Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Iako je hrvatski Agrokor kupio većinski paket akcija Dijamanta, transakcija još nije uknjižena:
Centralni registar nema jasne rokove za registraciju
Izjava generalnog direktora Dijamanta iz Zrenjanina Save Kneževića da u toj fabrici nije promenjen vlasnik kada je akcije kupio hrvatski koncern Agrokor jer nije evidentirana promena vlasničke strukture u Centralnom registru, izazvala je novu polemiku - kako je to zapravo moguće. U Komisiji za hartije od vrednosti kategorični su da svaka promena vlasničke strukture mora biti registrovana u Centralnom registru. Zbog svih nedoumica koje su se pojavile, Komisija je, prema rečima portparola Komisije za HOV Vesne Vujić, krenula u kontrolu trgovanja akcijama Dijamanta na tržištu kapitala. Kontrola će, ističe ona, potrajati, zbog obimne dokumentacije koja treba da se pregleda. - Komisija je od početka zauzela stav da je izričito protiv formalnog osnivanja preduzeća kojim se na fiktivan način izbegava tržište. Osnivanje ortačkih društava pretvaranjem akcija u udele jeste zakonski dozvoljena mogućnost, i Komisija nema instrumenata da to spreči. Zato i apelujemo na državu da što pre inicira donošenje Zakona o preuzimanju, kako bi se izbeglo korišćenje zakonskih rupa - naglasila je Vujić Prema njenim rečima, dovoljno je prelistati Zakon o privrednim društvima pa videti da zakonodavac nije precizno naveo koliko "ortaka" može osnovati preduzeće. Inače, uvidom u Centralni registar, može se videti da su poslednja knjiženja promene vlasničke strukture Dijamanta obavljena 16. februara kada je registrovana promena usled nove emisije akcija, odnosno dokapitalizacije. Vujić smatra da još uvek nije sasvim jasno zbog čega promena vlasništva nije registrovana u Centralnom registru, ili bi bar trebalo da bude registrovana imena novih vlasnika. Na pitanje, da li postoje precizni rokovi za uknjižavanje, Vujić odgovora da nema, ali bi po pravilu trebalo da se uradi čim se dobije nephodna dokumentacija a to je - izvod iz Agencije za privredne registre iz kog se vidi da su akcije Dijamanta iskorišćene za osnivanje ortačkog društva. Ona pojašnjava da je "ova forma organizovanja" potencijalno opasna za akcionare kojima niko nije objasnio da potpisivanjem ugovora o osnivanju ortačkog društva odgovaraju celokupnom svojom imovinom. Jasmina Ranđić iz brokerske kuće M&V Investments objašnjava za Danas da ono što Centralni registar u ovoj situaciji jedino može da učini je, da kaže da nije u mogućnosti da preknjiži promenu i da nakon toga traži dokumentaciju radi dodatne provere. Ako na osnovu i te dokumentacije utvrdi da je do promena stvarno došlo, registruje smanjenje ili povećanje procenta akcijskog kapitala u nečijem vlasništvu, kao i ime novog vlasnika, ukoliko se on u međuvremenu pojavio. Izvor: "Danas".

Koka - Kola Želi da kupi FREŠ end ko

Kompanija Koka - Kola Helenik Botling saopštila je juče da je ušla u ekskluzivne pregovore o kupovini 100 odsto kompanije Freš end ko. U saopštenju se navodi da potencijalna kupovina uključuje proizvodne pogone u Subotici i brendove sokova i nektara "nekst" i "su voće". Koka - Kola HBC je od 1997. u SCG investirala više od 130 miliona evra i zapošljava više od 1.000 ljudi. Izvor: "Danas".

NBS: UKUPNE DEVIZNE REZERVE SRBIJE 4,73 MILIJARDI EVRA

Narodna banka Srbije saopštila je juče da su devizne rezerve u prvih osam meseci ove godine porasle za 31,8 odsto i da iznose 4,1 milijardi evra. Poslednjeg dana avgusta, devizne rezerve ovlašćenih banaka iznosile su 628,8 miliona evra, tako da su ukupne devizne rezerve Srbije dostigle oko 4,73 milijardi evra, što trenutno pokriva novčanu masu sa 263,9 odsto,navodi se u saopštenju NBS. Od početka godine do 31. avgusta, dinar je nominalno depresirao prema evru za 6,4 odsto. Izvor: "Danas".

"Agrokor" kupuje Luku Beograd

Jedna luksemburška firma, iza koje je, prema nezvaničnim informacijama, hrvatska kompanija "Agrokor", želi da preuzme Luku Beograd za 40 miliona evra. Njihovu ponudu već je odobrila Komisija za hartije od vrednosti i danas bi trebalo da bude javno objavljena. Oni nude 800 dinara po akciji, pri čemu kupuju 100 odsto, odnosno sve emitovane akcije. Luka Beograd je privatizovana po ranijem zakonu i mali vlasnici imaju 59,12 odsto, dok Akcijski fond i PIO imaju 40,88 odsto. Udruženje malih akcionara Luke Beograd već mesecima upozorava da "Agrokor" gradi veliki objekat u luci pošto je ušao u strateško partnerstvo sa trgovinskom firmom "Idea" koja je zakupac dela luke već nekoliko godina. "Idea" u Luci Beograd ima velikoprodajni objekat, proizvodni pogon i restoran. Vlasnik ove firme Enver Muhović nikada nije zvanično potvrdio priče da je "Ideu" prodao "Agrokoru". Prema informacijama Glasa, "Agrokor" je pre nekoliko meseci dobio kredit od jedne evropske finansijske institucije za investicije u Luci Beograd, nakon što je ušao u posao sa Muhovićem. Luka Beograd ima 577 zaposlenih, a njen direktor Miroslava Drobac je za danas zakazala konferenciju za novinare da bi predočila "aktivnosti koje se sprovode radi zaokruživanja tranzicinog procesa". Inače, ulazak stranog kapitala u naše rečne luke nije novost jer je inostrani fond "Midland risorzis" većinski vlasnik Luke Pančevo. Izvor: "Glas javnosti".

Velika borba za sedište NIS-a

Pokrajinske i republičke vlasti saglasile su se da u NIS-u ne treba privatizovati više od 49 odsto kapitala, ali još nije sigurno da li će sedište tri nove kompanije, nastale iz NIS-a, ostati u Novom Sadu. To je bila glavna tema prošlonedeljnog razgovora premijera Vojislava Koštunice i predsednika pokrajinske vlade Bojana Pajtića, na kome je vojvođanskoj vladi dato samo obećanje da će se to pitanje još razmatrati. "Bar 90 odsto potencijala i postrojenja NIS-a se nalazi u Vojvodini i zaista nema ničeg logičnijeg od toga da i sedište novih kompanija bude u Novom Sadu. Premijer Koštunica je rekao da će o tome razgovarati sa resornim ministrom Radomirom Naumovim. Tada smo se i saglasili oko toga da u NIS-u treba prodati samo udeo do 49 odsto, jer nema nikakvog smisla da se postojeći državni monopol u ovoj oblasti preko noći zameni privatnim", kaže Pajtić. Suština spora oko sedišta budućih kompanija jeste to što bi, prema važećem zakonu o privatizaciji, Vojvodini pripalo 50 odsto novca od prodaje NIS-a, a to su stotine miliona evra više u pokrajinskoj kasi. Ako bi sedište novoregistrovanih firmi bilo u Beogradu, Vojvodina ne bi dobila ni dinara. "Za nas je privatizacija NIS-a životno pitanje, jer od novca dobijenog od prodaje Naftne industrije možemo investirati u ozbiljne privredne projekte i otvoriti na hiljade novih radnih mesta. Zbog toga je i toliko važno pitanje sedišta budućih kompanija i zbog toga smo u zahtevu da to bude Novi Sad lako dobili i podršku novosadske gradonačelnice Maje Gojković. Ovo nije političko već realno, egzistencijalno, pitanje", dodaje Pajtić. Izvor: "Glas javnosti".

Ima li mućki u Luci Beograd

Grupa akcionara Luke Beograd zabrinuta je za dalji proces transformacije ovog preduzeća. Rukovodstvo sa ekspertskim timom po drugi put procenjuje koliko Luka vredi, zbog, kako tvrde, novih investicija poslednjih godina. A na redovnoj godišnjoj skupštini akcionara, Akcijski fond nema pravo glasa. U zastupničkoj izjavi za predstojeću skupštinu akcionara navodi se da na dnevnom redu nema tačaka po kojima Akcijski fond ima pravo glasa. - Pitamo se da li ovo znači da je država nezainteresovana za sudbinu Luke Beograd ili rukovodstvo namerno isključuje državu iz te priče. Ne može biti zanemarljivo vlasništvo Akcijskog fonda nad 1.318.497 akcija - ističe grupa malih akcionara. Akcijski fond pravo glasa, kako navode akcionari, između ostalog koristi u slučaju rasprave o smanjenju ili povećanju kapitala, reorganizaciji akcionarskog društva, prodaji ili opterećenju imovine, dugoročnom zakupu. - Pretpostavljamo da rukovodstvu ne odgovara da se država upozna sa pravim stanjem ovog preduzeća, ogromnim manjkom i da sazna da je firma „Agrokor“ duboko ušla u poslovni prostor Luke Beograd - kaže jedan od akcionara i dodaje da „Agrokor“ gradi preko 3.000 kvadrata skladišnog prostora u Luci. Milan Karanović, predsednik kluba malih akcionara, otvoreno kaže da je država namerno isključena iz cele priče, zbog prikrivanja ogromne bespravne gradnje u Luci Beograd koju sprovodi firma „Agrokor“, čiji je vlasnik Ivica Todorić, preko firme „Idea“. Luka Beograd je, da podsetimo, osnovana 1962, a postupak transformacije otpočet je 1988. godine. Tada je ekspertski tim procenio da ovo preduzeće vredi 23 miliona evra. Aktuelno rukovodstvo Luke, zastupa stav da bi, zbog intenzivnog investicionog ulaganja poslednjih godina, procenu vrednosti kapitala trebalo korigovati, a tek potom nastaviti razgovore sa Akcijskim fondom oko prodaje Luke. Izvor: "Blic".

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta