Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Objavljen tender za prodaju 93,8 odsto kapitala Zmaja

Agencija za privatizaciju objavila je tender za prodaju 93,8 odsto kapitala preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih mašina Zmaj iz Zemuna. Na prodaju je ponuđen sav društveni kapital u "Zmaju", a izabrani kupac biće obavezan da u roku od 12 meseci od zaključenja ugovora po istim uslovima otkupi i preostali akcijski kapital, koji čini 6,2 odsto ukupnog kapitala tog preduzeća. Uslovi za učesće na tenderu su otkup tenderske dokumentacije, po ceni od 5.000 evra, zatim da se zainteresovani ponuđač najmanje tri godine bavi proizvodnjom kombajna za kukuruz ili žito i da je prošle godine imao prihod od najmanje 15 miliona evra. Rok za podnošenje zahteva za kupovinu tenderske dokumentacije je 14. oktobar, a za dostavljanje obavezujućih ponuda 11. novembar. Depozit za podnošenje tenderskih ponuda je 50.000 evra. Zmaj je u postupku restrukturiranja od 2003. godine, a ima 650 zaposlenih. Izvor "Danas"

Privatizacija Luke "Beograd" potresa i Vladu Srbije:
"Agrokor" gubi trku, Beko pobeđuje
Najveće srpsko pristanište Luku "Beograd" hoće da kupi investicioni fond "Vordfajn" kome je konsultant bivši ministar za privredu u vladi Mirka Marjanovića Milan Beko. Beko je, kako se pretpostavlja, i jedan od suinvestitora u ovom fondu, osnovanom za posebne namene, odnosno za sticanje vlasništva nad drugim firmama. Praksa je do sada pokazala da investitori iz Austrije, Nemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske i Rusije osnivaju ovakve fondove kako bi ulagali u rizična područja, kao što je Srbija, ali ovakvi poslovi uglavnom donose i visoke zarade. Fondovi ove vrste uglavnom angažuju lokalne konsultante i pravne savetnike. Ako je konsultant dobro obavio posao, fond ga može nagraditi sa četiri-pet odsto od zarade prilikom preprodaje firme i nije protivno zakonu da ista osoba bude i suinvestitor i konsultant. U javnosti se inače pominje da Luku "Beograd" pokušava da kupi, zaobilazeći finansijsko tržište, hrvatski "Agrokor", kao što je Miroslav Mišković, vlasnik "Delte", pokušao da kupi "Ce market". Vlada Srbije, kako saznajemo, traži mogućnost da na svaki način spreči taj pokušaj kao što je onemogućila i Miškovića. U Luci "Beograd" demantuju spekulacije da je "Agrokor", preko firme "Idea", koja je njihov višegodišnji zakupac, postao suvlasnik ove firme. - Višegodišnje ugovore imamo sa mnogim firmama ne samo sa "Ideom", između ostalog, i sa "Deltom" - kažu u ovom preduzeću. Anja Linić, pi-ar hrvatskog "Agrokora", juče je osporila spekulacije da su iza investicionog fonda "Vorlfajn" i dodala da ova kompanija nije zainteresovan za deonice Luke. U Akcijskom i PIO fondu je 41 odsto akcija, čija se prava vrednost ne zna jer je poslednja procena vrednosti Luke rađena još 2001, kada je firma privatizovana po starom zakonu. Vlasništvo rečnih luka u evropskim zemljama je šaroliko, a naša država dosad nije bila mnogo zainteresovana za razvoj rečnog saobraćaja, što je nezamislivo, objašnjavaju u ovom preduzeću. Zbog izgradnje koridora 10, koji prolazi kroz Srbiju, povećava se značaj rečnog transporta koji smanjuje troškove. Godišnji pretovarni kapacitet Luke je tri miliona tona robe, a ima i 950.000 kvadratnih metara skladišta. Firma raspolaže sa velikim brojem prateće mehanizacije i opreme. Najveća investicija poslednjih godina je bazen otvorenog tipa. Luka "Beograd" drži javna carinska skladišta, što joj dodatno povećava vrednost. Prosek plata je 30.000 dinara. Institut ekonomskih nauka trebalo bi uskoro da završi novu procenu firme, a Luka je znatno vrednija od 25 miliona evra, koliko je vredela u vreme privatizacije. "Vorldfajn" želi da kupi svih 4,27 miliona akcija po ceni od 800 dinara, što je samo 300 dinara više od knjigovodstvene vrednosti. Izvor "Glas javnosti"

Savetniku NIS-a najmanje dva miliona evra

Vlada Srbije očekuje da će se na tender za izbor privatizacionog savetnika za Naftnu industriju Srbije koji je juče objavljen u domaćoj štampi i londonskom Fajnenšel tajmsu javiti do deset najrenomiranijih firmi u svetu koje se bave ovim poslom. Savetnik bi trebalo da predloži srpskoj vladi kako da privatizuje NIS i upravlja tim procesom koji bi trebalo da usledi u prvoj polovini 2006. godine. Prema rečima stručnjaka iz ove oblasti, u svetu nema mnogo firmi koje bi mogle da obave ovaj posao. Reč je, uglavnom, o poznatim svetskim kompanijama koje iza sebe imaju veliku iskustvo i reputaciju. Privatizacioni savetnik za hrvatsku naftnu kompaniju INA bila je nemačka Dojče banka. Nadoknada za obavljanje ovog posla neće biti mala, kažu upućeni, jer je reč o poznatim firmama. Novac će obezbediti Vlada Srbije, a prema nezvaničnim podacima, za ovu uslugu biće potrebno najmanje dva miliona evra. Osim nadoknade, savetnik će dobiti i deo od ukupne sume koja se dobije prodajom NIS-a. Unajmljivanje savetnika za privatizaciju uobičajena je praksa kada je reč o velikim kompanijama koje vrede i do nekoliko milijardi evra. Izbor savetnika za NIS bio je posebno važan u situaciji kada su se u javnosti pojavila mnogobrojna rešenja za privatizaciju ove kompanije, a to je i obaveza koju je vlada prihvatila prema MMF-u. Stručnjaci budućeg savetnika "pročešljaće" dokumentaciju NIS-a i njihovo poslovanje, a posle toga konsultant bi trebalo i da pripremi tendersku dokumentaciju za prodaju manjinskog ili većinskog dela NIS-a. Izvor "Glas javnosti"

"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta