Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Privatizacija NIS:
Zainteresovan austrijski OMV
Generalni direktor austrijske naftne kompanije OMV u Srbiji i Crnoj Gori Borislav Radosavljević, potvrdio je da je ta kompanija zainteresovana za Naftnu industriju Srbije u sklopu strategije širenja OMV ka istoku . On je u intervjuu za sajt Enerdžiobserver kazao da OMV razmatra svaku mogućnost širenja na tržištu i da uvek vrlo ozbiljno i dugoročno planira svoj nastup na svim onim tržištima koja ga interesuju. -Poslovna politika naše kompanije jeste da svoje poteze objavljujemo tek pošto ih preduzmemo. Ne najavljujemo, nego ostvarujemo - naglasio je Radosavljević. Prema njegovim rečima Srbija ima veoma povoljan geografski položaj što je njena velika prednost, ali mana joj je to što proces izdavanja neophodnih dozvola za izgradnju benzinskih pumpi predugo traje, što investitorima predstavlja veliki problem. - OMV odavno veruje u razvoj srpske privrede i društva i zato smo tako dugo prisutni na ovom tržištu. U Srbiji u mreži trenutno imamo 22 benzinske stanice, a planovi su nam da taj broj bude još veći - kazao je Radosavljević . On je dodao da OMV planira da do 2008. godine svoj udeo na tržištu Dunavskog regiona poveća na 20 odsto naglasivši da takav napredak zahteva veoma jaku i zdravu konkurenciju. Radosavljević je kazao i da je OMV trenutno veoma zadovoljan svojom pozicijom u Jugoistočnoj i Centralnoj Evropi jer je završetkom kupovine većinskog paketa akcija u rumunskoj kompaniji Petrom (51 odsto), OMV postao najveća naftna i gasna grupacija tog regiona. Izvor: "Danas".

Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze, za Danas:
Situacija sa C marketom loš signal stranim investitorima
Iako se akcijama C marketa ne trguje na tržištu kapitala, pa shodno tome "Beogradska berza ne treba previše da se meša", Gordana Dostanić, direktor Beogradske berze, na početku razgovora za Danas kaže da kao direktor jedne tako ozbiljne institucije ne može da ostane "imuna" na dešavanja koja se i te kako odražavaju na celokupno finansijsko tržište. -Svaka afera, u vezi sa akcijama oseti se kroz pad obima prometa na tržištu. Te informacije, posredstvom medija dolaze do investitora koji u startu odustaju od dolaska na nesigurno tržište - ističe Dostanić i izražava sumnju da će se situacija sa C marketom i dalje loše odraziti na pozicioniranje našeg tržišta u okruženju i pad ionako "poljuljanog" rejtinga. Ona tvrdi da sve dok je na snazi privremena mera Trgovinskog suda i dok ISIN broj i CFI kod nisu aktivni u Centralnom registru, tim hartijama se ne može raspolagati. -Problematična je i kupovina 51 odsto akcija preko tog novoosnovanog preduzeća. U Zakonu jasno stoji da onaj ko hoće da kupi više od 25 odsto akcija i da stekne upravljačka prava, on to mora da uradi kroz ponudu za preuzimanje. Ako bi sada neko kroz to ortačko društvo stekao 51 odsto kapitala, biće sporno sve što je stekao iznad tog procenta. Problematično je i osnivanje ortačkog društva sa 2000 ortaka jer društvo sa tako velikim brojem ortaka ne može da funkcioniše. Osnivanje takvog preduzeća je, zapravo, simuliranje posla da bi se uradio neki drugi posao. Dakle, tri su razloga zbog čega smatram da se ovo što je zamišljeno sa C marketom ne može realizovati van organizovanog tržišta. Najpre blokirani su brojevi u Centralnom registru, zatim 51 odsto kapitala neke firme ne može se steći kupovinom udela u nekom ortačkom društvu i treće osnivanje ortačkog društva je simuliranje posla - naglašava Dostanić. Direktor Beogradske berze savetuje male akcionare da izvrše pritisak na Trgovinski sud da konačno završi svoj posao i odblokira njihove akcije. -Kad se to dogodi akcije se mogu uključiti na berzu i akcionari da naprave izbor između ponude za preuzimanje, dokapitalizacije i tržišta. Ako ste zakočili akcionara da izađe na tržište naravno da to izaziva podozrenje kod akcionara. Svi mehanizmi treba da su akcionarima na raspolaganju pa da sami izaberu za koju će soluciju da se odluče - tvrdi naša sagovornica Na pitanje, da li je sporna i najavljena dokapitalizacija C marketa, Dostanić odgovara da sve zavisi od toga da li je reč o istoj vrsti i emisiji hartija od vrednosti. - Dokapitalizaciju mora da dođe od Komisije za HOV. U većini slučajeva uglavnom su cele emisije namenjene jednom kupcu i na taj način je u startu eliminisan potencijalni drugi investitor. Ako se međutim dokapitalizacija pokreće u trenutku kad su ostale akcije blokirane, i to je problematično. Ukoliko je reč o istoj emisiji i vrsti akcija, kao i ove što su blokirane, one bi, svakako, trebalo da se asimiluju i da imaju istu standardizaciju. Ako su drugačije i imaju drugačiju oznaku, onda se sa njima može trgovati, bez obzira što su ostale akcije pod blokadom - kaže Dostanić i naglašava da svejedno o kojim akcijama je reč, akcionari C marketa imaju po zakonu zagarantovano pravo preče kupovine novih emisija pa bi trebalo prvo oni da budu u prilici da ih kupe. Spisak firmi od nacionalnog interesa - Samo kroz institucije sistema može da se spreči monopolizacija tržišta. Ali u nedostatku antimonopolske komisije i antimonopolskog zakona svaka priča o tome je suvišna. Niko nije napravio spoisak domaćih firmi i rekao koje od njih mogu da budu u većinskom vlasništvu stranih kompanija. U drugim zemljama praksa je da se zakonom utvrdi spisak firmi u kojima se može kupovati kapital i to samo do određenog procenta. Da se to uradilo kod nas i da je C market bio na tom spisku onda se ne bi moglo dogoditi i da Merkator izađe sa svojom ponudom. Dakle, moramo znati šta hoćemo i da to propišemo zakonom kaže, Dostanić. Izvor: "Danas".

Mali kolektiv: Prelivanje našeg kapitala u naše džepove

Povodom objavljivanja teksta "Prelivanje kapitala u privatne džepove" u vašem listu od 28. avgusta, autora S. Čongradin i netačnih informacija koje su u njemu prenete, molim vas da objavite sledeće saopštenje: - Mali kolektiv, preduzeće u kojem je većinski vlasnik Vuk Hamović, nije off šor kompanija jer već duže od 10 godina uspešno posluje u Beogradu gde je i registrovan . Investicija u Nacionalnu štedionicu predstavlja oko 15 odsto aktive našeg preduzeća, a Mali kolektiv je investiciju u ovu banku izvršio iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez u Srbiji. Ova investicija je izvršena u skladu sa svim pravilima i zakonima o ulaganju u Srbiji, u procesu koji je bio potpuno otvoren za sve zainteresovane kupce. Mali kolektiv, a koliko je nama poznato i ostali manjinski akcionari, apsolutno nikada nisu podizali kredite od bilo koje banke kako bi servisirali kupovinu akcija Nacionalne štedionice. Dokazana je činjenica da su ova i mnoge druge tvrdnje bile predmet istraga svih relevantih organa i institucija i da ni u jednom slučaju nije pronađen bilo kakav dokaz ili osnov koji bi ukazao na postojanje nekog krivičnog dela ili protivzakonite radnje. To ipak ne sprečava određene marginalne političare da predstave nedokazane sugestije kao činjenice. Takođe želimo da napomenemo da sam naslov teksta maliciozno navodi čitaoce na zaključak da se prodajom Nacionalne štedionice privatni akcionari obogaćuju na račun državne svojine. Kao što vam je poznato, većinski udeo akcijskog kapitala Nacionalne štedionice se nalazi u vlasništvu privatnih akcionara od kojih je Mali kolektiv samo jedan. Kao vlasnici tih akcija imamo pravo da odlučimo kada i kome želimo da ih prodamo, pa bi vaš naslov bio precizan ukoliko bi naveo da se radi o "prelivanju našeg kapitala u naše privatne džepove". Što se tiče državnog interesa i njenog udela u Nacionalnoj štedionici, važno je podsetiti da je on kupljen prodajom oko pet odsto prostorija ZOP na osnovu čega je država dobila 37,5 odsto akcijskog kapitala banke. Koliko će država biti "oštećena" ukoliko odluči da prihvati ponudu EFG Eurobanke najbolje pokazuje upravo primer prostorija u Knez Mihailovoj ulici koji je prodat Nacionalnoj štedionici. U trenutku prodaje, kvadratni metar tih prostorija je procenjen na oko 6.000 evra, što je tada procenjeno kao realna tržišna vrednost. Ukoliko su glasine o visini ponude Eurobanke tačne (630.000 dinara po akciji), a to ćemo saznati za koji dan kada ona postane javna, država bi prihvatanjem te ponude prodala prostorije u Knez Mihailovoj za više od 30.000 evra po kvadratnom metru, i tako upetostručila svoj ulog. Nenad Savić Mali kolektiv. Izvor: "Danas".

Budžet oštećen za 45 miliona evra

Šteta nastala neprimenjivanjem uredbe o visini naknade za korišćenje mineralnih sirovina iznosi preko 3,8 milijardi dinara (45 miliona evra), za koliko su budžetski prihodi Srbije bili umanjeni u prethodne tri godine, rezultat je istraživanja elektronskog nedeljnika Energyobserver.com. U tu grupu kompanija koje su neplaćanjem naknade za korišćenje mineralnih sirovina ostvarivale ekstraprofit,spadaju EPS, NIS, RTB „Bor“, proizvođači mineralnih voda, kamenolomi, cementare, industrija građevinskih materijala i drugi. Zbog nepoštovanja uredbe o visini naknade za korišćenje mineralnih sirovina, EPS je za protekle tri godine oštetila budžet za blizu 20 miliona evra, a NIS za više od 15 miliona dolara, navodi elektronski nedeljnik. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta