše iskopavanje na tom lokalitetu slede i drugi privrednici. Izvor: "Danas".

Od 15. septembra stambeni krediti za mlade na šalterima Rajfajzen banke:
Rok otplate 25 godina, kamata 4,5 odsto
Građani Srbije mlađi od 45 godina koji su spremni da banci otplaćuju kredit u narednih 20 godina (uz kamatu od 6,95 odsto i još pet godina državi (kamata 0,1 odsto, mogu, već od 15. septembra, na šalterima Rajfajzen banke da podnesu zahtev za odobravanje stambenog kredita. Iznos kredita ne može da premaši 100.000 evra, a uslov je da mesečna rata ne prelazi polovinu primanja korisnika kredita. Stan koji se kupuje uz pomoć ovog kredita mora biti uknjižen, ne može se otuđiti najmanje pet godina posle kupovine, niti se može rentirati, a kupac stana je dužan i da u roku od 15 meseci prijavi svoj boravak na adresi kupljenog stana. Ovakvi uslovi kreditiranja omogućeni su zahvaljujući ugovoru koji su juče potpisali predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke Budimir Kostić, ministar finansija Mlađan Dinkić i predstavnik Nacionalne korporacije za osiguravanje stambenih kredita Aleksandar Jović. Procenjuje se da će do kraja godine biti odobreno 1000 ovakvih kredita i da će za te namene ukupno biti izdvojeno više od tri milijarde dinara. Država obezbeđuje 20 odsto učešća svakom podnosiocu zahteva i još 10 odsto garantnog depozita za svaki odobreni kredit, a zahvaljujući tome što ta sredstva daje sa kamatom od samo 0,1 odsto i prihvata da ona budu vraćena tek posle isplate kredita banci, omogućeno je snižavanje kamatnih stopa za oko dva odsto kod bankarskog kredita, a kompozitna kamatna stopa na ceo kredit svedena na 4,5 odsto. - Sada konačno možemo reći da i mi imamo kamatnu stopu na stambene kredite kakvu imaju sve zemlje EU. Ne treba očekivati da će ona dalje padati, ali treba očekivati da će mnogo više od 1000 mladih ljudi biti u prilici da svoje stambeno pitanje reši zahvaljujući povoljnim kreditima. Sada smo omogućili da recimo, kredit od 50 hiljada evra vraća dvoje zaposlenih čija mesečna primanja iznose oko 500 evra, i čija će mesečna rata iznositi 1,25 prosečne plate, naglasio je Dinkić i dodao da će u budžetu za narednu godinu biti izdvojena sredstva za subvencioniranje oko 4.000 hiljade stambenih kredita za mlađe od 45 godina. Budimir Kostić, predsednik Izvršnog odbora Rajfajzen banke, najavio je i nove pogodnosti kada je o ovoj vrsti kredita reč već od kraja septembra. Naime, u završnoj fazi je projekt paralelnog kreditiranja građevinskih firmi koje grade nove stanove i građane koji će te stanove kupiti, s tim što bi banka preuzela na sebe kontrolu građevinara i snosila rizik da oni posao urade u predviđenom roku. Izvor: "Danas".

Poskupljuju meso i prerađevine

Meso i mesne prerađevine će, kako očekuju u domaćim trgovinama, od naredne nedelje imati više cene. Za sada se ne zna tačan procenat poskupljenja, jer će se kalkulacije tek praviti. Na povećanje cena će, kako kažu klaničari, uticati poskupljenje žive vage i manja ponuda u odnosu na tražnju, ali i najava novih cena goriva. U mesarama „Big bul“ smatraju da će novi cenovnici mesa i mesnih prerađevina početi da se primenjuju sredinom naredne nedelje. - Verovatno ćemo u utorak znati za koliko će tačno poskupeti meso i prerađevine. Mogu samo da kažem da će se ovog vikenda prodavati po starim cenama - rekao je Slobodan Luković, zamenik generalnog direktora „Big bula“. Prerađevine već poskupljuju, kako ističu u „Neoplanti“, i to za oko 10 odsto. Stalan nedostatak svinja, iako ne preveliki, uslovljava učestali rast cena. Takođe, očekuje se i da će juneće meso biti skuplje za oko 4,5 odsto, što je oko 15 dinara po kilogramu. Direktor nabavke u Industriji mesa „Topola“ u Bačkoj Topoli Srđan Kolarević je za prvi dan septembra najavio da će ta klanica povećati cene ukoliko ne dođe do stabilizacije na sirovinskom tržištu, ali nije precizirao u kojem procentu bi cene mogle biti korigovane. - Tovljene svinje su u proteklih nekoliko dana poskupele 15 odsto i ima uslova da se taj trend nastavi, na šta utiče i poskupljenje energije i stočne hrane. Cena goriva je od juna dva puta povećana, a kurs evra raste - napomenuo je Kolarević. Trgovine, u skladu sa ovim promenama, pripremaju nove cenovnike za sledeću nedelju. - Izvesno je da će doći do poskupljenja mesa i mesnih prerađevina, ali će novi cenovnici biti poznati iduće nedelje - saznajemo u „C marketu“. U „Veru“, međutim, kažu da je u manjem procentu poskupela roba pojedinih proizvođača mineralne vode i testenina. Izvor: "Blic".

Za Nacionalnu štedionicu Grci nude 64 miliona evra

Grčka „EFG Eurobanka“ podnela je zahtev za otkup kontrolnog dela akcija Nacionalne štedionice nakon što je sa akcionarima postigla dogovor o preuzimanju 49 odsto akcija ove banke za 64 miliona evra. Ponuda će postati javna od idućeg četvrtka, saznaje „Blic“. Ovo je, tvrdi naš sagovornik, znatno bolja ponuda nego što je bilo ko od akcionara očekivao, jer je knjigovodstvena vrednost akcija 125.000 dinara, dok je ova grčka banka ponudila 630.000 dinara po akciji, što je 5,25 puta više. Na taj način država bi kao vlasnik 37,69 odsto akcija ovog puta napravila dobar posao, kaže naš izvor. Nacionalna štedionica je otvorena 14. januara 2002. i prve depozite u nju su položili tadašnji guverner Mlađan Dinkić, potpredsednik Savezne vlade Miroljub Labus i, u međuvremenu tragično nastradali, srpski premijer Zoran Đinđić. Osnivački ulog od 5,3 miliona dolara uplatilo je 13 akcionara. Posle druge emisije akcija, 16. septembra 2002. udeo države smanjen je za trećinu, sa 61,40 na 41,31 odsto, a 10. septembra 2003. godine, nakon treće emisije, čija je nominalna vrednost bila 300 miliona dinara, na 25,23 procenta, sa tendencijom da uskoro, posle još jedne dokapitalizacije, njen udeo padne ispod 15 odsto. U međuvremenu, međutim, država je napravila dil sa bankom i povećala broj svojih akcija. Ustupila je na korišćenje pet odsto prostorija ZOP-a, koje je banka nakon dve godine trebalo da otkupi, a za uzvrat dobila deo akcija, kao učešće u banci. Rešenjem Komisije za hartije od vrednosti od 27. juna 2005. godine emitovana je i četvrta emisija akcija, tako da država sada ima 37,69 odsto, a ostali akcionari su „Mali kolektiv“ (9,47 odsto), „Elim“ (9,47), „Nenel“ (8,26), „Hempton biznis kooperejšn“ (7,09), „Berberis investment Ltd“ (9,77), „Pima“ (6,84), dok ostala pravna lica imaju 11,42 odsto akcija. Izvor: "Blic".

Isplata obveznica zajma

Isplata druge rate obveznica izdatih za izmirenje obaveza po osnovu uplate deviznih sredstva zajma za privredni razvoj Srbije počeće u sredu, 31. avgusta, najavila je NBS. Te obveznice, u vrednosti od 1.060 evra, biće isplaćivane u filijalama „Vojvođanske banke“, kao i prošle godine. Ukoliko su vlasnici tih obveznica u međuvremenu svoj račun hartija od vrednosti preneli na druge banke, isplata dospele rate zajma obavljaće se preko tih banaka. Građani koji su uplaćivali zajam za privredni preporod u devizama, a kojima još nije izvršena konverzija potraživanja, treba da, po prijemu rešenja nadležne komisije, uz podnošenje kompletne originalne dokumentacije, u „Vojvođanskoj banci“ izvrše konverziju svojih potraživanja u obveznice i otvore račun hartija od vrednosti. Nakon toga, tim građanima će biti isplaćena istovremeno rata za prošlu i za ovu godinu. Inače, vlasnici obveznica, za sebe i članove svoje porodice, mogu da koriste obveznice i pre roka dospeća za plaćanje troškova lečenja, nabavke lekova i ortopedskih pomagala kao i za plaćanje troškova sahrana. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta