Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Danas i Energyobserver.com istražuju: Privatizacija elektroprivreda u jugoistočnoj Evropi:
Direktor "Borzena"PORUČUJE: Privatizacija je neminovnost
Liberalizacija i privatizacija elektroenergetskog sektora u zemljama jugoistočne Evrope, su procesi koje većina vlada odugovlači pod pritiscima javnog mnjenja i doživljava ih kao noćnu moru. Grčka je, međutim, nedavno ipak najavila prodaju državne elektroprivrede,makedonska vlada , koja još izbegava privatizaciju, tvrdeći da još nije izabrala privatizacioni model, do kraja septembra ipak će morati da krene u prodaju Elektrostopanstva Makedonije. Damjan Stanek, generalni direktor Slovenačke berze električne energije "Borzen" u intervjuu za Energyobserver.com kaže da su to procesi, na koje će nas prinuditi konkurencija i najavio je neminovnu privatizaciju elektroenergetskog sektora u Sloveniji i regionu. " Očekujem da će doći delimično i postepeno do promene u svojinskoj strukturi preduzeća za proizvodnju i distribuciju električne energije. Naime, to je neminovni rezultat otvaranja tržišta, odnosno konkurencije, novih investicija, a takođe je u skladu i sa slovenačkim zakonodavstvom" - kaže Stanek u razgovoru za Energyobserver.com Prema njegovim rečima, liberalizacija slovenačkog tržišta električne energije, kao prethodnica privatizacije, već daje vidljive rezultate, iako je bilo mnoštvo problema tokom 2001.godine kada je došlo do početnog otvaranja tržišta."Sa liberalizacijom tržišta su uspostavljeni potpuno drugačiji ugovorni i finansijski tokovi. Jedna od najvećih razlika između monopolizovanog i otvorenog tržišta je alokacija rizika.Naime, rizici u poslovanju su počeli da se raspoređuju na sasvim drugačiji način. Primera radi, kupci su morali sami da preuzmu odgovornost za sopstveno snabdevanje električnom energijom.Prodavci su, opet sa svoje strane, morali da garantuju da će ugovorene količine isporučiti, a pri tom su još morali da se suoče sa konkurencijom, odnosno da im kupac zbog bolje usluge ili cene ne ode kod konkurencije"- objasnio je Damjan Stanek. Generalni direktor Slovenačke berze električne energije Damjan Stanek smatra da osim liberalizacije, do smanjenja cene električne energije može doći i stvaranjem regionalne berze za ovaj energent:" Tačno je da je Borzen inicijator ideje stvaranja berze regiona jugoistočne Evrope i ona polako prelazi u sledeću fazu, koju možemo nazvati zajednički projekat regionalnih partnera. Naime, u narednom periodu očekujemo da će ovoj inicijativi pristupiti nekoliko elekroprivreda jugoistočne Evrope. To onda otvara prostor za rad i na konkretnim pitanjima funkcionisanja takve organizacije, koja bi trebalo da bude osnovana po principu mešovitog vlastništva regionalnih partnera i pre svega na temelju jednakih prava članica. Višegodišnje iskustvo iz zemalja EU svedoči da berze električne energije donose svim učesnicima tržišta veću efikasnost i sigurnost trgovanja, transparentnost cena i cenovne signale. Snabdevači električne energije dobijaju preduslove da optimiziraju svoj rad, a krajni potrošači osetiće boljitak u nabavnim uslovima, odnosno nižoj ceni električne energije"- izjavio je Damjan Stanek, generalni direktor Slovenačke berze električne energije za novo izdanje elektronskog nedeljnika Energyobserver.com. Izvor "Danas"

Zašto je zastala privatizacija Zastava Kovačnice:
Dugovi rasteruju kupce
Uprkos činjenici da je godinama unazad jedna od najuspešnijih Zastavinih i šumadijskih firmi, te da, kao takva, izrađuje delove i za američki Dženeral Motors, Zastava Kovačnica nije privatizovana na dvema do sada organizovanim aukcijama za prodaju tog preduzeća. U Agenciji za privatizaciju za Danas kažu da na dosadašnjim aukcijama (održanim u junu i julu ove godine) za Zastava Kovačnicu nije bilo zainteresovanih kupaca, te da treća aukcija za to preduzeće neće biti organizovana, odnosno da hoće jedino ako se za Kovačnicu pojavi potencijalni kupac. Početna prodajna cena većinskog kapitala Zastava Kovačnice na prvoj aukciji bila je oko 212 miliona dinara, na drugoj je iznosila 145,6 miliona dinara, koliko će ta firma, kažu u Agenciji, "težiti" i na eventualnoj trećoj aukciji. Za razliku od Agencije za privatizaciju, poslovodstvo Zastava Kovačnice i dalje tvrdo veruje da će ta firma biti privatizovana, odnosno prodata, i to uskoro. "Očekujem da će nova aukcija za prodaju "Kovačnice" biti raspisana već do kraja avgusta ili početkom septembra, pošto je za kupovinu našeg preduzeća zainteresovano pet stranih kompanija, kao i jedan domaći konzorcijum", kaže za Danas direktor Zastava Kovačnice Siniša Otašević. Kovačnica do sada, prema njegovom mišljenju, nije privatizovana, zbog dugova te firme koji iznose 2,8 miliona evra. "Naše obaveze prema Pariskom i Londonskom klubu i italijanskom Fiatu iznose oko 1,7 miliona evra. Istovremeno, dužni smo Elektroprivredi Srbije i NIS, za utrošenu struju i gas, još 1,1 milion evra. Ohrabruje, međutim, to što je izmenama Zakona o privatizaciji predviđen otpust (uslovni otpis duga dok se preduzeće ne privatizuje - prim. Z.R.) ili trajni otpis duga iz ranijeg perioda. Svi zainteresovani kupci čekaju upravo da Kovačnica bude oslobođena duga, i time se stvore uslovi za njenu privatizaciju", smatra Otašević. On potom ističe da će budući vlasnik Kovačnice ipak morati da preuzme i neke finansijske obaveze te firme iz ranijeg perioda. Pre svega onu, da Fondu za razvoj Srbije u naredne četiri godine vrati dva miliona evra, koliko je država uložila u sanaciju Kovačnice nakon NATO bombardovanja tog preduzeća. S druge strane, novi vlasnik Zastava Kovačnice će u to preduzeće morati da uloži najmanje tri miliona evra. Privatizacija Zastava Kovačnice bitna je, inače, i zbog preostalih obaveza Zastave prema svom nekadašnjem, ali i budućem poslovnom partneru - italijanskom Fiatu. Fiat je, naime, Zastavi otpisao 70 odsto, odnosno nekih 30 miliona evra duga, ali Zastava kompaniji iz Torina mora do kraja ove godine da vrati preostalih 30 odsto, to jest nešto oko 11 miliona evra. Dogovorom Zastave i Vlade Srbije tih 11 miliona evra Fiatu do kraja 2005. treba da bude vraćeno novcem od privatizacije Zastavinih preduzeća. Kako ta privatizacija ne odmiče planiranom dinamikom, to je država nedavno, prilikom parafiranja ugovora o ponovnoj poslovno-tehničkoj saradnji Zastave i Fiata morala da garantuje da će dug Fiatu biti vraćen do kraja ove godine. Izvor "Danas"

Akcionari C Marketa: Odluka o dokapitalizaciji falsifikovana

Udruženje akcionara Skupštine akcionarskog društva "C market" zatražilo je juče od Komisije za hartije od vrednosti da odbije odluku o dokapitalizaciji te firme, koja je, kako je navedeno, falisfikovana. U saopštenju to udruženje je ocenilo da je jučerašnja skupština akcionara održana u subotu, na kojoj je doneta ta odluka, bila nezakonita pošto je obezbeđenje sprečilo zastupnika malih akcionara Branka Pavlovića da prisustvuje sednici. "Vlasnici apsolutne većine akcija time su sprečeni da svojim glasom odluče kakva će biti budućnost kuće koju poseduju", ističu akcionari. Direktor Slobodan Radulović je i pored toga, kako se dodaje, zaključio da je skupština izglasala dokapitalizaciju firme, da je sve proteklo u demokratskoj atmosferi i da mu je žao što neki od akcionara nisu hteli da uđu. Mali akcionari su Komisiji za hartije od vrednosti, UBPOK-u i Narodnoj kancelariji predsednika Srbije unapred dostavili izjave kojima se poništavaju prisilno prikupljena punomoćja na kojima Radulović zasniva postojanje kvoruma na skupštini, dodaje se u saopštenju. "U trenutku kada je malim akcionarima zabranjen ulaz na skupštinu sa predsednikom Komisije za hartije od vrednosti dogovoreno je da se prvog sata, prvog radnog dana dostave punomoćja kojima je 1.800 akcionara poverilo zastupanje na skupštini Branku Pavloviću. I jedno i drugo predstavlja apsolutnu većinu od ukupnog broja akcija ‘C marketa’ i dokaz je da je skupština bila nezakonita", navode akcionari. U saopštenju se podseća da je Pavlović sredinom jula upozorio da će Radulović pokušati da "falsifikuje skupštinu". "Komisija za hartije od vrednosti je na potezu - ili će pokazati da krađe malih vlasnika akcija u domenu njene odgovornosti neće biti ili će biti utvrđeno da su i oni deo korumpiranog i kriminalizovanog sistema", ocenjuju akcionari.Izvor "Danas"

Dmitar Šegrt: Hrvatska "Nekse grupa" nije se domogla "Toze Markovića":
Država neće dati svoj paket "susedima"
Nakon što je u petak objavljeno da je hrvatska "Nekse grupa" postala vlasnik 28,3 odsto akcija kikindske fabrike "Toza Marković", što uz ranije kupljenih 1,8 odsto akcija znači da sada kontroliše 30,1 odsto akcija, oglasio se generalni direktor Dmitar Šegrt. On kaže da to praktično ne znači ništa. Optimizam gradi na činjenici da preduzeće "TM Invest", koje su osnovali akcionari i poslovodstvo "Toze Markovića", poseduje 36 odsto akcija i tvrdi da će sa svojim domaćim partnerom uspeti da zadrži većinsko pravo upravljanja i većinsko vlasničko pravo u fabrici. - Zaposleni ne prihvataju hrvatsku "Nekse grupu" kao partnera. Uprava "Toze" opredelila se za domaćeg partnera, ali je uvek bila i za dovođenje jakog inostranog partnera iz razvijenih zapadnoevropskih zemalja. Među kompanijama iz zemalja eks Jugoslavije ne vidimo nekog ko bi mogao da bude naš partner - rekao je Šegrt. "U ovom trenutku nikakav dogovor sa 'Nekse grupom' nije moguć, ali nam možda sada takva atmosfera i odgovara", rekao je Šegrt i dodao da više nemaju nijednog spoljnjeg akcionara. - Nastavićemo da na berzi kontinuirano kupujemo akcije. Očekujemo da ćemo do kraja sledeće nedelje imati ubedljiv upravljački paket. Za otkup akcija na berzi, kao i državnog paketa akcija, ponudićemo veću cenu od konkurencije - 2.350 dinara - kaže Šegrt. Direktor divizije za ciglu i crep "Nekse grupe" Đurica Mišin smatra da je realno da srpska država "Nekse grupi" ponudi svoj paket. Mišin poručuje da će "Nekse grupa" do 24. avgusta nastaviti da kupuje akcije po ceni od 2.300 dinara. On kaže da su za tehnološko osavremenjivanje "Tozinih" pogona za crep predvideli 28 miliona evra i da njihov socijalni program u naredne dve godine ne predviđa otpuštanje radnika. Potrošačka groznica Kada ovih dana u kikindskoj filijali Delta banke počne isplata akcionara "Toze Markovića" koji su svoje akcije prodali "Nekse grupi", uslediće i prava potrošačka groznica. Procenjuje se da će prosečan "Tozin" akcionar za prodatih 250 do 300 akcija unovčiti osam do devet hiljada evra. Izvor "Glas javnosti"

Najviše interesovanja za akcije „Knjaza“

Na Beogradskoj berzi prošlog meseca nastavljen je trend rasta ukupnog prometa, prevashodno zahvaljujući povećanom obimu trgovanja akcijama preduzeća. Posmatrano po firmama, najveći promet u julu ostvarile su akcije „Knjaza Miloša“ iz Aranđelovca i „Inex Company - Ineco“ iz Beograda. Akcijama „Knjaza“ prošlog meseca trgovano je u iznosu od 443,6 miliona dinara, dok su se na drugom mestu našle akcije „Inex Company - Ineco“ a.d. Beograd sa 282,5 miliona dinara prometa, a koje su ujedno na prvom mestu po rastu cene. Hartije od vrednosti ove kompanije ostvarile su rast cene od čak 747 odsto na mesečnom nivou i pritom su poslednjeg dana jula dostigle cenu od 72.000 dinara. Izvor "Glas javnosti"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta